ZAGREB - Grad Zagreb prošle godine evidentirao je ilegalna odlagališta otpada na 29 lokacija, dok ekološka udruženja tvrde da ih u gradu i okolini ima na stotine. Kao najveće izdvajaju odlagalište u Ježdovcu, gdje se, prema njihovim procjenama, nalazi oko 750.000 tona otpada, dijelom zakopanog sedam metara duboko.
Posebno upozoravaju i na gudronske jame na Savici, u zoni vodocrpilišta Petruševec, gdje se, prema tvrdnjama Udruženja Ekologija grada, nalazi oko 33.000 tona opasnog otpada.
Koliko ilegalnih odlagališta ima u Zagrebu?
Iz Grada Zagreba odgovorili su na Hinin upit da je prošle godine evidentirano 29 ilegalnih odlagališta i da je u najvećem broju slučajeva riječ o odlaganju miješanog i komunalnog otpada.
Ekološka udruženja, međutim, smatraju da zvanični podaci ne prikazuju pune razmjere problema.
"Prema našem terenskom radu, u Zagrebu i okolini postoje stotine aktivnih divljih odlagališta, od kojih je desetak velikih, sa hiljadama kubnih metara otpada", izjavio je predsjednik Udruženja Ekologija grada Josip Pavlović.
Najviše je, kaže, manjih odlagališta na kojima nesavjesni pojedinci odbacuju otpad.
"Ali svake godine raste i broj uhodanih, organizovanih divljih odlagališta, na kojima se za određenu cijenu može odbaciti doslovno bilo šta", upozorio je Pavlović.
Iz Zelene akcije navode da se govori o približno 35 većih ilegalnih odlagališta. Oba udruženja ističu da njihov tačan broj nije poznat.
Zašto udruženja traže javni popis lokacija?
Pavlović tvrdi da Grad Zagreb nema javno dostupan popis ilegalnih odlagališta sa njihovim lokacijama, količinama otpada i rokovima sanacije.
Iz Grada odgovaraju da sistematski modernizuju komunalni sistem i pojačavaju nadzor fizičkim preprekama, dronovima i video-nadzorom, uz stalnu edukaciju građana o pravilnom postupanju sa otpadom.
Navode da je sistem prijavljivanja zagađenja povezan sa sistemom e-Redar, namijenjenim prijavljivanju i sanaciji komunalnih nepravilnosti.
"Sva obavještenja o zagađenju mogu se prijaviti putem aplikacije MojZagreb, kao i sistema ELOO, a svi postupci koje vode komunalni redari nastavljaju se u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom. Ako počinioci, odnosno vlasnici parcela, samostalno ne uklone otpad u zadatom roku, njegovo uklanjanje sprovodi ugovorni izvođač Grada Zagreba, na trošak zagađivača", poručili su iz Grada.
Šta se nalazi na odlagalištu u Ježdovcu?
Potpredsjednik Zelene akcije Marko Košak ističe da je Ježdovec, naselje u gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad, najveće ilegalno odlagalište i da zahtijeva brzu sanaciju.
Prema procjenama koje iznose udruženja, tamo se nalazi oko 750.000 tona otpada.
"Veći dio je zakopan sedam metara u zemlju, a ostatak se nalazi na površini", rekao je Košak.
Dodao je da se, osim građevinskog otpada, namještaja i bijele tehnike, tamo nalaze i opasni otpad, boje, lakovi, burad sa hemikalijama, ulja i azbest.
Košak smatra da sanacija mora obuhvatiti temeljnu analizu sastava otpada, detaljno razvrstavanje, neutralizaciju opasnih svojstava i odgovarajuće zbrinjavanje u postrojenjima za ponovno iskorištavanje sirovina.
Preostali neiskoristivi dio, prema njegovim riječima, potrebno je učiniti inertnim, odnosno stabilnim i nereaktivnim, kako bi mogao biti korišten pri sanacijama ili za prekrivanje postojećeg odlagališta.
Šta Grad preduzima u Ježdovcu?
Iz Grada Zagreba navode da je komunalno redarstvo pokrenulo i vodi upravne postupke radi sanacije odlagališta na više zemljišnih parcela u Ježdovcu. Dio zemljišta je u privatnom vlasništvu.
"U toku su dalji postupci prema vlasnicima zemljišta na koja se, prema sumnjama, otpad privremeno dovozi, a potom prebacuje na odlagališta u šumi. Na osnovu neposrednih nadzora komunalnih redara pokrenuto je više prekršajnih postupaka protiv zatečenih počinilaca odlaganja otpada, a pojedini predmeti dostavljeni su nadležnim inspekcijama Državnog inspektorata", saopštili su iz Grada.
Dodaju da su povremeno sprovođene zajedničke akcije sa inspekcijom zaštite životne sredine i službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na pojedina odlagališta postavljene su lovačke kamere, a snimci su dostavljani nadležnoj inspekciji.
"Tokom zajedničkih nadzora inspekcije i redarstva zatečene su i radne mašine koje su zatrpavale otpad i koje je inspekcija evidentirala", navode iz Grada.
Oko Ježdovečke šume, dodaju, sprovodi se stalni nadzor dronovima i kamerama, uz postavljanje betonskih prepreka radi sprečavanja daljeg odlaganja. Za pojedine raskrsnice donesena su rješenja o postavljanju znakova zabrane saobraćaja za teretna vozila.
Zašto zabrinjava otpad kod vodocrpilišta Petruševec?
Pavlović smatra da je, uprkos hitnosti sanacije Ježdovca, još hitniji slučaj gudronskih jama na Savici.
Prema njegovim riječima, u zoni vodocrpilišta Petruševec, iz kojeg se snabdijeva oko 150.000 Zagrepčana, nalazi se približno 33.000 tona opasnog otpada, navode 24Sata.
"Za početak je nužno uraditi vještačenje i utvrditi u kakvom je stanju taj otpad nakon toliko godina. Moguće je da je otpad začauren, pa bi loše izvedena sanacija mogla napraviti više štete nego da se otpad ne dira", upozorio je Pavlović.
Poručio je da ne prihvata prebacivanje odgovornosti između gradskih i državnih institucija.
"Grad i država moraju zajedno naručiti vještačenje i na osnovu njega donijeti plan, sa rokovima i obezbijeđenim novcem", rekao je.
Iz Grada su, odgovarajući na pitanje o ovom odlagalištu i planu sanacije, naveli da komunalni redari tokom nadzora na tom području nisu evidentirali nepropisno odlaganje otpada niti osnov za svoje postupanje.
Koliko je novca potrošeno na uklanjanje otpada?
Prema podacima Zagrebačkog holdinga, odnosno njegove podružnice Čistoća, prošle godine prikupljeno je ukupno 6.202,94 tone otpada, za šta je potrošeno 4.511.245,67 evra.
Iz Udruženja Ekologija grada potvrđuju da je otpad uklanjan, ali upozoravaju da se na mnogim lokacijama ubrzo ponovo pojavljuje.
"Najvažnije je uvesti strožu kontrolu otpada na mjestu nastanka, naročito građevinskog. Mora se znati koliko otpada nastaje na svakom gradilištu i gdje je završio", smatra Pavlović.
On optužuje Grad da uporno odbija takav pristup, uprkos konkretnim prijedlozima njegovog udruženja iz prethodnih godina.
"Bez toga svaka sanacija samo čisti mjesto za sljedeći kamion", poručio je.
Kada bi mogao biti završen centar u Resniku?
Na pitanje ima li Zagreb kapaciteta za sanaciju i ilegalnih i legalnih odlagališta, Pavlović je odgovorio odrično.
"Jakuševec je na granici kapaciteta, a rok njegovog zatvaranja pomjera se od 2010. godine. Centar za upravljanje otpadom u Resniku Grad najavljuje za kraj 2028. ili početak 2029. Uprkos tim najavama, centar u najboljem slučaju neće biti gotov prije 2030. godine", tvrdi Pavlović.
Dodaje da projekat tek ima lokacijsku dozvolu i da javna nabavka još nije raspisana.
Iz Zelene akcije poručuju da bi izuzetno velika ilegalna odlagališta, poput Ježdovca, trebalo sanirati kroz saradnju Grada Zagreba, nadležnog ministarstva i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.
Kada je riječ o Jakuševcu, kao legalnom odlagalištu, smatraju da ga je Grad obavezan sanirati nakon izgradnje potrebne infrastrukture za zbrinjavanje otpada.