SANSKI MOST - Stablo bijelog jorgovana, koje raste u dvorištu Hamzibegove džamije, centralnog islamskog vjerskog objekta u Sanskom Mostu, staro je preko 300 godina i podsjeća na jedno razdoblje istorije.
Prema predanju, u ovaj grad dospjelo je iz daleke Mađarske.
Dogodilo se to nakon što su Osmanlije poslije poraza u "velikom bečkom ratu" izgubile svoja uporišta u srednjoj Evropi, nakon čega su brojne muslimanske porodice, koje su živjele na tim prostorima, bile primorane da se povuku s prostora tadašnje Ugarske i nasele prostore Balkanskog poluostrva pod otomanskom upravom.
"Ostalo je predanje da se u Sanski Most tada doselilo više porodica koje su živjele u gradu Pečuhu, a sa sobom su iz Mađarske donijeli i u blizini džamije zasadili stablo jorgovana. Ono je simbolizovalo njihov nekadašnji zavičaj", kaže glavni sanski imam Husein Kovačević.
Prema njegovim riječima, i danas u Sanskom Mostu žive brojni članovi familija Kuželj, Heder i Taraš, čija prezimena imaju mađarski korijen. Također, zanimljivost je da je stablo jorgovana preživjelo sve protekle ratove i stradanja, pa tako i ovaj posljednji, kada je džamija bila potpuno porušena i danas krasi lijepo uređeno dvorište ovog vjerskog objekta.
Ono cvjeta nešto kasnije nego autohtone vrste jorgovana, dok njegov cvijet širi oštar i aromatičan miris.
Kovačević kaže kako je bilo pojedinih prijedloga da se ono, zbog bojazni od mogućnosti širenja alergenih uticaja, posiječe i ukloni s mjesta na kojem se nalazi.
"Naravno da su takvi prijedlozi dolazili od onih koji nisu upoznati sa značenjem i simbolikom ovog jorgovana. Jednostavno, ovo stablo je više od običnog drveta i sjeća na jedno razdoblje naše istorije", kaže Kovačević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.