SARAJEVO, BANJALUKA - Ljudska prava u BiH se i dalje u manjoj ili većoj mjeri krše u svim oblastima i na svim nivoima i nema mjesta zadovoljstvu postignutim stepenom zaštite ljudskih prava i ta činjenica se ne može sakriti.
Sadik Ahmetović, predsjednik Komisije za ljudska prava u parlamentu BiH, povodom Dana ljudskih prava kazao je da bi fokus u ovoj oblasti trebalo da bude usmjeren na nestale jer se u BiH još traga za 69.000 osoba.
"Ako mi u budžetu BiH za narednu godinu tražimo 94 miliona KM za povratak raseljenih, a daje nam se 300.000, onda vam je jasno ko je odgovoran za poštivanje ljudskih prava u BiH", rekao je Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Iz Ureda ombudsmana za ljudska prava u FBiH upozoravaju da je situacija čak i lošija nego ranije, da je poštivanje ljudskih prava znatno lošije nego prije, jer vlasti zanemaruju svoje obaveze u ovoj oblasti.
"Pozivamo političke dužnosnike u BiH da ispune svoje obaveze iz oblasti ljudskih prava i prihvate neophodne ustavne promjene, kako bi svojim građanima adekvatno garantovale ista prava pred zakonom jer ljudska prava se ne dijele, ona uključuju obaveze koje se moraju ozbiljno shvatiti", navedeno je u zajedničkoj izjavi međunarodnih institucija povodom Dana ljudskih prava i 60 godina od potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Juče je ovim povodom i OSCE organizovao takmičenje učenika i studenata iz BiH u vođenju zamišljenog sudskog spora povodom govora mržnje i slobode izražavanja, a SDP BiH konferenciju o radničkim pravima i solidarnosti.
Nada Grahovac, ombudsman RS, kazala je da je pozitivno to što je kancelarija ombudsmana RS u 2007. godini dobila 5.722 žalbe građana, što je za 24 odsto manje u odnosu na 2006. godinu.
Ona je navela da se građani sve više žale na kršenje Zakona o slobodi pristupa informacijama, na sporost u radu sudova i nepoštivanje razumnog roka za okončanje spora.
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava RS, kazao je da je zabrinjavajući podatak da više od 30.000 porodica u BiH još nije našlo posmrtne ostatke svojih najbližih i da je ovo prilika da se apeluje na nadležne institucije da učine nešto po pitanju pomoći ovim porodicama.
"I dalje imamo pojavu da su povratnici u BiH i nakon ovoliko godina od rata iznevjerenih očekivanja i diskriminisani, i jednostavno napuštaju i prodaju svoju imovinu", istakao je Todorović.
Fond još nije uspostavljen
Iz Instituta za traženje nestalih u BiH upozoravaju da je novac najveća prepreka boljoj brizi za porodice nestalih.
"Država BiH je prije dvije godine usvojila Zakon o nestalim osobama i on se još ne poštuje, a fond za pomoć porodicama nestalih nije uspostavljen jer se političari ne mogu dogovoriti gdje će biti sjedište fonda i ko će dati koliko novca. Mislim da je dogovor moguće postići na bazi presuda Ustavnog suda BiH, prema kojima naknadu daje onaj ko je odgovoran za sudbinu nestale osobe", kaže direktor Instituta Amor Mašović i upozorava da država ne može izbjeći plaćanje ovih naknada koje će morati isplatiti retroaktivno.
Ministar Halilović pojašnjava da je osnov za uspostavu ovog fonda Strategija za brigu o nestalima, koja između ostalog predviđa da 10 odsto novca od privatizacije ide u ovaj fond.