Iskopavanja na arheološkom lokalitetu Bijele tabije u Sarajevu, koja su započela polovinom augusta, okončana su, a arherološki tim Muzeja Sarajeva završava konzervaciju zidina tabije i priprema izvještaj o onome što je urađeno u proteklom periodu.
Adnan Muftarević, arheolog koji je u ime Muzeja Sarajeva vodio istraživanja, kaže da još nisu završili sve radove.
"Još radimo konzervaciju zidina. Kompletna istraživanja ovog lokaliteta nismo završili, ali vjerujemo kako će konzervacija i elaborati o tome šta je urađeno i šta je pronađeno i kakav je značaj pronađenih predmeta biti uskoro pred očima javnosti", rekao je on.
Ističe da bi na proljeće trebalo da budu nastavljena istraživanja izvan zidina Bijele tabije.
"U protekla tri mjeseca pronašli smo dosta predmeta iz osmanskog perioda na Bijeloj tabiji, municiju, oružje, novčiće. Potrebno je da što prije izvršimo konzervaciju kako bismo barem malo zaštitili zidine tabije. Sve je oštećeno i propada, zbog toga će konzervacija zidova barem za izvjestan period zaštititi lokalitet", rekao je Muftarević.
Za arehološka istraživanja na Bijeloj tabiji Gradska uprava Sarajeva izdvojila je 160.000 KM, a Muftarević tvrdi da su istraživanja koštala 180.000 KM.
O vremenu nastanka Bijele tabije iznad Sarajeva do danas su izrečena različita mišljenja. Prema jednom, objekat je nastao oko 1550. godine (mišljenje je zasnovano na podacima koje daje putopisac Katarino Zeno), a porušena je u vrijeme izgradnje Vratničkog grada da bi na njenom mjestu bila izgrađena nova utvrda. Prema drugom mišljenju, na mjestu Bijele tabije se još u srednjem vijeku nalazila tvrđava, koja nije bila veća od uobičajenog tipa srednjovjekovne odbrambene utvrde koja štiti otvoreno naselje u njenoj blizini.