Martin Raguž, zamjenik predsjednika HDZ 1990, izjavio je da je ova stranka protiv održavanja postojećeg dvoentitetskog uređenja BiH, a da li će to teritorijalno preuređenje podrazumijevati tri ili više federalnih jedinica stvar je dogovora.
"HDZ 1990 zahtijeva da se BiH kroz korjenitu promjenu Ustava BiH federalno uredi, ali da teritorijalno preuređenje BiH ne bude na uštrb bilo koga nego unutar cijeline", kazao je Raguž.
Iako inicijativa HDZ 1990 za osnivanje radne grupe, koja bi radila na izradi novog ustava BiH, nije prošla u bh. parlamentu, Raguž je optimista i ističe da ohrabruje činjenica da SAD razmatraju mogućnost održavanja novog Dejtona kako bi se stvari definisale.
NN: Kako komentarišete odbijanje inicijative HDZ 1990 na sjednici bh. parlamenta za osnivanje radne grupe koja bi radila na izradi novog Ustava BiH?
RAGUŽ: Ohrabrujuće je što je sedam glasova poslanika nedostajalo da inicijativa bude usvojena. Bili smo blizu da proces na novom ustavu započne. Međutim, još jednom se pokazalo da domaće političke snage nemaju kapacitet za postizanje dogovora potrebnog za ustavne promjene i da je nužna pomoć međunarodne zajednice. Vidjećemo, šta će kazati Vijeće za implementaciju mira tim povodom, a ohrabrujuće je da čak i SAD polako razmatraju mogućnost održavanja novog Dejtona kako bi se stvari definirale i našao izlaz iz ove situacije. Očito da je oštra politička borba u tijeku i povećavaju se međunarodni napori da se ovo stanje riješi. HDZ 1990 smatra da je za rješavanja pitanja BiH najbolje održavanje međunarodne konferencije na kojoj bi bila otklonjena sva ograničenja, blokade, a BiH postala institucionalno funkcionalna država.
NN: Šta sadrži prijedlog novog ustava BiH?
RAGUŽ: Inicijativa nije prejudicirala sadržaj ustavnih reformi i zalagali smo se da to bude stvar kompromisa. Novim ustavom predlagali smo da parlament formira radnu grupu koja bi se bavila izradom novog ustava, a naša pozicija je zalaganje za federalnu BiH.
Polako svi postaju svjesni da BiH i cijela regija trebaju i dalje snažan fokus kako bi se došlo do definitive stabilnosti i u tom smislu sve inicijative koje idu u tom smjeru su dobrodošle. Nakon pada inicijative tek se stvari otvaraju, nisu zatvorene, jer i druge stranke imaju svoje stavove. Dobro je da su svi svjesni da je stanje ozbiljno i to je ohrabrujuće, nisam pesimista kada su ustavne promjene u pitanju.
NN: Da li je za HDZ 1990 prihvatljiv koncept o četiri federalne jedinice za koje su se založila tri lidera u prudskim i banjalučkim pregovorima, a koji je naišao na oprečne stavove kod sva tri naroda?
RAGUŽ: HDZ 1990 nije za održavanje postojećeg dvoentitetskog uređenja. To je sigurno, a sve ostalo je više stvar političkog dogovora i kompromisa. Realno je da BiH uđe u promjene Ustava BiH i da bude federalno uređena. HDZ 1990 je za federalni koncept i to je jedno od rješenja.
Bitno je dogovoriti se o principima i ako smo za federalno uređenje BiH onda bi ova zemlja bila sastavljena od federalnih jedinica. Koji je to broj federalnih jedinica je stvar dogovora. Drago mi je da su ključni akteri dosadašnjih pregovora pokazali da su svjesni da se mora ući i u tu vrstu priče. Naravno, to je najveći izazov i najteže pitanje. Očito da je na tom pitanju došlo do određenih pukotina, ali to je sasvim logično. Ne smijemo odustati od ozbiljnog i odgovornog odnosa. Vrijeme konfrontacija mora biti iza nas. Vrijeme uvažavanja, harmoniziranja, poštivanja prava sva tri naroda u ovoj zemlji i svih građana i jedan evropski pristup. Alternativa nije status kvo, jer je to hipertrofija i tonjenje.
NN: Da li se Hrvati zalažu za treći entitet ili su odustali od tog zahtjeva?
RAGUŽ: Hrvati su Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma objektivo doživjeli potpunu političku marginalizaciju. Jasno je da ne možemo prihvatiti status kvo niti ovakav rasplet na postojeći način. Zato zahtijevamo korjenitu promjenu Ustava BiH koja će podrazumijevati i teritorijalnu prekompoziciju. Nismo opterećeni da bilo koga dovodimo u pitanje nego želimo to pitanje riješiti unutar cjeline, a da li će to biti tri ili više federalnih jedinica stvar je dogovora. Možemo mi izraziti svoje želje, ali ako druge dvije strane nisu spremne onda od dogovora nema ništa. Svjesni smo ozbiljnosti situacije i zato moramo da u miru i s argumentima dođemo do najboljeg rješenja za sve.
NN: Kada govorite o četiri federalne jedinice da li mislite na multietničke ili jednonacionalne?
RAGUŽ: Svaka od federalnih jedinica u suštini će biti multietnička, s većinom jednog od tri konstitutivna naroda. Teško je govoriti o monoetničkom pristupu kada ni Srpska nije do kraja monoetnička država i u njoj žive pripadnici drugih naroda. Svaka od tih federalnih jedinica imala bi, a pitanje je u kojem omjeru, većinu predstavnika jednog naroda. Time bi se na neki način pokazao balans u nacionalnom pristupu. To su pitanja koja nas čekaju. Uvjeren sam da ćemo bez odgovora na ta pitanja imati trajno otvoren prostor za moguću nestabilnost, a HDZ 1990 je protiv bilo kakve nestabilnosti. Mi smo za dogovor.
NN: Da li su prudski i banjalučki dogovor tri lidera doživjeli krah ili, ipak, očekujete nastavak razgovora?
RAGUŽ: Čekamo službeni prijedlog trojice lidera koji su pregovarali o ustavnim promjenama i smatramo da bez obizra na rasplet dogovora trojke treba proširiti krug sudionika. Jasno je da vladajuće stranke nisu imale dvotrećinsku većinu za promjene i zato je potrebno proširiti krug onih koji će razgovarati o ustavnim promjenama. Naša stranka inicirala je službeno formiranje radne skupine u Parlamentarnoj skupštini BiH za izradu novog ustava i mislim da će taj naš prijedlog dobiti podršku. Završiti pregovore oko ustavnih promjena je posao koji nas očekuje kad-tad, a kojom će se to dinamikom odvijati teško je sada predvidjeti budući da je došlo do zastoja.