FOČA-USTIKOLINA - Mehmed Bajrović iz Foče-Ustikoline nadaleko važi za vrsnog pčelara, a med koji proizvede služi isključivo u ljekovite svrhe.
"Pčelarim od svoje sedme godine, pa i danas u svojim penzionerskim danima. Nikad nisam bio bez pčela, a od petnaeste godine pčelarim naveliko. Stvarno ne mogu bez toga više, to mi je već ušlo u krv", ističe Mehmed, zvani Meša.
Ovaj penzioner kaže da je već prije polaska u osnovnu školu imao 10 vlastitih društava, a čuvao ih je u šupljim panjevima.
"Početak je moj bio sa šupljim panjem u koji stavim pčele. Poslije sam imao trnke, pletare, pa onda su išle stubline od četiri daske. Onda sam brzo prešao, možda za dvije-tri godine, na pološke - tadašnje košnice, a čim su se pojavili sanduci prešao sam na njih, tako da sad pčelarim savremenim košnicama", pojašnjava Bajrović.
Priča da se do šezdesetih godina pčelarilo bez liječenja pčela, dok se danas, kako tvrdi, pčele više liječe nego što one čovjeku mogu dati lijeka.
"Tu su varoa, američka gnjiloća, tako da se borimo. Pa, evo, počeli su nam davati podsticaje da bismo se nekako održali. Podsticaj nam daje kanton, a opština je na trećinu košnica dala podsticaj. I to im hvala, ja sam zadovoljan i s ovim što su dali", kazao je ovaj vrsni pčelar.
Iako pčelari podno planine Kacelj, Mehmed nije zadovoljan prinosima meda posljednjih desetak godina.
"Ispod Kacelja pčelarim oko 10 godina, ali opet nije bio prihod kao što je bio ranije. Šezdesete i sedamdesete godine po tom pitanju najbolje su se pokazale. Sve je medilo dobro i poslije rata jedno-dvije godine, a potom više nikad, sve je bilo slabo", ispričao je Bajrović.
Posjeduje oko 170 pčelinjih društava, a njegov pčelinjak je, kako tvrdi, najbrojniji u Bosanskopodrinjskom kantonu.
Med koji proizvede, kako kaže, prodaje isključivo u ljekovite svrhe, a košta 20 KM po kilogramu.
"Prodajem ga pretežno kod kuće. Kad idem na sajam ponesem po dvije-tri tegle samo radi reklame, a inače kod kuće sve prodam zato što ga prodam po čuvenju. Ovaj med što proizvodim niko ne kupuje da bi ga jeo kao pekmez, nego isključivo za lijek", kazao je Mehmed.
Pored pčelarenja, Bajrović se bavi uzgojem i prodajom biljnih vrsta rijetkih u našem podneblju - crvenog oraha i italijanskog paradajza.
"Crveni orah nisam zapazio da ima iko u Bosni, a donio sam ga kao jednu malu sadnicu iz Sofije iz Bugarske, tako da sad imam jedno stablo koje rađa pet-šest vreća oraha", kaže Mehmed.
Jedno pakovanje crvenog oraha, kako kaže, prodaje za 15 KM, a crveni orah se ukusom ne razlikuje puno od običnog, međutim razlika se osjeti kad se napravi kolač, baklava pogotovo.
Ukus baklave je sasvim drugačiji, a traži se i kao ljekovit - sa medom i s aloja verom ga melju, govorile su mi žene što su ga tražile, radi karcinoma u početnoj fazi", kaže Mehmed.
Dodaje da je sjeme italijanske vrste paradajza, zvanog kekendži, takođe nabavio iz inostranstva i prodaje ga po cijeni od pola marke.