DOBOJ - Mladi u Doboju svoje slobodno vrijeme ne provode na kvalitetan i zdrav način i uglavnom se okupljaju na platoima ispred stambenih zgrada, u parku, u nekom od kafića, u internet klubovima ili slobodne sate odspavaju.
Pokazala je to anketa koja je sprovedena među 230 mladih uzrasta od 14 do 18 godina, a koja je rađena u sklopu projekta "Zdravim uživanjem i provođenjem slobodnog vremena u borbi protiv zavisnosti".
Više od 60 odsto mladih je u anketi navelo da jedan od faktora za nastanak bolesti zavisnosti može biti i kada ne provode slobodno vrijeme na zdrav način.
Mladenka Milanović, psiholog Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Doboj, kaže da je slobodno vrijeme jedan od zaštitnih faktora i da njegovo zdravo provođenje, ali i nezdravo, može uticati na psihofizički razvoj mlade osobe.
"Mladi pored obaveza i odgovornosti moraju imati i zadovoljstva, ta zadovoljstva treba da budu zdrava, a direktno se tiču zdravog provođenja slobodnog vremena. U protivnom mladi mogu otići ka nezdravim užicima i nezdravom uživanju, a znamo da to mogu biti i droga i alkohol i Internet", navodi Milanovićeva.
Čak 80 odsto mladih smatra da sredina u kojoj žive nema dovoljno mjesta gdje mogu uživati i provesti slobodno vrijeme, iako su kao zdrava mjesta za uživanje, između ostalog, naveli izletišta Preslicu i Goransko jezero, tvrđavu Gradinu, Centar za kulturu i obrazovanje, kulturno-umjetničko društvo...
Sabrina Jasenica iz Organizacije za omladinski rad i neformalno obrazovanje (CORNO) ističe da se mladi osjećaju zapostavljenim kada je u pitanju ponuda mjesta za kreativno provođenje slobodnog vremena.
"Mladi smatraju da postojeću ponudu mjesta treba da unaprijedimo, da treba napraviti programe, odnosno da sve te institucije koju su naveli kao mjesta za zdravo uživanje treba da imaju programe koji će biti prilagođeni i namijenjeni njima", objašnjava Jasenica.
Za odabir mjesta za provođenje slobodnog vremena važan je i ekonomski faktor, kažu u Centru za mentalno zdravlje, jer mladi neke stvari sebi ne mogu priuštiti zato što puno koštaju.
"Omladinskih domova nemamo u našem gradu, a nema kao prije rata mjesta gdje se mladi okupljaju", navodi Milanovićeva.
Sve lokacije koje su mladi u anketi naveli kao mjesta za zdravo uživanje čine mapu koja će biti postavljena na info-punktovima u gradu, u školama, a biće i dijeljeni leci s više informacija o tim mjestima.
U Omladinskoj politici opštine Doboj za period od 2009. do 2069. godine, dokumentu koji je početkom marta ove godine predstavljen javnosti, između ostalog stoji da je protekli rat imao velike posljedice na kvalitet provođenja slobodnog vremena mladih ljudi u BiH, posebno u malim sredinama.
Vraćaju se kući poslije ponoći
U okviru aktivnosti na izradi Strategije primarne prevencije za bolesti zavisnosti za područje opštine Doboj u oktobru 2008. godine sprovedeno je istraživanje koje je pokazalo da više od jedne trećine mladih uopšte ne provodi vrijeme u organizovanim školskim i vanškolskim aktivnostima.
"Više od 10 sati sedmično provode na Internetu ili igrajući kompjuterske igrice, prosječno tako vrijeme provodi 15,1 odsto mladih. Kada je u pitanju vrijeme povratka kući nakon večernjeg izlaska, iza ponoći se kući vraća 19 odsto četrnaestogodišnjaka i 40 odsto petnaestogodišnjaka, što znači da se Zakon o javnom redu i miru ne poštuje", kaže Mladenka Milanović, psiholog.
Povezanost korištenja psihoaktivnih supstanci s vremenom vraćanja kući nakon večernjeg izlaska je velika, navodi ona, pa tako mladi koji uopšte ne izlaze, 42 odsto, nikada ne piju, dok oni koji se vraćaju kući nakon tri sata iza ponoći u 93,7 odsto slučajeva obavezno to čine.