KOTOR VAROŠ - U opštini Kotor Varoš nije zaposlena nijedna osoba hrvatske nacionalnosti u javnim entitetskim poduzećima, niti u opštinskim službama.
Nezadovoljstvo zbog te činjenice, a imajući u vidu da je prije rata u toj lokalnoj zajednici živjelo 10.690 Hrvata, ukazao je i "jedan od nezadovoljnih" raseljenih kotorvaroških Hrvata Ivanko Šubara.
Stoga je uputio i pismo načelniku Opštine Koto Varoš Daliboru Vučanoviću, a sadržaj je objavljen i na internet stranici Banjalučke biskupije.
I prilikom nedavnog Vučanovićevog boravka u Velsu rekao mu je da su kotorvaroški Hrvati nezadovoljni svojim trenutnim statusom i da je jedan od glavnih problema njihova nezastupljenost u radu javnih službi opštine, sudstva, policije, vojske i u državnim firmama poput Elektrodistribucije, Šumarije, Telekomunikacija...
"Hrvatski narod je po Dejtonskom sporazumu konstitutivni narod na području cijele BiH, pa tako i na području Republike Srpske. Kao konstitutivni narod zakonski treba biti zastupljen u svim institucijama, što u Republici Srpskoj nije slučaj, već se stiče dojam da se stvaraju etnički čiste opštine, s obzirom na to da su Hrvati 1991. godine u Kotor Varošu činili 29 posto stanovništva, a danas su svedeni na minimum od oko 3-4 posto", naveo je Šubara u pismu načelniku Kotor Varoša.
Ukazao je i da dosadašnja politika diskriminacije Hrvata prilikom raspodjele radnih mjesta nema za cilj građansku i nacionalnu pravednost, već dovodi hrvatski narod u situaciju da svoja prava započne tražiti u međunarodnim sudovima.
"Mi, Hrvati Kotor-Varoša smo agresijom, progonstvom na nasilan način protjerani s naših vjekovnih ognjišta a naša imovina konfiscirana, opljačkana i dodijeljena srpskim porodicama na korištenje. Vraćena je samo na papiru dok su štete i obeštećenja izostali. Očigledno je da ne postoji ozbiljna namjera ni sa strane Vlade RS, a isto tako ni od Općine Kotor Varoš da se ispravi nepravda i nezakonito protjerivanje kao i sve posljedice proizašle iz toga. Ozbiljan povratak i uključivanje Hrvata u izgradnju zajedničkog grada može započeti samo pravednim zakonom zagarantiranim zapošljavanjem Hrvata u sve institucije, a oni će raditi na daljnjem uključivanju Hrvata u život grada i brinuti se za održivi povratak onih koji se za to odluče", navodi se u ovom pismu.
Hrvati u dijaspori, naglasio je Šubara, imaju veliki privredni potencijal ali nisu spremni ni na kakva ulaganja toliko dugo dok je na djelu njihova diskriminacija.
Poziva i na zajedničko organizovanje okruglog stola da bi u dijalogu sagledali sve činjenice i zajedno pronašli prihvatljiva rješenja.
U protivnom, naveo je, biće prisiljeni da u rješavanje njihovih problema uključe visokog predstavnika Valentina Incka i sve druge institucije.