BANJALUKA - Ukoliko bude uvažen prijedlog nekoliko odbornika u Skupštini grada Banjaluka, građanima će od sljedeće godine biti isplaćivan novac za svaku iz korijena iščupanu stabljiku ambrozije.
Odbornici koji su došli na ovu ideju smatraju da bi uvrštavanje te stavke u budžet bio pravi korak ka iskorjenjivanju ovog opasnog alergena, koji, svjedoci smo, uzima sve više maha.
Stručnjaci iz ove oblasti smatraju da bi jedno ovakvo rješenje umnogome pomoglo u smanjenju brojnosti ove biljke na našim prostorima.
Kako je kazao Vojislav Trkulja, predsjednik Savjeta za borbu protiv ambrozije u BiH, ovakvo iskustvo postoji u zemljama EU u kojima se pokazalo kao vrlo uspješno.
"To bi podrazumijevalo da određena nadoknada bude samo za biljke koje su iščupane sa korijenom, a ne pokošene biljke. To je iz razloga što je pokošene biljke vrlo lako sakupiti, a s druge strane košenjem nisu uništene, jer imaju osobinu da se regenerišu", rekao je Trkulja.
Prema njegovim riječima, ovakva aktivnost bi sigurno mogla da doprinese smanjenju brojnosti ambrozije na našim prostorima.
"Takođe, doprinijelo bi i popularizaciji i uticalo na svijest građana o značaju problema koje donosi ova biljka, ali samo ako se isključivo radi o iščupanim biljkama", kazao je Trkulja.
Marinko Umičević, odbornik PDP-a, koji je došao na ovu ideju i iznio je svim odbornicima, kazao je da se slična borba protiv ambrozije sprovodi u mnogim evropskim zemljama, za šta građani dobijaju naknadu.
"Njemačka je iskorijenila ambroziju čupajući je iz korijena, a to je prije dvije godine primijenila i Hrvatska, pa što ne bismo i mi", rekao je Umičević i dodao da se do sada moglo iščupati milion strukova ambrozije, a da nešto zarade i penzioneri i studenti i svi oni koji to žele.
On je naveo da bi time bili spaseni i građani koji imaju problema sa alergijom i dodao da je košenje pravi promašaj.
Pero Maksimović, odbornik PDP-a, se pridružio ovoj ideji i rekao da bi to bilo jedino pravo rješenje, koje bi na kraju dalo prave efekte.
"Nagraditi svakog građanina za iščupan struk ambrozije, jer je uzela toliko maha na ovim prostorima i što svake godine ulažemo toliko sredstava s malo efekta", rekao je on i dodao da košenje nije rješenje jer ćemo ove godine pokositi ambroziju, a dogodine opet imati iste količine.
On je naveo da košenjem samo kratkoročno rješavamo problem, a čupanjem bi se problem rješavao dugoročno, posebno imajući u vidu da bi to radile socijalne kategorije stanovništva i nezaposlene porodice.
"Ići ćemo sa inicijativom u Skupštini da se u budžetu za narednu godinu kao značajna stavka planiraju sredstva za iskorjenjivanje ambrozije, a ne za košenje", kazao je Maksimović.
Borislav Zeljić, stanovnik banjalučkog naselja Tunjice, rekao je da apsolutno podržava ovakvu ideju, jer je to, kako je kazao, pravo i jedino rješenje za iskorjenjivanje ovog alergena.
"Kada bi nadležni dali bar jedan fening za iščupanu stabljiku, za mjesec dana je nigdje ne bismo mogli naći u Banjaluci", rekao je Zeljić.
Do zaključenja sutrašnjeg broja "Nezavisnih novina" nismo dobili mišljenje gradskih vlasti o ovom prijedlogu.
Zaustavljeno mjerenje polena
Iz Poljoprivrednog instituta RS saopšteno je da ni u ponedjeljak, 31. oktobra, nije registrovano prisustvo alergenih vrsta polena u atmosferi.
"S obzirom na to da ni u prethodna tri dana nije registrovano prisustvo alergenih vrsta polena u atmosferi, prema pravilima Međunarodne asocijacije za aerobiologiju (IAA), smatra se da je formiranje polena u tekućem vegetacionom periodu završeno", stoji u saopštenju.
Prema njihovim riječima, u skladu s tim, do početka sljedeće vegetacione sezone, a to je polovina februara naredne godine, neće biti mjerene koncentracije polena u atmosferi.