BANJALUKA - Udruženje građana bihaćke regije "Una" iz Banjaluke oštro se protivi izboru lokacije za regionalnu sanitarnu deponiju u selu Hrgar kod Bihaća, jer bi ona ugrozila ogromnu akumulaciju vode za piće na ovom području, ali i zahvatila dijelove zemljišta u vlasništvu Srba, izjavio je član Udruženja Slobodan Pjević.
Pjević je rekao Srni da bi deponija na lokaciji Hrgarskog polja, nadmorske visine 840 metara, uništila vodosnabdijevanje, jer se na ovom području nalazi devet izvora vrlo kvalitetne vode, koji zbog konfiguracije kraškog terena vrlo brzo uviru i prave akumulaciju.
"Osim toga, deponije bi došla i na samu ivicu našeg seoskog groblja sa 50 do 60 obilježenih grobnih mjesta, čije skrnavljenje ne možemo dopustiti. Mjesna zajednica Ripač je do rata bila etnički mješovita, a Hrgar su naseljavali isključivo Srbi. I sada njegovi prijeratni stanovnici povremeno dolaze na svoja zemljišta gdje su pojedini obnovili svoje objekte", rekao je Pjević.
On je dodao da su stanovnici susjedne Mjesne zajednice Pritoka većinski podržali ovu lokaciju, ali da pretpostavljaju da je na njih izvršen pritisak tokom glasanja na zboru građana. Zbor građana o ovom pitanju u Mjesnoj zajednici Ripač, kojoj Hrgari pripadaju, biće održan u subotu, 25. januara.
Pjević tvrdi da je u Mjesnoj zajednici Ripač mnogo veći otpor izboru ove lokacije i da je njihov inicijativni odbor već protestovao povodom toga kod opštinskih i kantonalnih vlasti u Bihaću.
"Nadam se da u Ripču u subotu ta odluka neće proći, a veliko je pitanje da li će opština odustati od te lokacije ili će se i dalje vršiti pritisak ako to građani ne izglasaju", rekao je Pjević, naglasivši da je Udruženje "Una" poslalo protestno pismo načelniku opštine Bihać, te Vladi Unsko-sanskog kantona i Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline.
On najavljuje i početak pravne borbe za osporavanje izbora lokacije u Hrgarima, ukoliko se ona izglasa i u Mjesnoj zajednici Ripač.
"Ne znam da li je to namjera vlasti ili ne, ali ovo u svakom slučaju otežava povratak. Činjenica je da je ovo već treća ili četvrta lokacija za deponiju koju su tipovali, pa nisu uspjeli", rekao je Pjević.
Prema njegovim riječima, posljednja lokacija na lokalitetu Grabež u neposrednoj blizini Bihaća bila je mnogo prihvatljivija, jer nije imala podzemnih voda, i prihvatile su je mjesne zajednice, ali je odbila lokalna boračka organizacija, zbog čega su se vlasti opredijelile za Hrgarsko polje.