PRIJEDOR - Problemi mjesnih zajednica, te radno-pravni status i primanja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave bile su teme javne rasprave o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o statusu funkcionera jedinica lokalne samouprave koju je danas u Prijedoru organizovalo Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
Šef Odsjeka za upravne poslove opštine Novi Grad Ljuban Knežević rekao je da mjesnim zajednicama treba vratiti status pravnog lica, kao i da izbore za savjete mjesnih zajednica po novoj proceduri treba provoditi kad i lokalne izbore, prvenstveno radi ušteda.
"Podržavam inicijativu grada Banjaluka da lokalne zajednice, po želji, mogu imati menadžera koji bi se brinuo o projektima i razvojnim programima, ali ne i vezivanje te dužnosti za mandat načelnika opštine", istakao je Knežević.
Sekretar Skupštine grada Prijedora Željko Škondrić rekao je da bi izbor savjeta mjesnih zajednica po novim procedurama u Prijedoru koštao više od 100.000 KM, s obzirom na to da grad ima 85.000 registrovanih birača i 50 mjesnih zajednica.
"Smatram da neće biti dobro ako se mandat sekretara skupštine i načelnika bude vezivao za četvorogodišnji mandat, ako to ne bude za mandat skupštine, s obzirom na to da su ta mjesta, da uprošćeno kažem, predmet trgovine prilikom konstituisanja skupštinske većine", rekao je Škondrić.
On je pozdravio rješenja koja ovi zakoni nude u regulisanju položaja predsjednika i potpredsjednika lokalnih skupština u zavisnosti od broja stanovnika, odnosno broja odbornika, navodeći da je u toj oblasti dosad bilo dosta nedosljednosti.
Potpredsjednik Skupštine opštine Oštra Luka Milan Popović rekao je da vjeruje da su u svakoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj ima bar po 30 odsto viška radnika i da se u njima novim zapošljavanjem konstantno stvaraju nova prava koja budžeti ne mogu podnijeti.
"U ovim zakonima ne treba dati ni nova, posebna prava mjesnim zajednicama i građanima u smislu odlučivanja, jer građani na izborima imaju to najviše pravo svake dvije, odnosno svake četiri godine", smatra Popović.
Pomoćnik ministra za resor lokalne samouprave Milanka Šopin rekla je da se i na prethodnim javnim raspravama o ovim aktima iskazala potreba za posebnim zakonom kojim će se urediti radnopravni status zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, kojih u Republici Srpskoj ima blizu 6.000.
"Iz Prijedora je potekla i inicijativa da se prestanak radnog odnosa primjenjuje na one koji napune 60 godina života i 40 godina staža osiguranja, a ne penzijskog staža, čime će se zaštiti oni kojima nisu redovno uplaćivani doprinosi", navela je Šopinova.
Prema njenim riječima, broj zaposlenih u lokalnim zajednicama ne može se ograničiti u odnosu na broj stanovnika, jer bi se to kosilo s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, a o ograničenju budžeta za zaposlene treba da se odluči eventualnim izmjenama Zakona o budžetskom poslovanju.
"Što se tiče mjesnih zajednica, njima je status pravnih lica uskraćen nakon što su mnoge od njih nekontrolisano stvarale finansijske obaveze lokalnim zajednicama koje one potom nisu mogle servisirati", rekla je Šopinova.
Ona je izrazila žaljenje što danas nije bilo diskusije o dijelu zakona koji se odnosi na nespojivost funkcija i sukob interesa.
"To je vrlo složeno pitanje koje ćemo rješavati ili zadržavanjem postojećih rješenja ili tretiranjem samo sukoba interesa u odnosu na odbornike u lokalnim parlamentima", rekla je Šopin.
Današnjoj javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici grada Prijedora i opština Kozarska Dubica, Kostajnica, Novi Grad, Oštra Luka i Krupa na Uni.
Završna javna rasprava o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o statusu funkcionera jedinica lokalne samouprave zakazana je za sutra u podne u Banjaluci u amfiteatru Visoke škole unutrašnjih poslova za područje grada Banjaluka i opština Gradiška, Istočni Drvar, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Kupres, Laktaši, Mrkonjić Grad, Petrovac, Prnjavor, Ribnik, Srbac, Čelinac i Šipovo.