TUZLA - Vlada Tuzlanskog kantona uputila je prijedlog Skupštini Tuzlanskog kantona da stavi van snage odluku o preuzimanju dijela osnivačkih prava i obaveza nad tuzlanskim ustanovama kulture, radi prestanka njihovog daljeg finansiranja iz kantonalnog budžeta.
Ta odluka je izazvala negodovanje Uprave grada Tuzle, koji je suosnivač s Vladom TK Narodnog pozorišta, Narodne i univerzitetske biblioteke i Međunarodne galerije portreta.
Narodno pozorište, Narodna i univerzitetska biblioteka i Međunarodna galerija portreta su, po kantonalnim zakonima, ustanove kulture od kantonalnog značaja, te je kanton po zakonu isključivo nadležan za finansiranje kulture, pa iz tog razloga sredstva poreskih obveznika idu u budžet kantona, a ne općine.
"Ove institucije od interesa za kanton su jedine institucije takve vrste u TK i općina Tuzla je 2006. godine izašla u susret kantonu kada je pristala biti suosnivač ovih ustanova, kako TK ne bi bio skoro jedini kanton koji nema pozorište, biblioteku i galeriju. Sve to potvrđeno je odlukama Skupštine kantona i Općinskog vijeća Tuzle. Istim ugovorom je propisano, za slučaj spora, formiranje zajedničke komisije radi eventualnog redefinisanja međusobnih odnosa", kazao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, i dodao da predlaže sastanak, pokušaj dogovora i redefinisanja odnosa.
Bego Gutić, premijer TK, ističe da se radi o ustanovama kulture čiji je osnivač i vlasnik grad Tuzla, a koje je Vlada finansirala u iznosu od 85 procenata.
"Na ovaj smo se potez odlučili zbog stabilizacije budžeta. Prošle smo godine ponudili tri modela finansiranja i redefiniranja, od kojih je prvi da se navedene ustanove finansiraju pola-pola sredstvima Vlade i grada, dok je drugi da grad finansira sve tri ustanove, a treći da Vlada preuzme kompletna upravljačka i osnivačka prava", rekao je Gutić i dodao da se samo ove tri kulturne ustanove finansiraju iz kantonalnog budžeta, dok to nije slučaj s ustanovama u drugim opštinama.
Iz kantona smatraju da su pomenute tri institucije deset godina finansirane mimo Zakona o budžetu i Zakona o trezorskom poslovanju Federacije BiH, odnosno imaju svoje posebne račune, a troše javni novac. Godišnje je iz kantonalnog budžeta izdvajano 1,8 miliona maraka za ove tri institucije.
Gradska uprava Tuzle tvrdi da će i dalje insistirati na postizanju obostranog prihvatljivog sporazuma s kantonalnom vladom, a ukoliko do toga ne dođe, koristit će sve zakonom zasnovane mogućnosti da navedene institucije kulture i njihovi uposlenici imaju riješen status, a svoja potraživanja prema Vladi Tuzlanskog kantona tražit će putem suda i uz to na teret budžeta Tuzlanskog kantona naplatiti kamate i sudske troškove. Osim toga, naglasili su da pripremaju i kontramjere koje se tiču korištenja velikog broja poslovnih zgrada od strane Tuzlanskog kantona.
"Očekujemo da će pravnici grada i Vlade sjesti i razgovarati, te dogovoriti najpovoljnije rješenje za ove ustanove. Optimista sam i nadam se da ćemo na kraju imati sretan završetak", smatra Armin Ćatić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla.
Kantonalna vlada poručila je da će sačekati sjednicu i odluku Skupštine TK, nakon čega će uslijediti konkretni koraci.
Procenti finansiranja
* Narodno pozorište Tuzla se finansira sa 75 procenata iz budžeta, 11,2 procenta iz budžeta grada Tuzle, dok je 13,8 procenata donatorskih i vlastitih sredstava.
* Sredstva biblioteke iz kantonalnog budžeta iznosila su 81,38 procenata, iz grada Tuzle 4,88 procenata i 13,84 procenata vlastitih sredstava.
* Galerija se finansira pola iz kantonalnog, a pola iz gradskog budžeta, dok vlastitih prihoda nema.