PRIJEDOR - Tim Centra za socijalni rad Prijedor za mirenje, brakorazvod i regulisanje roditeljskih prava i dužnosti nakon prekida porodične zajednice u 2018. godini vodio je znatno veći broj slučajeva, a u njegovoj nadležnosti su desetine različitih postupaka.
"Povećan je broj obraćanja roditelja u vezi sa uređivanjem odnosa i kontakata sa djecom i za usklađivanje roditeljskog funkcionisanja sa bivšim supružnicima, te zahtjeva za savjetodavne usluge i preporuke o vaspitanju djece tokom i nakon razvoda braka, odnosno prekida vanbračnih zajednica", navodi se u izvještaju o radu ove javne ustanove za 2018. godinu.
Tako je u 2018. evidentirano 140 disfunkcionalnih porodica, a u 2017. godini 108, pokrenuta su 94 postupka mirenja, dok ih je godinu ranije bilo 65, razvedena su 73 braka sa maloljetnom djecom, a u 2017. godini tri, dok je broj prekinutih vanbračnih zajednica koje imaju maloljetnu djecu lani bio 46, a godinu ranije 43.
"Posebno je povećan broj porodica sa teško i trajno poremećenim partnerskim i roditeljskim odnosima usljed konfliktne i poremećene komunikacije, alkoholizma, nasilja, preljube, teške ekonomske situacije i drugih subjektivnih i objektivnih faktora", piše u izvještaju.
Kod bračnih partnera u postupku pokušaja mirenja i razvoda braka u toku 2018. godine uočen je znatan broj lica između 30 i 50 godina života, srednjeg obrazovanja, gdje je jedno ili oboje nezaposleno, sa uglavnom dvoje djece školskog uzrasta i sa bračnim stažom do deset ili više od 20 godina.
"U najvećem broju razvedenih brakova djeca su povjerena majci, bilo da je to dogovor roditelja ili prijedlog stručnog tima. Iz godine u godinu, bilježi se porast broja slučajeva da su djeca nakon razvoda povjerena ocu jer se pokazalo da imaju lične i roditeljske kompetencije, te primjerenije socio-ekonomske i stambene uslove za nastavak staranja nad maloljetnom djecom", navodi se u izvještaju.
Jedna od veoma čestih problematičnih situacija nakon prekida zajednice roditelja odnosi se na činjenicu da roditelj koji ne živi sa djecom ne izvršava uredno svoju obavezu izdržavanja djece, što za posljedicu često ima inat drugog roditelja.
U znatnom porastu je i broj slučajeva, gdje nakon prekida porodične zajednice djeca pružaju otpor viđanju i boravku sa drugim roditeljem, sa kojim ne žive, idući od umjerenog do isključivog odbijanja i potpunog odbacivanja roditelja.
"Analizom ovakvih slučajeva uočava se da se u najvećem broju slučajeva radi o uticaju onog roditelja koji vrši neposredno staranje nad djecom. Takođe, uočava se da je ovaj uticaj obično prikrivenog karaktera, te se roditelj koji živi sa djecom prikazuje u poželjnom svjetlu, negira svoj uticaj i odgovornost prebacuje na djecu. Gotovo u svim ovakvim slučajevima nisu nađeni realni i opravdani razlozi za otpor djece", ističe se u izvještaju.
Problematika lične i porodične prirode supružnika i roditelja djece se iz godine u godinu usložnjava i poprima nove oblike ponašanja koji u postojećem sistemu nisu dovoljno prepoznati, pa ni istraženi.
"Ovo ukazuje na neophodnost razmatranja kontinuirane edukacije i uvođenja specijalističkog pristupa, a samim tim mjera i programa preventivnog djelovanja u porodičnim zajednicama koje su u riziku od prekida, posebno kod onih kod kojih su evidentirani problemi poput nasilja u porodici, vaspitanja djece, društveno negativnog ponašanja jednog ili oba supružnika", napominje se u izvještaju.