DOBOJ - Pio sam, bio sam bučni alkoholičar, ali sam odlučio da prekinem, mada sam na liječenje došao prekasno.
Svoju borbu s alkoholizmom tako je opisao Dragan Radovanović (55), koji sada redovno posjećuje Klub liječenih alkoholičara u okviru Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Doboju.
"Liječiću se od alkoholizma, ali imam teška oboljenja želuca, jetre i psihička oboljenja, zatim socijalne posljedice su problemi u kući sa ženom, djecom, znate šta rade alkoholičari", kazao nam je iskreno Radovanović.
Redovna terapija u Centru za mentalno zdravlje mu je, tvrdi on, pomogla da izgubi želju za alkoholom.
"Odlučio sam da presiječem i dolazim redovno na liječenje, tako da nemam za sada želju da ponovo uzmem piće", istakao je Radovanović.
On navodi da je mogao da bira da li će ići svojom voljom ili u pratnji policije, te je preporučio mirnim alkoholičarima da što prije potraže stručnu pomoć.
"Mirni alkoholičari dođu kasno, kada su već oboljeli, dugotrajno se liječe, ali nikada nije kasno liječiti se. Isplati se doći, to se sigurno može izliječiti, ali uz edukaciju i doktorsku terapiju", kazao je Radovanović.
Mladenka Milanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje, navodi da pacijenti koji su uključeni u tretman prvo podliježu porodičnoj terapiji, odnosno potrebno je da je uključen neko od članova porodice, supruga ili djeca, pod uslovom da i oni nisu alkoholičari.
"Obavezno budu uključeni u psiho-terapeutske grupe, kada prođu te grupe, onda budu uključeni u Klub liječenih alkoholičara, to potpada pod taj obavezan plan rehabilitacije, gdje pacijent, kada izlađe s tretmana, ima obavezu da se javlja u ovaj klub", kazala je Milanovićeva.
Broj članova Kluba liječenih alkoholičara nije uvijek isti, a od 2003. godine, kada je u Centru za mentalno zdravlje oformljen tim koji se bavi bolestima zavisnosti, dvadesetak članova bilo je aktivno.
Vjekoslav Kovačević, šef Odjeljenja neuropsihijatrije dobojske Opšte bolnice "Sveti apostol Luka", potvrdio je da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi liječe najteži slučajevi alkoholičara, odnosno delirantna stanja.
On upozorava da je broj alkoholičara mlađe životne dobi u porastu, na što upućuje i broj intervencija intoksikacije urađen tokom prošle godine.
"Mi smo imali oko 55 slučajeva akutne intoksikacije osoba do 18 godina, što je zabrinjavajuće i to je jedan od parametara", rekao je Kovačević.
Alkoholizam, jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, kao bolest se teško liječi, neki strčnjaci smatraju da se ta bolest samo zalječuje i da samo od 20 do 25 odsto alkoholičara bude trajno izliječeno.
Zavisnost o alkoholu
Zavisnost o alkoholu, odnosno šire prihvaćen naziv alkoholizam, je bolest koja uključuje sljedećih šest simptoma:
- žudnja - snažna želja ili hitna potreba za pićem;
- gubitak kontrole - nemogućnost prestanka pijenja jednom kad je s početo;
- fizička ovisnost - nakon prestanka pijenja pojavljuju se pojačano znojenje, drhtanje, tjeskoba, mučnina i drugi poremećaji;
- tolerancija - potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postiglo odgovarajuće stanje, (učinak) u organizmu, koje se prije postizalo unosom manjih količina alkohola;
- zanemarivanje porodice, radnih i drugih obaveza i interesa;
- nastavak pijenja uprkos spoznaji o njegovoj štetnosti.