SARAJEVO - Policija u Sarajevu na desetine puta je hapsila Hasniju Seferević, koja, držeći dijete u naručju, obavlja džepne krađe u vozilima javnog gradskog prevoza i u Ferhadija ulici.
"No, ona i dalje vrši krivična djela za koja se godinama specijalizirala", kaže Dragan Mioković, portparol MUP-a Kantona Sarajevo, i ističe da su žrtve ove žene nerijetko stranci koji šetaju Ferhadijom.
Iz policije ističu da se zbog džeparenja ne predlaže pritvor, te odmah nakon saslušanja prestupnici budu pušteni i nastave po starom.
"Za dokazivanje krivičnog djela džeparenja potrebno je da policija kradljivca zatekne dok vrši krađu, jer oni čim ukradu novčanik izvade novac i odbace ga", objašnjava Mioković.
Amra Karačić, portparol Općinskog suda u Sarajevu, kaže da džeparenje spada u lakši oblik krađe za što je propisana novčana ili kazna zatvora do šest mjeseci.
Mioković tvrdi da je svaki dan u vozilima gradskog prevoza ili na stanicama prisutan određen broj policajaca u civilu kako bi uočili džeparoše dok vrše krađe. Jedino ih tada mogu uhapsiti i podnijeti krivičnu prijavu tužilaštvu. Ističe i da džeparoš ne može biti svako, jer je za to krivično djelo potreban "talenat".
"Većina džeparoša radi u grupi, a organizovani su tako da jedan ili dvojica stvaraju gužvu. Jedan izvlači novčanik ili mobilni telefon, koji odmah dodaje drugom s kojim radi i onda na prvoj stanici izlaze iz vozila. Oni koriste gužvu u tramvajima, trolejbusima i autobusima", upozorava Mioković i dodaje da džeparoši, u pravilu, nisu nasilni.
Osim Sarajevskog, gdje ih je najveći broj prema policijskim informacijama, džeparoši djeluju i u drugim kantonima: uglavnom u tržnim centrima, na pijacama ili drugim mjestima većih okupljanja.
Miralem Malkić, portparol MUP-a Tuzlanskog kantona, kaže da na području ovog kantona ima oko 15 osoba policiji poznatih po vršenju džepnih krađa, među kojima ima i žena i maloljetnika.
Srećko Bošnjak, portparol MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, ističe da se džepnim krađama na području ovog kantona najčešće bave Romi.
Sefir Baručija, portparol komesara MUP-a Srednjobosanskog kantona, kaže da su kod njih džeparenje i šibicarenje izraženi na pijacama i to na području Kiseljaka, Travnika i Bugojna, te da su te osobe većinom poznate policiji.
Baručija ističe da su žrtve džeparoša uglavnom starije osobe ili osobe koje na bilo koji način ostavljaju dojam da imaju novca.
Stari poznanici
Dragan Mioković napominje da je broj džepnih krađa iz godine u godinu gotovo jednak, jer ova krivična djela vrše jedne te iste osobe. Kaže da su sada u Sarajevu džepne krađe intenzivnije nego prije rata kada su džeparoši iz Sarajeva svoj "posao" obavljali u Italiji.
"Milano je prije rata bio meka za džeparoše bivše Jugoslavije", podsjeća Mioković.
Dodaje da su džeparoši policiji poznati, ali su i policajci poznati njima, jer su ih više puta hapsili, te oni kada primijete policajca izađu iz vozila i promijene lokaciju.