HAG - Bivši ministar pravde Republike Srpske (RS) Momčilo Mandić izjavio je u utorak, u nastavku suđenja Radovanu Karadžiću, da je visoki funkcioner RS Biljana Plavšić pozivala dobrovoljce da u okviru paravojnih formacija, u vreme rata u BiH devedesetih godina, dođu u Srpsku.
Mandić je na suđenju Karadžiću u Haškom tribunalu rekao da je Plavšićeva bila zadužena za kontakte sa dobrovoljcima.
Plavišićeva je bila "most između bosanskih Srba i ljudi iz drugih država koji su ratovali", uključujući Željka Ražnatovića Arkana, rekao je Mandić.
Tužilac Alan Tiger je izneo sadržaj presretnutog razgovora u kojem Mandić traži od predsjednika opštine Ilidža Nedeljka Prstojevića da zaposli par "lojalnih" muslimana i suzbije problem kriminala "kako bi se vidjelo da su Srbi normalni ljudi i da hoće pravnu državu".
Mandić je objasnio da je imao informaciju da je Prstojević rekao nekim muslimanskim porodicama da ne može da im garantuje bezbjednost i da ga je pozvao kako bi ga upozorio da takvo ponašanje nije u skladu s politikom RS.
Karadžić je, prilikom ispitivanja svjedoka, kazao da je Stranka demokratske akcije (SDA) imala presudan utjecaj na policiju i da je u Zagrebu, uz finansijsku podršku arapskih zemalja, organizovala specijalistički policijski kurs za muslimane.
SDA je, prema Karadžićevim rečima, pre izbijanja sukoba pripremala specijalnu tajnu policiju, a za protivnike je smatrala Srbe i, eventualno, JNA.
Mandić je potvrdio da nezakonita prisluškivanja u BiH nije naložila država, već SDA.
Karadžić je započeo unakrsno ispitivanje svedoka rečima "Dobar dan, gospodine ministre", na šta je Mandić odgovorio "Dobar dan, gospodine predsjedniče".
Bivši predsednik RS se izvinio Mandiću zbog svih neprilika koje su on i njegova porodica imali zbog njega i zbog djela drugih, što je Mandić "sa zadovoljstvom" prihvatio.
Mandić je aprila 2003. godine bio uhapšen u Srbiji tokom policijske akcije "Sablja", ali je nekoliko mjeseci kasnije pušten iz pritvora.
U novembru 2004, tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun ukinuo je dozvolu za rad Privrednoj banci Istočno Sarajevo, čiji je većinski vlasnik bio Mandić, uz obrazloženje da je dio sredstava te banke korišćen za pomoć haškim bjeguncima, a vlasti BiH su za Mandićem raspisale međunarodnu potjernicu.
Crnogorske vlasti su ga avgusta 2005. godine uhapsile i izručile BiH, gde je u martu 2007. osuđen na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja za vreme dok je bio direktor Privredne banke Srpsko Sarajevo. Poslije dve trećine odslužene kazne, pušten je na uslovnu slobodu.
Sud BiH ga je, međutim, u julu 2007. oslobodio optužbi za ratne zločine.
Mandićev sin Aleksandar takođe je privođen 2003. i 2004. godine u Srbiji i BiH.
Karadžić bi u srijedu trebalo da nastavi ispitivanje Mandića.