U FBiH je 340.826 penzionera bilo na posljednjoj isplati, ali taj broj raste, navodi direktor Zavoda PIO/MIO FBiH Adem Borić.
"Imamo utrkivanje ljudi da dođu do penzije. Ljudi srednje životne dobi su otišli u penziju i mi sada razmišljamo o tome kako da ih motiviramo da zamrznu penziju i da se vrate poslu. A za to nam treba dobar program i sada tražimo mentore koji bi pomogli da ga smislimo", ističe Borić.
Ističe da je Zavod već ušao u pregovore s osam od 16 preduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu i koja za penziono osiguranje svojih radnika duguju oko 70 miliona KM.
NN: Hoće li biti smanjenja penzija u FBiH?
BORIĆ: To su neosnovani strahovi. Mi smo u prošlom mjesecu isplatili penzije s koeficijentom 1,35, kao i u pretprošlom, i mislim da ćemo taj koeficijent zadržati do kraja godine. Sada smo ušli i u aktivni odnos s Poreskom upravom FBiH, koja za nas prikuplja doprinose i angažovaćemo svoje ljude na kontroli uplata jer imamo situacija da se doprinosi ne plaćaju ili plaćaju u umanjenom iznosu. Naša je želja da te kontrole ne obavljamo ad-hok i za jedno vrijeme, nego ćemo, ako se pokaže da je priliv sredstava u novembru bio bolji od oktobra, kontrole provoditi i u decembru. Naime, svjetska recesija bi mogla da se reflektira i na BiH, pa i na penzionere, a ja ne želim da nas neka neželjena situacija nespremne udari po glavi.
NN: Često se pominju dugovanja Vlade FBiH za penzije oko 16.000 ljudi koji su penzionisani na osnovu uredbi o povoljnijem penzionisanju. Koliki su ti dugovi?
BORIĆ: Mi smo s resornim ministrom i premijerom dogovorili da sve te penzionere koje servisira Vlada FBiH uključimo u zakon o jedinstvenom fondu i mi želimo da taj zakon bude što prije usvojen. U tom slučaju bi Vlada FBiH preuzela brigu o tom fondu koji će imati poseban račun, pa će Vlada utvđivati koeficijente tih penzija i isplate. Vlada sada duguje oko 70 miliona jer je došlo do promjene koeficijenta i broja korisnika tih penzija. Dug je rezultat pogrešne politike utvrđivanja koeficijenta koji se odnosi i na penzije koje servisira Vlada, a ona uplaćuje samo osnovi iznos. U Vladi nisu ni slutili da je to što uplaćuju nedovoljno. No, mislim da ove Vladine uredbe o povoljnijem penzionisanju treba zamijeniti zakonom, jer će to onda biti trajno i stabilno rješenje. Sada je u pripremi i izmjena Zakona o penziono-invalidskom osiguranju, kojom želimo napraviti pravičniju raspodjelu sredstava.
NN: Šta podrazumijevaju te izmjene?
BORIĆ: Zaledili bismo prosječnu penziju i prema njoj određivali i najmanju i zagarantovanu, ali i najvišu. Tim izmjenama bismo penziju vezali ne za visinu plate, nego za uplaćene doprinose. Time ne bismo smanjivali minimalne penzije, ali bi kategorije zaslužnih penzionera počele dobijati zaslužene penzije. To bi bili visokoobrazovani ljudi: profesori, inženjeri, ekonomisti, jednom riječju ljudi koji su radili 40 godina i koji su "zakinuti". Oni i sada prijete tužbama.
NN: Kolika su ukupna dugovanja prema Fondu?
BORIĆ: Ukupan iznos još nije utvrđen jer dug utvrđujemo kada se firme jave sa zahtjevom za penzionisanje njihovih radnika. Ali do sada je sigurno da državne institucije i preduzeća duguju oko 360 miliona KM, a privatni sektor oko 100 miliona KM. To je nešto manje nego ranije, jer smo prošle godine 50 miliona KM izmirili na osnovu Zakona o poravnanju.
NN: Da li su počeli pregovori za izmirenje duga 16 preduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu?
BORIĆ: Ušli smo u proceduru otpisa dugujućih doprinosa preduzećima koja su 50 posto i više u državnom vlasništvu, a takvih je u FBiH 16. Do sada smo sklopili sporazume s osam preduzeća, a ove sedmice nastavljamo i s ostalima i oni će svoje dugove izmiriti u ratama u tačno određenom periodu. Istina je da ima pojava da neko plati prvu ratu, pa mi njihove uposlenike uvedemo u evidenciju, a plaćanje bude prekinuto. No, sada smo se osigurali hipotekama na njihovu imovinu, koju su procijenili vještaci i koja je tri puta vrednija od duga, a koju možemo prodati ako plaćanje bude prekinuto. Imamo i ovlaštenje da pokrenemo stečajni postupak za one koji ne mogu izmiriti dug. Ali nama je cilj da pomognemo privređivanje preduzeća, da se privreda oporavi i u narednom periodu redovno plaća doprinose.
NN: U kojoj fazi je provođenje presude prema kojoj ovaj zavod treba da preuzme 35.000 penzionera iz RS koji su penziju stekli u preduzećima u FBiH?
BORIĆ: Postoji plan da Zavodu RS isplaćujemo eventualnu razliku u visini penzija za te penzionere, jer to su simbolična sredstva i to ne bi trebalo da bude problem. To je stav Kolegija Zavoda, ali to sada ne možemo provesti jer nemamo odluku organa upravljanja, no smatramo da je to provodivo. No, bili bismo jako sretni kada bi bio donijet krovni zakon za cijelu državu, jer bi on na jedinstven način definisao status svih penzonisanih do 1992. godine. Tada bismo, pod tim kišobranom, lakše nalazili rješenje.
NN: Nekoliko ste mjeseci bez nadzornog odbora. Da li vam to predstavlja problem i imate li još nekih odluka koje čekaju saglasnost NO Zavoda?
BORIĆ: Za sada nema, dok ne budemo mijenjali visinu penzija.
Paralelizmi u Zavodu
NN: Ima li još paralelizama u Zavodu?
BORIĆ: Ima i mi smo to otvorili kao i sva druga otvorena pitanja. Problem je funkcioniranje ZIPO ERC-a (elektronski računski centar), koji imamo u Sarajevu i u Mostaru. Sada s IBM-om rješavamo pitanje njihove tužbe, a oni su spremni da servisiraju oba ova centra i da harmoniziramo sistem koji je šireg značaja, jer tu bazu podataka može koristiti više institucija. Taj posao je sada na Ministarstvu za rad i socijalnu brigu, koje je sa Svjetskom bankom pokrenulo neke razgovore o tome.
NN: Koja su druga otvorena pitanja o kojima govorite?
BORIĆ: Problem je izmirenje obaveza prema Institutu za vještačenje, za koji smo mi vezani preko invalida rada i pitanje imovine Zavoda. Stručni kolegij Zavoda će predložiti Upravnom odboru da tražimo izmjene zakona kako bismo mogli raspolagati našom imovinom, obnoviti ono što je uništeno i raspolagati njome na način da je iznajmljujemo i od toga imamo određeni prihod. Mislim da tu imovinu ne treba prodavati.