Zahtjev poslanika Stranke za BiH za smjenu Upravnog odbora BHRT-a atak je ove političke partije na medijske slobode i pokušaj da se obezglavi i ugasi Javni RTV servis BiH.
Tvrdi ovo Ahmed Žilić, član UO BHRT-a, koji je nedavno podržao smjenu generalnog direktora ovog javnog emitera Mehmeda Agovića, iako je ranije jedini on bio protiv ove smjene. Žilić kaže da je ovog puta procedura ispoštovana, a Agovićeva smjena je zaslužena zbog loših rezultata. Žilić negira da je imao ikakve samostalne kontakte sa kompanijom "HA media" iz Zagreba u procesu digitalizacije, već takve aranžmane pripisuje menadžmentu RT RS i BHRT-a.
NN: Kako ocjenjujete zahtjev iz bh. parlamenta o smjeni UO BHRT-a i osjećate li se odgovornim za loše stanje u ovoj medijskoj kući?
ŽILIĆ: Za prijedlog tri poslanika iz SBiH ne postoji ni zakonski, ni međunarodnopravni osnov za smjenu članova UO BHRT-a od strane Predstavničkog doma PS BiH, a takav je i zaključak Komisije za saobraćaj i komunikacije od 16. januara. Prijedlog za smjenu sva četiri člana UO BHRT-a, koji su bh. parlamentu uputili poslanici Sadik Bahtić, Adem Huskić i Remzija Kadrić, lišen je, pored pravne, i činjenične utemeljenosti. Politička dimenzija ovakvog zahtjeva u predizbornom vremenu je svakako naglašena, jer je upućen kao "informacija za medije", a ne direktno Parlamentarnoj skupštini BiH. Zatim na sjednici Komisije za saobraćaj i komunikacije dobio je podršku samo jedne stranke - SBiH, koja je time htjela dati snažnu podršku bivšem direktoru Mehmedu Agoviću, te time utjecati na suvereno pravo UO BHRT-a vezano za bilo koje razrješenje i izbor direktora. Svojom suzdržanošću prilikom glasanja poslanik SDA Šemsudin Mehmedović ostavio je prostor za spekulacije o nekom dogovoru između SDA i SBiH. Zahtjev za smjenom UO BHRT-a predstavlja ozbiljan doprinos atacima na medijske slobode od strane SBiH, čime se željelo za duže vrijeme obezglaviti BHRT jer bi procedura izbora četiri člana UO BHRT-a trajala dovoljno dugo za postizanje efekta obezglavljivanja i gašenja BHRT-a. Ovakve napade na BHRT-u imali smo i u ranijim slučajevima iz RS. Osim Zakonu o JRT servisu BiH, zahtjev je protivan i međunarodnom pravu i to Preporuci R (96) 10 država članicama o garantiranju nezavisnog javnog servisa Komiteta ministara Vijeća Europe. U svom zahtjevu podnositelji su ispoljili nepoznavanje razlikovanja Zakona o JRT servisu BiH od Zakona o JRT sistemu BiH i zakonskom pozicijom UO BHRT-a u okviru Odbora sistema.
NN: Zašto ste jednom bili protiv smjene Mehmeda Agovića, a drugi put ste je podržali? Da li bolje sarađujete sa v.d. generalnog direktora Nerminom Durmom?
ŽILIĆ: U oba slučaja samo dosljedno poštujem zakon, a nikakve privatne, nacionalne ili druge obzire. Prvi put je UO BHRT-a kršio pravila procedure, a za što je Mehmed Agović dobio i satisfakciju presudom Suda BiH. Drugi put kod smjene Agovića UO BHRT-a zauzeo je jedinstven stav kod primjene materijalno-pravnih odredaba i primjene dokaza na činjenice utvrđene od strane finansijskog direktora i šefice računovodstva BHRT-a. To se odnosi na izbjegavanje plaćanja poreza u vrijeme kada je obavljao funkciju direktora, te nalaze dvije vanjske revizorske kuće, državnog revizora, sudskog vještaka finansijske struke za kršenje Zakona o javnim nabavkama i zaključenje ugovora o kreditu u iznosu od milion KM bez saglasnosti UO BHRT-a, kao i niz drugih propusta.
NN: Ko je odgovoran što Korporacija ne radi?
ŽILIĆ: Na osnovu Zakona o JRT sistemu BiH Odbor sistema, kojeg čine upravni odbori tri javna emitera, trebali su usvojiti Statut i opšte akte, te registrirati Korporaciju u decembru 2005. godine, u roku od 45 dana od donošenja zakona. Nakon 11. avgusta 2009. godine sazvana je konstituirajuća sjednica Odbora sistema i ponovo je probijeno "novo računanje zakonskog roka od 45 dana", u kojem je trebalo usvojiti Statut i akte Korporacije i izvršiti njenu registraciju. Upravni odbori RTV FBiH i RT RS nakon 11. avgusta opstruirali su sjednice Odbora sistema, što nikada nisu učinili članovi UO BHRT-a. Postoje i snažni politički pritisci na javne servise, a postoje i interesi koji se suprotstavljaju formiranju Korporacije i poštivanju zakona.
NN: Kada će početi digitalizacija u BHRT-u i jeste li Vi dogovarali sa "HA Mediom" iz Zagreba da ovaj posao počne u BiH?
ŽILIĆ: Sa projektom digitalizacije, koji je državni projekt, ozbiljno se kasni. Radi se o sporosti nadležnih institucija, prije svega Ministarstva saobraćaja i komunikacija i Vijeća ministara BiH. Kada je u pitanju odnos sa "HA Mediom" koji traje od sredine 2009. godine, njega su prije mene uspostavile najodgovornije osobe u poslovodstvima BHRT-a i RT RS, te su sa "HA mediom" stupali i u pravno-poslovni odnos, što je bilo u interesu oba servisa, i u čemu ne vidim problem. Direktor RT RS Dragan Davidović sastajao se, dopisivao i stupio u pravno-poslovni odnos sa "HA mediom". Članovi UO RT RS Radmila Čokorilo i Igor Vidović, potpomognuti Davidovićem, pokrenuli su pravu medijsku hajku protiv mene u jednom nedjeljniku bez ijednog dokaza za silne klevete.
Dug RTV FBiH premašio 20 miliona KM
NN: Može li BHRT riješiti problem milionskih dugovanja?
ŽILIĆ: Može, samo pod uslovom da veliki dužnici počnu isplaćivati svoja višemilionska dugovanja prema BHRT-u po raznim osnovama. Tu je dug od RTV FBiH za utuženih 8,5 miliona KM iz osnova produkcije programa, kao i sigurno dvostruko veći dug zbog višegodišnjeg neisplaćivanja 50 odsto iz ostvarenog prihoda iz marketinga, što je njihova obaveza po osnovu Zakona o JRT sistemu BiH. Postoje i obaveze Vijeća ministara BiH, odnosno Ministarstva saobraćaja i komunikacija za isplatu članstva BHRT-a u Međunarodnoj radio-difuznoj uniji (EBU-UER) u iznosu od oko četiri miliona KM, te obaveze isplate satelita u iznosu od oko dva miliona KM. Ovo su međunarodnopravne obaveze države koje bh. institucije krše. Praksa je u svim zemljama da države plaćaju obaveze članstva njihovih javnih servisa u EBU-UER.