Turska sa svim zemljama u regiji očekuje da NATO samit u Čikagu ima razumijevanje za BiH i ne nametne joj veliki broj tehničkih zahtjeva kao uslova za otpočinjanje procesa za članstvo u tom savezu.
Istakao je to Ahmet Jildiz, ambasador Republike Turske u BiH, te dodao da će na kraju procesa BiH s NATO-om odlučiti nalazi li se njena budućnost u tom savezu, koji je svima od koristi i zbog kojeg, koliko on zna, niko nije imao refenrendum.
U intervjuu za "Nezavisne" govori i o politici Turske na Balkanu, optužbama da se Turska miješa u unutrašnja pitanja BiH, lošoj ekonomskoj saradnji...
NN: Narednih pet dana održavaju se "NATO otvoreni dani" u Turskom kulturnom centru u Sarajevu. Šta je cilj?
JILDIZ: Naša ambasada je kontakt ambasada članica NATO-a u BiH. Ovo je dužnost koju nam je povjerilo Vijeće NATO-a na period od dvije godine, a koju je prije nas obavljala norveška ambasada u BiH. Cilj aktivnosti je da promoviše ciljeve članstva u NATO-u, samo članstvo, a kada je BiH u pitanju da poduzme aktivnosti na ubrzanju početka procesa Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO. To je aktivnost u sklopu redovnih koje obavlja NATO štab u BiH i ovaj put je odlučeno da bude sprovedena u saradnji s nama, a prije samita NATO-a u Čikagu. Otvaranje će biti u utorak veče održavanjem svečanog prijema. Obavljamo ovu dužnost u cilju i sa nadom da će cijeli proces kada je u pitanju BiH i njeno otpočinjanje procesa MAP-a biti ubrzan i od koristi narodu u BiH.
NN: Obilježavate 60 godina članstva u NATO-u. Šta donosi članstvo u tom savezu?
JILDIZ: Turska će sa Grčkom ove godine napuniti 60 godina punopravnog članstva u NATO-u. I pored činjenice da se nalazimo na problematičnom geografskom području, u periodu od 60 godina Turska se nije našla u bilo kakvom oružanom sukobu s bilo kojom drugom zemljom niti je bila napadnuta niti se našla u situaciji nestabilnosti. Uvijek smo uspijevali da sve poteškoće i probleme s kojima smo se susretali kada je u pitanju sigurnost riješimo za istim stolom tokom održavanja sastanaka s našim saveznicima, članicama NATO-a. NATO je, kada su zemlje članice u pitanju, jedan funkcionalan savez koji je svakome od koristi.
NN: Krajem mjeseca je NATO samit u Čikagu. Ako BiH dobije zeleno svjetlo za MAP, mislite li da će moći odgovoriti na dalje obaveze, reforme?
JILDIZ: Veoma značajno je da sam proces počne. Svakako nije moguće postići sporazum prije toga. Samo otpočinjanje procesa je dobar početak i za BiH, kao što je to bio slučaj sa zemljama u regiji koje su bile na tom mjestu. Na samom kraju procesa BiH će u saradnji s NATO-om odlučiti o tome da li se njena budućnost nalazi u NATO-u. Niko neće biti primoravan da o tom cilju odluči nekom silom. Zajedno sa svim zemljama u regiji očekujemo od NATO samita da ima razumijevanja prema BiH u smislu nenametanja velikog broja tehničkih zahtjeva kao uslova za otpočinjanje procesa jer smatramo da otpočinjanje procesa neće donijeti nikakvu štetu bilo kome u BiH, ali će donijeti korist svakom bh. građaninu.
NN: Vlast RS ima drugačiji stav u vezi s mogućim članstvom u NATO-u i želi da o tome građani odlučuju na referendumu.
JILDIZ: Neću ulaziti u unutrašnja pitanja BiH. Stav međunarodne zajednice po ovom pitanju je poznat.
NN: Kriza je vlasti u BiH, SDA ne podržava državni budžet za ovu godinu. Koliko se to odražava na napredak zemlje?
JILDIZ: Ne želim davati komentar u vezi s ovim. Vjerujem da će bh. političari, kao što su to učinili prije, uspjeti sami riješiti i prevazići ovu krizu.
NN: Kakva je politika Turske prema Balkanu?
JILDIZ: Prije svega se ne slažemo s tezom da je područje Balkana područje stalnih sukoba. Smatramo da svi narodi koji žive u državama s područja Balkana mogu da žive u slozi, miru i solidarnosti, a da će najbolja pomoć u ostvarenju tog cilja biti članstvo u EU i NATO-u, a takođe povećanje uzajamne kulturne i ekonomske saradnje. Imajući u vidu da je stvarni cilj država članstvo u EU i NATO-u, mišljenja smo da je moguće uspostaviti trajni mir i stabilnost na Balkanu. Iz tog razloga Turska je počela i veoma uspješno nastavlja trilateralne razgovore sa Srbijom i BiH, a sa druge strane s Hrvatskom i na nivou ministara vanjskih poslova i šefova država. Jedno od pitanja o kojima su svi učesnici saglasni je međusobno podržavanje na putu u euroatlantske integracije.
NN: Političari iz RS smatraju da se Turska miješa u unutrašnja pitanja BiH i da je pokazala da je spremna podržati samo ono što Bošnjaci žele. Koji je Vaš komentar?
JILDIZ: Ovo nije tačno. Pretpostavljam da mislite na moju izjavu u vezi s održavanjem lokalnih izbora u Srebrenici. Što se tiče unutrašnjih političkih pitanja u BiH, ne dajem izjave niti o njima pojedinačno razgovaram sa bh. političarima, ali pitanje održavanja izbora u Srebrenici je pitanje koje odvajam od generalne politike u zemlji. Kada su u pitanju izbori u Srebrenici, bilo bi pametno razmotriti opciju omogućavanja izlaska na izbore svim građanima koji su na popisu 1991. godine bili registrovani u tom gradu. Moja izjava u vezi sa Srebrenicom nije odraz nekog političkog stava već objektivni kriterij koji sam glasno rekao.
NN: Negodovalo se u BiH zbog izjava ministra vanjskih poslova Turske Ahmeta Davutoglua o značaju Osmanskog carstva, zbog diplomatske ofanzive za priključenje BiH u NATO, razgovora o izborima u Srebrenici i Mostaru.
JILDIZ: To je pogrešno protumačeno. Kada je NATO u pitanju, ne možemo vidjeti i shvatiti kome bi NATO u ovom trenutku u BiH donio štetu. Uvjereni smo da bi svakom građaninu članstvo u NATO-u trebalo da donese korist. I s tim ciljem vodimo politiku. Svoje stavove izjavljujemo u okviru svog članstva u PIC-u. Srebrenica je bio slučaj koji je u datom trenutku bio izdvojen, a osim toga sve naše izjave koje damo se svode na te sastanke na kojima imamo pravo da kažemo nešto.
NN: Na decembarskom zasjedanju Upravnog odbora PIC-a odgođena je odluka o ukidanju supervizije za Brčko. Turska je imala rezerve. Hoće li i na zasjedanju ovog mjeseca Turska biti suzdržana ili će promijeniti odluku?
JILDIZ: O tome vam sada ne mogu reći jer će Turska svoj stav iznijeti na tom sastanku, a prije toga će iskoristiti vrijeme da se sa svim zemljama članicama organizacije koju predstavlja u PIC-u usaglasi o tom pitanju. Ni sada, kao što nismo prije, nećemo svoju odluku donositi na osnovu nekih političkih mišljenja već ćemo jasno precizirati stav na osnovu toga šta je bolje, skinuti superviziju ili ostaviti.
Ekonomska saradnja
NN: Kakva je ekonomska saradnja dvije zemlje?
JILDIZ: Nažalost, dosad su ekonomski odnosi i saradnja bili na veoma slabom nivou. Čak su naši ekonomski odnosi s BiH mnogo lošiji u poređenju sa drugim zemljama u regiji, prije svega Srbijom, Makedonijom, Albanijom i Hrvatskom. Razloge možemo tražiti u administrativnoj strukturi, uređenju BiH. Ali želim vjerovati i imam nekoliko primjera na osnovu kojih mogu reći da su se turski biznismeni počeli adaptirati na tu administraciju.