Prema mišljenju Rusije, miješanje visokog predstavnika je samo kočnica, smetnja za kompromis i dogovor u BiH. Zbog toga je to temeljno važno za BiH, predaja potpune punomoći na domaće strane, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Rusije u BiH.
On ocjenjuje da su se proteklih mjeseci desili značajni pozitivni koraci u BiH.
"Najvažnije je da je uspostavljen dijalog šest političkih lidera. Iako ti dijalozi ponekad nemaju nekog velikog rezultata, važno je da se nastavljaju i da se traže kompromisi. Što više sastanaka, to bolje, što više dijaloga, to bolje", kaže Bocan-Harčenko.
NN: Sjednica PIC-a, dok razgovaramo, još traje, ali su već poznati zaključci u vezi sa supervizijom u Brčkom. Kakav je stav Rusija branila i kakva je bila atmosfera tokom rasprave?
BOCAN-HARČENKO: Za Rusiju je ovo zasjedanje PIC-a jako važno, isključivo zbog svih očekivanja koje sam i nagovještavao u razgovorima sa medijima, a odnose se na zatvaranje, odnosno suspendovanje supervizije u Brčkom. Smatramo da je ovo važan korak naprijed u implementaciji plana "5 plus 2", odnosno zatvaranja čitavog OHR-a. Rekao bih jedan u praksi opipljiv korak naprijed prema zatvaranju, tačnije ovo je gašenje jednog dijela OHR-a. Sama rasprava na sjednici PIC-a bila je, nažalost, izvanredno teška, uz povećane napetosti. Imali smo sastanke sa stranama, unutrašnje rasprave, imali smo nekoliko redovnih rasprava o svakom detalju koji se odnosi na situaciju u Brčkom. Ispunjavanje uslova, zahtjeve i pravni dio ovog zatvaranja, sve smo raspravili, ali, nažalost, govorim onako kako jeste, Turska je bila odlučna protiv. Turska se pozivala na svoje ozbiljne sumnje, pa rekao bih i zabrinutost o mogućem stavu, nepovjerenje prema Republici Srpskoj. U svakom slučaju, što se tiče Rusije, ali i većine članova PIC-a, a i oni se slažu sa našim stavom da su potpuno svi uslovi ispunjeni. A Republika Srpska je napravila i više od toga što se tražilo i sada postoji jedan veliki nivo sigurnosti u smislu poštovanja arbitražnih odluka i statusa Brčkog. Kod nas nijedna sumnja uopšte ne postoji, a sama odluka o Brčkom već je zakasnila.
Ovo nam daje potpuno zadovoljstvo da se ide korak po korak prema zatvaranju prvo Kancelarije OHR-a u Brčkom, funkcije supervizora će biti suspendovane, ali tribunal će biti ostavljen. Rusija je pristala i ovo je neka vrsta kompromisa koji je bio neophodan
NN: Zbog čega se kasni?
BOCAN-HARČENKO: Danas to toliko i nije važno jer smo došli do potrebnog konsenzusa u apsolutnoj većini članica PIC-a, ali Turska je ostala pri svom mišljenju. Na sjednici je spominjan amandman na Ustav o Brčkom koji daje apsolutno pravnu bazu za poštovanje statusa distrikta i nikakav drugi zakon uopšte nije potreban, mada je bilo priče o tome da je potreban još jedan zakon.
Bez obzira na sve, ovo nam daje potpuno zadovoljstvo da se ide korak po korak prema zatvaranju prvo Kancelarije OHR-a u Brčkom, funkcije supervizora će biti suspendovane, ali tribunal će biti ostavljen. Rusija je pristala i ovo je neka vrsta kompromisa koji je bio neophodan. Sada je jako važan svaki korak u smjeru zatvaranja čitavog OHR-a. I to je za nas napredak.
NN: Zašto je zatvaranje OHR-a, na čemu Rusija insistira, toliko bitno za BiH?
BOCAN-HARČENKO: Počeo bih od Brčkog i ovaj korak koji je napravljen važan je u smislu većih odgovornosti i, što je najvažnije, samostalnog odlučivanja strana u BiH, bez ikakvog miješanja izvana nametanjem rješenja bonskim ovlaštenjima. To je najvažnije. Prema našem mišljenju, miješanje visokog predstavnika je samo kočnica, smetnja za kompromis i dogovor. Zbog toga je to temeljno važno za BiH, predaja potpune punomoći na domaće strane. Što se tiče međunarodne zajednice, bilo u Brčkom, bilo u BiH, naravno ne odlazimo. Evo, ostaće u Brčkom Kancelarija OSCE-a i Delegacija EU, one sada rade punom parom. Na drugi način i Rusija ima svoj interes i imaće saradnju sa svima, sa EU, SAD i sa Turskom naravno, bez obzira na to što imamo razlike, i pružiti onu pomoć koja je neophodna za razvoj BiH.
NN: Kako vidite aktuelnu političku situaciju?
BOCAN-HARČENKO: Mislim da ima pozitivnih pomaka. Ne bih volio praviti neka pretjerivanja i želim da ostanemo u okvirima realnosti, razumijevajući koliko ima razlika i protivrječnosti u BiH između strana, odnosno između entiteta. U svakom slučaju, mi smo zadovoljni, kao i naši drugi partneri u okviru PIC, što sada ima pozitivnih i ohrabrujućih pomaka naprijed. Prije svega mislim na formiranje Savjeta ministara i usvajanje niza zakona koji su potrebni i za BiH i za dva entiteta. EU stavlja neki naglasak da su oni potrebni za evropske integracije, i to je u redu sa stanovišta Rusije. I u okviru kominikea PIC-a vidjećete naglasak na pozitivnu dinamiku i pozitivan razvoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
Najvažnije je da je uspostavljen dijalog šest političkih lidera. Iako ti dijalozi ponekad nemaju nekog velikog rezultata, najvažnije da se nastavljaju i da se traže kompromisi. Što više sastanaka, to bolje, što više dijaloga, to bolje. Važno je da su svi dogovori koji su postignuti bili bez ikakvih uplitanja izvana, da su rezultat samostalnog dogovaranja unutar. I vraćam se na ono zatvaranje OHR-a zbog toga što je ono važno, jer što manje pritisaka sa strane, biće više rezultata postignutih kompromisom i dogovorom.
NN: Kakav je stav Rusije prema približavanju BiH Evropskoj uniji?
BOCAN-HARČENKO: To za nas nije problem, jer je to BiH. Tu ima u strategijskom smislu razumijevanja dva entiteta. Evropski put nije kočnica za saradnju sa Rusijom i najbolji primjer je dobra saradnja sa Republikom Srpskom.
Problem za Rusiju, i ja sam govorio nekoliko puta na tu temu, pokušaj je nametanja Ustava kada se koriste neki evropski zahtjevi kao paravan za promjene bez konsenzusa. To za nas nije prihvatljivo i tu se potpuno slažemo sa rukovodstvom Republike Srpske, koje tu ima odlučan stav. To bih izdvojio kao neku vrstu zabrinutosti.
Problem za Rusiju je pokušaj nametanja Ustava kada se koriste neki evropski zahtjevi kao paravan za promjene bez konsenzusa
NN: Može li pobjeda Tomislava Nikolića u Srbiji da ima uticaj na BiH?
BOCAN-HARČENKO: Ne bih odgovarao na to pitanje jer imamo ambasadora u Beogradu i on je zadužen... Postoji zvaničan stav Rusije po tom pitanju i samo ću diplomatski odgovoriti da mi želimo nastaviti dobru saradnju sa zemljama u regiji.
NN: Može li ekonomska saradnja Republike Srpske, Federacije BiH i Rusije biti podignuta na viši nivo jer su nam ovdje neophodne investicije, a Rusija ima dosta investicionog kapitala?
BOCAN-HARČENKO: Uvijek može biti bolje kad je privreda u pitanju. Nema limita za poboljšanje i nikada nećemo potpuno biti zadovoljni, ali razvojem tih odnosa jesmo, i tu prije svega mislim na Republiku Srpsku. Znate da imamo u jednom dosta dinamičnom razvoju projekat koji se ostvaruje sa "Zarubežnjeftom" u Brodu i Modriči. Punom parom ide modernizacija, i što je najvažnije, biće još velikih ulaganja s obzirom na to da modernizacija traži veliki novac. Rusija je spremna za ispunjavanje svih svojih obaveza u okviru ugovora. Taj projekat je dobio zamah i od regionalnog je značaja, a ne samo za Republiku Srpsku i BiH.
Drugi projekat je istraživanje nalazišta nafte. Ovo je zajednički poduhvat "Zarubežnjefta" i "Gasproma". Nadam se da će biti uspješan i da će dati rezultate i ojačati vašu ekonomiju. Zasad imamo interes ruskih kompanija u oblasti vjetroeneregije, jer potencijal je veliki, a nije iskorišten. I to je projekat koji je u fazi dogovaranja. Što se tiče projekta u Ugljeviku, to radi ruski preduzetnik, i koliko znam, već su počeli radovi na terenu. Izdvojio bih sferu energetike kao sferu strategijskog značaja.
Idemo sada i u pravcu poboljšanja pravne saradnje na bazi centralnih institucija i međudržavnih odnosa. Ima nekoliko ugovora koji bi stvorili bolje uslove za veće prisustvo ruskih kompanija ovdje, ali i kompanija odavde u Rusiji, što je takođe važno. Imao sam sastanak i sa ministrom Mirkom Šarovićem i imam osjećaj da dosta ubrzano koračamo u tom smjeru.
Nezadovljni smo neravnotežom privredne saradnje ako gledamo na čitavu BiH. Većinu projekata koje sam spomenuo realizujemo u Republici Srpskoj i to treba unapređivati, ali pred nama je zadatak da snažnije otvorimo te odnose i sa Federacijom BiH.