Rusija se protivi odluci Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, koji je juče ukinuo odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH o poništavanju izbora čelnih ljudi FBiH, rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Rusije u BiH, u intervjuu za "Nezavisne".
"Mi smo protiv takve vrste odluke. Mi smo Incku iznijeli mišljenje da je neophodno da domaće institucije same odluče kako postupiti u odnosu na novonastalu situaciju u FBiH", rekao je Bocan-Harčenko.
NN: Kako vaša zemlja gleda na probleme u formiranju vlasti u FBiH? Hoće li se Rusija uključiti ako sarajevske partije nastave da ignorišu volju hrvatskog naroda ili ćete ostati po strani?
BOCAN-HARČENKO: Mi se nećemo, i ovo je zvanični stav Rusije, miješati u unutrašnje stvari BiH i na koji način treba doći do dogovora. To je stvar domaćih faktora. Ali naravno da ovo izaziva jaku zabrinutost u Rusiji. Mi smatramo da su domaće institucije osposobljene i da mogu same naći rješenje i zato se protivimo miješanju međunarodnih faktora. U implementaciji izbornih rezultata treba poštivati te izborne rezultate, dejtonske principe i principe ravnopravnosti svakog naroda.
NN: Kako komentarišete Inckovu odluku da poništi rješenje CIK-a?
BOCAN-HARČENKO: U toku ovih konsultacija u Savjetu za sprovođenje mira (PIC), koje je naveo Incko, mi smo mu rekli da smo protiv miješanja u ovaj proces. Mi smo bili protiv takve vrste odluke. Iznijeli smo mišljenje da je neophodno da domaće institucije same odluče kako postupiti u odnosu na novonastalu situaciju u FBiH.
NN: Kakve konkretne koristi će Republika Srpska imati od dogovora tokom posjeta premijera Vladimira Putina Beogradu i razgovora sa delegacijom iz RS?
BOCAN-HARČENKO: Ovaj sastanak je bio jako važan za razvoj naših bilateralnih odnosa. On je bio neformalan, ali je, prije svega, uključivao projekte od strateškog značaja i za vas i za Rusiju. Ti projekti se uklapaju u ulaganje Rusije u cijeloj regiji Balkana i takve vrste saradnje zahtijevaju stalni dijalog i razmjenjivanje mišljenja. Rusija gleda na svaki projekat, bilo da se radi o naftnoj industriji, bilo po pitanju koncesija za nalazišta nafte ili nešto treće, u svjetlu razvoja bilateralnih odnosa na državnom nivou između Rusije i BiH.
NN: Komentarišući dogovore predsjednika Dodika i premijera Putina u Beogradu, sarajevski političari su rekli da to podržavaju, ali da žele da cijela BiH, a ne samo RS, vidi koristi od tih aranžmana. Dakle, hoće li od ovih razgovora profitirati i ostali u BiH?
BOCAN-HARČENKO: Svaki takav projekat velikog dometa i dimenzija, koji je strateške i dugoročne naravi, koristan je za cijelu BiH, ali ne samo za nju nego i za cijelu regiju. To su sve projekti koji su usmjereni na razvoj cijele države. Naravno, u sklopu nje i RS, kao entiteta koji je u okviru BiH.
NN: Šta konkretno Rusija očekuje od srpskog naroda u BiH i Srbiji?
BOCAN-HARČENKO: Ograničio bih odgovor na RS - ono što je u okviru mojih nadležnosti. Rekao bih da mi očekujemo nastavak razvoja saradnje koja je korisna i za ruski narod i za srpski narod i sve narode u BiH. Mi očekujemo razvoj saradnje na osnovu uzajamnog interesa. Imamo opipljive realne rezultate, što je najvažnije. Saradnju sa srpskim narodom očekujemo i u duhu naših dugotrajnih veza od istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja. To se uklapa u našu viziju saradnje s RS kroz razvoj sveobuhvatnih odnosa. Na međunarodnom planu, a Rusija je članica PIC-a, mi očekujemo nastavak saradnje u okviru Dejtonskog sporazuma i implementaciji slova - ovo podvlačim - dakle slova Dejtona. Nadamo se da će naša saradnja doprinijeti međunarodnom pravu i stabilnosti BiH i regije u cjelini.
NN: Da li je za Rusiju smetnja to što RS želi da BiH uđe u EU?
BOCAN-HARČENKO: Ulazak u EU mi razumijemo kao strateško opredjeljenje BiH i njena dva entiteta i naravno da to uvažavamo. U principu ne vidimo i ne bismo željeli vidjeti bilo kakvu smetnju za naše bilateralne odnose. Mi imamo brojne primjere saradnje Rusije sa zemljama članicama EU, a zadnji primjer je posjeta Putina Sloveniji u okviru bilateralnih odnosa između Rusije i jedne članice EU. Ti odnosi se razvijaju neometano. Naša bilateralna saradnja i vaše težnje za članstvom u EU su dva zasebna vektora i nisu ni u kakvom međusobnom sukobu, i tu nema nikakve protivrječnosti. Ali dodao bih jednu zabrinutost. Nekad se čini da se zahtjev za evropskim integracijama koristi kao izgovor za neke duboke promjene Dejtona, koje u svakom slučaju ne odgovaraju interesu RS. Mi ne želimo da vidimo da se evropske integracije koriste kao sredstvo pritiska na RS i o tome otvoreno pričamo u okviru PIC-a. Drago nam je da sada postoji razumijevanje EU, neće biti nikakvih pritisaka u tom smislu.
NN: Sutra (danas) počinje zasjedanje PIC-a. Kakve stavove će Rusija zastupati kada se radi o superviziji u Brčkom i odlasku OHR-a?
BOCAN-HARČENKO: Mi mislimo da je OHR odigrao svoju korisnu ulogu. Sada bonske ovlasti samo smetaju razvoju i domaćem dogovoru. Brčko je dio plana pet plus dva i zbog toga je to jedno od najakutnijih pitanja za nas. Smatramo da će na osnovu rezlutata posjeta Brčkom ambasadora PIC-a stav biti da su svi uslovi ispunjeni, i početni i dodatni. Sve je riješeno i po pitanju samog Brčkog i po pitanju snabdijevanja strujom. Sada, dakle, imamo sve ispunjene uslove i došlo je vrijeme da PIC napravi jasnu odluku u smislu zatvaranja supervizije i arbitraže. To bi bilo važno i za Brčko, ali i za strategiju zatvaranja OHR-a u cjelini. Brčko ni u kakvom smislu ne izgleda lošije od ostatka BiH, a u nekim stvarima izgleda i bolje. Najvažnije mi se čini da kad smo bili u Brčkom niko od sagovornika nije izrazio bilo kakvu zabrinutost bilo po pitanju međunacionalnih odnosa bilo po pitanju bezbjednosti. Zatvaranje OHR-a će biti stav Rusije u PIC-u i mi ćemo to zastupati.
Ulazak u NATO
NN: Znamo da bi Rusija radije vidjela da Srbi ne insistiraju na ulasku BiH i Srbije u NATO. Šta Rusija može ponuditi kao alternativu?
BOCAN-HARČENKO: Razumijem da u BiH ima različitih mišljenja o tome. Predsjednik RS Milorad Dodik uvijek insistira da u RS bude održan referendum u vezi s tim. Taj referendum će pokazati žele li ljudi u RS učlanjenje u NATO. Ja mislim da ova različita mišljenja jasno pokazuju da dio javnosti u BiH razumije i stav Rusije da širenje NATO-a ne doprinosi stabilnosti u Evropi ni na Balkanu. Naše je mišljenje da širenje NATO-a, bez obzira na to što je NATO partner Rusije i što imamo odnose koji su u razvoju, dovodi samo do podjela. Zato mi kao alternativu predlažemo Ugovor o evropskoj bezbjednosti, koji bi omogućio rješenje svih otvorenih pitanja na temelju prava, ne stvarajući podjele u Evropi. Mi se zalažemo za takav ugovor i otvoreni smo za različite diskusije o njemu na svim nivoima i vjerujemo da će korak po korak ova inicijativa uzeti maha.