Najveći dio problema u BiH je odnos u FBiH između Hrvata i Bošnjaka, a samo rješenje koje uvažava jednakopravnost Hrvata može biti trajno, smatra Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH.
"Vjerujemo da je potrebno više domaćih rasprava i traženje rješenja bez miješanja sa strane. Suvišno miješanje stranih faktora vodiće nametanjima. I to je očigledno. Stvarno je očigledno", kazao je ambasador.
NN: Kakav je stav Rusije prema OHR-u i da li možda već pripremate neke dokumente za narednu sjednicu Upravnog odbora PIC-a?
BOCAN-HARČENKO: Danas je prvi sastanak PIC-a nakon odmora, a ja sam u Banjaluci, ali, potpuno otvoreno, ne mogu reći da mi je žao zbog toga! Čini mi se da je više zanimljivih stvari ovdje u Banjaluci nego na sastanku PIC-a! Biće moj saradnik tamo, pa ćemo vidjeti šta su prioriteti. Predviđam da će akcenat i u narednom periodu biti pitanje "Sejdić i Finci", reforme itd. U narednom periodu ne očekujem ništa novo kad je OHR u pitanju.
NN: Rusija, SAD i druge zemlje dale su mandat OHR-u putem UN-a za rad u BiH. Nakon skoro 20 godina, koliko su tu, da li ste zadovoljni?
BOCAN-HARČENKO: U prvim godinama djelovanja OHR-a bili smo zadovoljni. OHR je bio zamišljen kao civilno prisustvo međunarodne zajednice i kao pomoć u sprovođenju mirovnih operacija i implementacije Dejtona. To je bilo u prvoj fazi. Ne krijem da smo imali mnogo teških razgovora. Bilo je dosta otvorenih pitanjima o kojima smo sve ove godine razgovarali. Mi i danas imamo neke sumnje i pitanja oko odluke o korištenju bonskih ovlaštenja, mi smatramo da tu postoje još neke dileme. Ali što se tiče definitivne ocjene - neka se time bave naučnici i istoričari i neka kroz stručne rasprave daju objektivnu ocjenu koliko je plodna bila aktivnost OHR-a. U svakom slučaju, on je u saradnji sa članicama PIC-a napravio ono što je mogao i sada mi mislimo da je bolje da dođe do odluke o zatvaranju OHR-a. U zadnjih nekoliko godina ne mogu se sjetiti rješavanja niti jednog pitanja u BiH u kojem je OHR bio plodan i efikasan. Ja sam objektivan. Ni u kom smislu ne želim da uvrijedim bilo koga i poštujem to da su nastojali napraviti neki napredak, bilo da je u pitanju Mostar ili neko drugo pitanje. Ali misim da su sad na redu druge institucije i drugačiji model saradnje BiH sa međunarodnom zajednicom, uključujući i Delegaciju EU i Pitera Sorensena, kao i drugih država koje imaju interes za BiH. Sada OHR nije mehanizam za rješavanje problema.
NN: SAD su se uključile u reformu FBiH. Kako vidite cijeli taj proces i vjerujete li da će on biti uspješan?
BOCAN-HARČENKO: Generalno, mi razumijemo da je najveći dio poteškoća BiH u FBiH, i u političkom i u svakom drugom smislu. Mislimo da rješenja u FBiH treba da idu u smjeru jednakopravnosti svih naroda. Sada je očigledno da hrvatski narod nije zadovoljan i mislim da ima više nego dovoljno razloga za njihovo nezadovoljstvo. Što se tiče američke inicijative koja ide za pojednostavljivanjem administracije, slažem se da je efikasnija administracija potrebna. Ali postoji temeljno pitanje koje sam upravo naveo - jednakopravnost hrvatskog naroda. Svako rješenje je moguće koje će dovesti do smanjenja troškova i efikasnije administracije, ali ako nema jednakopravnosti jednog naroda u FBiH, FBiH kao problem neće biti riješen. Moja poruka je da najveću pažnju treba posvetiti upravo jednakopravnosti svih naroda na svim nivoima. Mislim da je važno imati što više direktnih, neposrednih razgovora svih ključnih političkih faktora. Kroz razgovore koje sam imao, čini mi se da kod hrvatskih političkih faktora ne postoji osjećaj potpunog zadovoljstva kako se vodi taj proces. Mislim da je neophodno mišljenje ključnih faktora - mislim na dva HDZ-a, jer su oni sada najveći predstavnici hrvatskog naroda - više uzimati u obzir nego do sada.
NN: Da li ste s njima razgovarali o tome? Jesu li Vam rekli šta ih muči i šta ste im Vi rekli?
BOCAN-HARČENKO: Naravno, imali smo razgovore iza zatvorenih vrata i nisam u mogućnosti da iznosim pojedinosti. Ali generalno, poruka da je neophodno uzimanje u obzir njihovog stava je jasna. Neophodni su neposredni razgovori u domaćem okviru.
NN: Možda griješim, ali čini mi se da se Rusija ne angažuje baš puno u BiH i da je većina inicijative na EU i SAD?
BOCAN-HARČENKO: U kom smislu?
NN: Pa, da kroz direktne razgovore pomognete rješavanju nekih pitanja. Recimo, SAD pomažu u vezi s tom ekspertskom grupom za FBiH, EU organizuje sastanke lidera u Briselu...
BOCAN-HARČENKO: Znate, ono što je tu važno je odvojiti proces i rezultat. Što se tiče rezultata, ne znam, vidjećemo da li će ih biti. Jer proces ima smisla ako ima rezultata. Mi smo potpuno otvoreni kao dio PIC-a za razgovore. Mi tražimo zajednički stav, iako se ne slažemo baš uvijek. Naš je stav - i to je naša čvrsta politika - mi se nećemo niti želimo uključivati u rješavanje domaćih pitanja. Naš temeljni stav - pitanja BiH su pitanja domaćih lidera i institucija. Vjerujemo da je potrebno više domaćih rasprava i traženje rješenja bez mIješanja sa strane. Suvišno miješanje stranih faktora vodiće nametanjima. I to je očigledno. Stvarno je očigledno.
Lakše poslovati u RS
NN: Rusija je dosta ekonomski aktivna. Čini mi se više u RS nego u FBiH. Ili mi se pogrešno čini?
BOCAN-HARČENKO: Ono što investitori vole je lakše odlučivanje, manje administracije i birokratije. Oni vole efikasnije i jednostavnije procese. Ukratko - manje politike, a više ekonomskih i konkretnih interesa na obostranu korist. Sada je u FBiH malo rizičnije i teže za investitore zato što je situacija nestabilnija. Nama biznismeni govore da je u RS lakše poslovati. Ali ići ćemo mi i u FBiH, sigurno.
RS ima rješenje za odluku "Sejdić i Finci"
RS ima rješenje za sprovođenje odluke "Sejdić i Finci", saopšteno je juče iz Palate predsjednika RS nakon razgovora Milorada Dodika, predsjednika RS, s Aleksandrom Bocan-Harčenkom, ambasadorom Rusije u BiH.
"Razgovarano je i o ekonomskoj saradnji RS i Rusije, sa posebnim naglaskom na nastavak realizacije projekta izgradnje kraka gasovoda 'Južni tok'", navedeno je u saopštenju.