Intervju

Pratite nas na Google news

Aleksandar Džombić: Volio bih da vidim RS ekonomski jaku i nezavisnu

Aleksandar Džombić: Volio bih da vidim RS ekonomski jaku i nezavisnu
Aleksandar Džombić: Volio bih da vidim RS ekonomski jaku i nezavisnu
Uroš Vukić

Aleksandar Džombić, premijer RS, rekao je da bi za 20 godina lično volio da RS vidi kao politički stabilnu, ekonomski jaku i nezavisnu te da je RS za 20 godina svoga postojanja pokazala da je samoodrživa.

"Insistiraćemo na dejtonskoj BiH i na povratu nadležnosti koje su Dejtonom garantovane. Samo na taj način BiH ima perspektivu, a RS će svake godine sigurno biti ekonomski jača i stabilnija", kazao je premijer RS.

Govoreći o godini ispred nas, Džombić je rekao da nas čeka izuzetno teška i izazovna godina u ekonomskom smislu te da će prioritetni cilj, kao i u 2011. godini, biti održavanje socijalne i fiskalne stabilnosti.

NN: RS u ponedjeljak obilježava 20 godina svog postojanja. Koliko je napredovala u tih 20 godina?

DŽOMBIĆ: Sasvim je jasno da je RS samoodrživa zajednica, da je politički stabilna i ekonomski jaka. Naravno, treba da budemo okupljeni na jedinstvenom cilju politički stabilne, ekonomski jake i nezavisne RS. Sve naše politike će biti usmjerene u tom pravcu. RS je kroz period krize unazad od 2008. godine dokazala da je održivija od nekih zemalja iz regiona i da ima bolje makroekonomske pokazatelje. Ima perspektivu i mogućnost za napredovanje. Realno, mi imamo komparativne prednosti koje treba da iskoristimo u narednom periodu, a prvenstveno u elektroenergetskom sektoru, i da investicijama dodatno ojačamo RS. Svi možemo da uporedimo period od prije 20 godina i vidimo da je RS pretrpjela jedan značajan razvoj i da na tom planu radimo i dalje.

NN: Kako vidite RS za 20 godina?

DŽOMBIĆ: To pitanje je vezano i za ono kako vidimo BiH u budućnosti. Kao jednu labavu zajednicu dva entiteta RS i FBiH kojima se daje puno pravo i sloboda da se ekonomski razvijaju i na taj način perspektivu ima i BiH. Uvjeren sam da će u BiH sazreti razmišljanje da ne treba smanjivati nadležnosti entiteta i da ne treba gubiti vrijeme na tome te da treba napraviti jednu decentralizovanu državu s neophodnim nivoom zajedničkih institucija koje su veoma racionalne, efikasne i u interesu svih građana BiH i da se ne radi ovo što se sada radi, a to je pokušaj centralizacije. Samo na takav način BiH ima perspektivu. Mi, naravno, nećemo dozvoliti prenos nadležnosti i od 2006. smo te procese potpuno zaustavili. Insistiraćemo na dejtonskoj BiH i na povratu nadležnosti koje su Dejtonom garantovane. Samo na taj način BiH ima perspektivu, a RS će svake godine sigurno biti ekonomski jača i stabilnija.

NN: Da li biste voljeli da za 20 godina RS vidite kao samostalnu, teritorijalno nezavisnu političku zajednicu?

DŽOMBIĆ: Što se mene lično tiče, volio bih.

Uvjeren sam da će u BiH sazreti razmišljanje da ne treba smanjivati nadležnosti entiteta i da ne treba gubiti vrijeme, kazao je Džombić

NN: Koliko je to moguće?

DŽOMBIĆ: To zavisi od ostalih aktera u BiH, razumijevanja uopšte BiH kao složene državne zajednice i uvažavanja RS. Mi ne možemo dozvoliti da svakodnevno bude napada iz Sarajeva prema RS i da mi to tolerišemo. Naravno, nećemo tolerisati i dok god se traži da RS treba da promijeni ime i da prenese neku nadležnost, potpuno će biti jasna reakcija iz RS da nam ne treba BiH. Šta će nam takva BiH koja hoće da ukine RS? To nema smisla i, na kraju, to nije u interesu ni građana RS ni uopšte građana BiH. U interesu je jedno razumijevanje realnog stanja na teritorije BiH i samo na taj način možemo svi zajedno. Ukoliko to nije moguće, RS će sama nastaviti dalje.

NN: Kako komentarišete to što niko od Bošnjaka iz Sarajeva nije dolazio na obilježavanje Dana RS i krsne slave Svetog arhiđakona Stefana?

DŽOMBIĆ: Očekujem da će određeni zvaničnici doći na obilježavanje 20 godina i da će se to promijeniti.

NN: Najavljena je reforma javne uprave. Hoće li biti otpuštanja radnika i da li su ministri u Vladi RS izvršili sistematizaciju radnih mjesta?

DŽOMBIĆ: Moramo imati efikasniju javnu upravu i do sada smo dosta radili na tome, ali ona mora biti još racionalnija, efikasnija i na usluzi građanima RS. Ono što smo usvojili je jedan od zaključaka od prije dva-tri mjeseca da ministarstva dostave novu sistematizaciju. U prvom koraku da se sistematizovana radna mjesta smanje i prilagode broju stvarnih radnih mjesta zato što imamo jedan broj sistematizacija koje su enormno visoke i nikada neće biti popunjane, a imamo stalni pritisak na novo zapošljavanje. Kako bismo eliminisali taj pritisak, donijeli smo zaključak da smanjimo sistematizaciju i prilagodimo je stvarnom broju zaposlenih. Naravno, ministri imaju odriješene ruke da naprave najbolju moguću sistematizaciju za svoja ministarstva. Ako to zahtijeva smanjenje broja radnika, oni imaju odriješene ruke da to urade. Pored toga, mi ćemo kroz analizu rada agencija u RS pokušati da napravimo racionalizaciju troškova i rada ovih agencija. Ako se ukaže negdje i utvrdi da agencije ne obavljaju svoju funkciju, onda ćemo ići sa izmjenama i dopunama određenih zakona kako bismo ukinuli određene agencije. Nastavljamo sa projektom "Stop poslovnim barijerama" i na taj način ćemo doći do jednostavnije tehnologije rada javne uprave i onda ćemo moći da lociramo eventualni višak radnih mjesta kako bismo ih preusmjerili u realni sektor.

NN: Jeste li zadovoljni radom javne uprave i koje agencije bi mogle biti ukinute?

DŽOMBIĆ: Sigurno je da može bolje. Ne samo da može, nego i mora bolje i to će nam biti jedan od prioriteta. Što se tiče agencija, nemam povratne informacije od ministarstava. Očekujem da će u prvom kvartalu 2012. godine uraditi analize i predložiti Vladi RS ili ukidanje ili racionalizaciju. Tačno je da postoje agencije koje 80 odsto svoga budžeta troše isključivo na plate i ne obavljaju svoju funkciju. To je praktično nedopustivo i pozabavićemo se tim agencijama.

NN: U prošloj godini usvojena su dva reformska zakona - Zakon o PIO i Zakon o pravima boraca. Možete li penzionerima i borcima garantovati isplatu njihovih prava?

DŽOMBIĆ: To su veoma teški zakoni koji se usvajaju jednom u deset ili 15 godina. Insistirao sam na kompromisu sa socijalnim partnerima i nije mi žao što smo izgubili cijelu godinu, jer smo došli do zakonskih rješenja koja garantuju visok stepen usaglašenosti sa socijalnim partnerima, jer samo tako možemo da napravimo rezultat i uspješno sprovedemo ova zakonska rješenja. U ovom trenutku ne možemo garantovati povećanje socijalnih davanja, ali možemo garantovati kontinuitet i dostignuti nivo isplate. Ove reforme će nam dati prostora za stabilizaciju vanbudžetskih fondova, posebno penzionog fonda, i da vremenom počnemo povećavati penzije, posebno onima koji su iz redovnog radnog staža otišli u penziju. Možemo garantovati da će sve penzije biti isplaćene u kontinuitetu i u dostignutom nivou.

NN: Jeste li zadovoljni onim što je Vlada RS uradila u 2011. godini?

DŽOMBIĆ: Spadam u ljude koji uvijek razmišljaju kako može više. Sa tog stanovišta sigurno je da je moglo više. Generalno, zadovoljan sam ispunjenim ciljevima iz Ekonomske politike. Prioritetni ciljevi su ispunjeni, a oni su bili održavanje socijalne i fiskalne stabilnosti. Ovi ciljevi su skromni, ali u globalnim kretanjima i na globalnom nivou i posebno posljednjim dešavanjima u zemljama kao što su Grčka, Španija i Italija sasvim je jasno da ovaj cilj nije bilo lako ispuniti. Zadržali smo socijalnu i fiskalnu stabilnost, zadržali smo stabilnost vanbudžetskih fondova. Isplatili smo sve penzije i nije bilo kašnjenja i smanjenja socijalnih davanja. Održali smo nivu budžeta koji smo planirali u 2011. godini i nije bilo nikakve zadrške javnih obaveza RS. Usvojili smo reformske zakone i ušli u refomu PIO i prava boraca i to su veoma teški zakoni, a trebalo je mnogo energije i truda kako bismo došli do rješenja. Pokrenuli smo veliki projekat "Stop poslovnim barijerama" i tu dobili prilično dobre ocjene od strane Privredne komore, na ovom planu ne treba stati. Treba raditi i dalje i zato smo u 2012. godini predvidjeli formiranje savjeta za regulatornu reformu, gdje bi sjedili i predstavnici Privredne komore, tako da sva zakonska i podzakonska akta idu u savjet kako ne bismo stvarali poslovne barijere za poslovnu zajednicu.

Generalno, zadovoljan sam jer su prioritetni ciljevi iz 2011. godine ispunjeni i izvršeni. Što se tiče makroekonomskih pokazatelja, mi ćemo imati rast od preko jedan odsto BDP-a, imali smo raast industrijske proizvodnje. Očekujem da će rast industrijske proizvodnje biti između pet i šest odsto.

NN: Kakvi su planovi kada je u pitanju 2012. godina?

DŽOMBIĆ: Procjene su vrlo restriktivne. Čeka nas jedna teška i izazovna godina u ekonomskom smislu i ciljevi su prilagođeni onima iz 2011. godine, a i dalje će biti prioritet održavanje fiskalne i socijalne stabilnosti i veća socijalna pravednost. Sa druge strane, počinjemo sa investicijama u proljeće i najveći infrastrukturalni projekat koji će graditi RS je autoput Banjaluka - Doboj. Obezbijedili smo finansijsku konstrukciju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i sa Evropskom investicionom bankom (EIB), tako da s početkom građevinske sezone možemo da krenemo s radovima. Sve ove investicije treba da daju rezultate koje smo predvidjeli u Ekonomskoj politici.

NN: Predvidjeli ste rast BDP-a od 2,5 odsto. Nije li to optimistično s obzirom na to da MMF i Svjetska banka imaju drugačija predviđanja?

DŽOMBIĆ: Procjene su se kretale veoma različito u zadnjih nekoliko mjeseci. MMF i Svjetska banka procjenjivali su rast za BiH negdje oko tri odsto, da bi već u novembru to smanjili i rekli da bi rast mogao biti do jedan odsto. Čule su se kritike tokom javne rasprave i u skupštinskoj proceduri. Dali smo sebi svjesno ambiciozan zadatak i ukoliko krenemo na vrijeme sa svim investicijama koje su planirane za 2012. godinu, moje je mišljenje da nije nerealno da dostignemo ovoliki rast.

NN: Na posljednjoj sjednici parlamenta RS poprilično se odmaklo od dnevnog reda i sa opozicijom ste prešli na politički teren. Koliko je opozicija bila konstruktivna u tim raspravama?

DŽOMBIĆ: Čini mi se da je opozicija bila nezadovoljna ili ljuta zato što smo sa socijalnim partnerima usaglasili Zakon o PIO i Zakon o pravima boraca. Oni su očekivali da će socijalni partneri izaći i biti protiv zakona. Insistirao sam na kompromisu sa socijalnim partnerima i najvećim dijelom smo usaglasili prijedloge sa socijalnim partnerima i postigli veoma visok stepen usaglašenosti. Opozicija, kada je vidjela zakone o PIO i pravima boraca, očekivala je tešku raspravu. U stvari su bili zbunjeni. Postigli smo visok stepen saglasnosti i oko Ekonomske politike i budžeta i zbog toga je neraspoloženje kulminiralo kod opozicije i u nedostatku argumenata se otišlo na političke rasprave i rasprave koje ne dolikuju.

NN: Neki su prizivali socijalne nemire. Plašite li se socijalnih nemira?

DŽOMBIĆ: Neki su u prizivanju govorili i to da prije dvije godine neće biti penzija. Što se mene tiče, nije problem da se kritikuje rad Vlade RS, ove ili prethodne ili bilo koje vlade, ali nije zdravo da se priželjkuje da ne budu isplaćene penzije. Mislim da nema razloga za to, zato što smo sa socijalnim partnerima kreirali Ekonomsku politiku, usaglasili sve stavove i idemo u realizaciju.

RS je kroz period krize dokazala da je održivija od nekih zemalja iz regiona

NN: Hoće li biti reprogramiran dug prema MMF-u?

DŽOMBIĆ: Jedan manji dio, oko 20 miliona KM, dospijeva ove godine. Rate dospijevaju 2013. 2014. i 2015. godine. Što se tiče duga prema MMF-u i kreditnog aranžmana, on je povoljan sa stanovišta cijene kapitala, ali sa stanovišta rokova otplate to i nije tako povoljan aranžman. Već smo počeli razgovore sa predstavnicima MMF-a o tome da izvršimo restrukturiranje ovog duga, sa novim grejs periodom, i da te rate iskoristimo za zatvaranje ovog duga, a sebi da ostavimo dodatni prostor za prilagođavanje. Poslije pritisaka koje smo imali zbog krize u 2008. godini, definitvno je neophodan jedan period za konsolidaciju javnih finansija svim zemljama u svijetu, pa samim tim i RS, i mi smo tako koncipirali plan. Mogli smo ovih godina da idemo sa drastičnijim rezovima u budžetu i drastičnijim rezovima socijalnih davanja, ali opredijelili smo se da ipak idemo sa postepenim prilagođavanjem.

NN: Nije li to samo odlaganje duga na neki način?

DŽOMBIĆ: Ako tako posmatrate, onda bi trebalo da zaustavimo čitav javni život u RS na dvije godine i da sav budžet usmjerimo za otplatu kompletnog duga, zato postoje određene kondicije kod kreditnih aranžmana, to su rokovi, cijena grejs period i bitno je da prilagodimo svoje javne finansije i svoj budžet kako bismo mogli otplaćivati svoje rate. Naravno da mi odgađamo tu ratu za neki period kako ne bismo morali praviti radikalne razove kod socijalnih davanja. Vratićemo dug, ne samo prema MMF-u i ne samo prema MMF-u nego i prema Svjetskoj banci, EIB-u i svim povjeriocima, ali, realno, mi nemamo uslova da u naredne dve godine otplatimo kompletan dug RS.

NN: Jeste li zadovoljni radom javnih preduzeća RS i šta može da očekuje menadžment koji ne bude poslovao pozitivno?

DŽOMBIĆ: Imali smo tematsku sjednicu Vlade RS o JP "Šume RS", koja je dala određene zaključke i oni bi se mogli preslikati na sva druga javna preduzeća. Rekli smo da ćemo insistirati na pozitivnom poslovanju i na pozitivnim planovima, a taj zaključak je generalan i može da se zasniva na svim javnim institucijama i vanbudžetskim fondovima. Oni koji su do sada imali negativno poslovanje ostavićemo im neki period od šest mejeseci, koji je realan da se izađe iz minusa. Mislim da može bolje i da treba da ostvaruju dobit, posebno zato što su veći dio njih monopolisti na tržištu.

NN: Znači, polovinom godine, ko bude poslovao sa minusom, biće smijenjen?

DŽOMBIĆ: Otprilike. To je period koji može biti dovoljan da neko izađe iz minusa ukoliko je u 2012. godini negativno poslovao. Mislim da je zaključak, što se tiče "Šuma RS", šest od 12 mjeseci. Pratićemo trendove i na vrijeme donositi odluke.

Milioni za penzionere iz FBiH

NN: Nazire li se rješenje za penzionere iz FBiH koje plaća RS i koliki su uopšte dugovi prema RS?

DŽOMBIĆ: U ovom trenutnku Fond PIO RS isplaćuje penzije za oko 24.000 penzionera koji su stekli pravo u FBiH i to je negdje mjesečno oko osam miliona KM. To je na godišnjem nivou dodatni izdatak za Fond RS oko 100 miliona KM. Ukupan spor u prethodnih deset godina sa zakonskim kamatama iznosi oko 500 miliona KM. Postoji odluka Suda za ljudska prava koja ukazuje na to da se penzionerima mora isplaćivati na njihov zahtjev tamo gdje su stekli penziju, to FBiH nije sprovela i tu nastaje problem. To će sigurno biti jedan dugotrajan sudski postupak. Mi ćemo morati zanoviti određene pravne radnje kako bi za nas bio pozitivan ishod i vjerujem da će kroz jedan pravedan sudski postupak Fond PIO ostvariti ova sredstva sa zakonskim zateznim kamatama.

Kapitalni projekti

NN: Koji su infrastrukturalni projekti izvjesni u 2012. godini?

DŽOMBIĆ: Dobili smo prvu odluku Kreditnog odbora za kredit od 150 miliona i sada se ulazi u proceduru koja će se završiti negdje u februaru, što se tiče EBRD-a, i za sada nema nikakve opasnosti da odluka neće biti pozitivna, znači, 150 miliona evra za dionicu Prnjavor - Doboj. Dobili smo preliminarnu saglasnost EIB-a da ne postoji problem da kreditno finansira dionicu Banjaluka - Prnjavor. Na taj način bi kompletno bila zatvorena finansijska konstrukcija autoputa Banjaluka - Doboj. Termoelektrana Ugljevik, investicija vrijedna 400 miliona evra, takođe u punom kapacitetu biće početkom građevinske sezone i tu naša termoelektrana ima udio od 10 odsto. Kada je u pitanju Hidroelektrana Dabar, to je investicija koju radi "Elektroprivreda RS" i ta investicija uskoro treba da krene punim kapacitetom.

Vrlo brzo treba da se odredimo oko strateškog partnera za Gornju Drinu, koja je vrijednosti negdje oko 500 miliona evra. Tu tražimo strateškog partnera i nudimo mu 51 odsto. Za sada su u najuži izbor ušla dva ozbiljna partnera, to su Njemačka državna kompanija RW i Grčka državna kompanija, te ćemo se vrlo brzo opredijeliti u vezi s ovim pitanjem.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije