Hajrudin Alispahić, šef Odsjeka za kontrolu pri Sektoru carina Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da su carinici među najodgovornijim za uvoz vozila sa neregularnim fakturama iz Slovenije, odnosno oni carinici koji su na granici prilikom uvoza potpisivali očito niske fakture.
"Morali su primijetiti jako niske fakturne cijene vozila, koje su gotovo nemoguće. Te ljude kontrolišemo i ukoliko se utvrdi da su većinu tih dokumenata potpisivali pojedini carinici snosiće sankcije, međutim za tako nešto moramo imati sve papire i dokaze što je jako teško u ovakvim situacijama", kazao je Alispahić.
On ističe da je do sada od oko 150 faktura koje su poslate na provjeru u Sloveniju njih 80 bilo neregularno, te da će biti problem provjeriti i fakture iz ostalih zemalja EU jer one traže dokaz o sudskom postupku, pa da na osnovu tog postupka provjeravaju fakture.
"S druge strane, ne možemo pokrenuti postupak ako ne provjerimo fakture iz tih zemalja tako da to ide malo teže, ali spremni smo da se obračunamo sa neregularnim uvozom vozila", istakao je Alispahić.
NN: Kako je bilo moguće da carinik ovjeri fakturu na kojoj piše vrijednost vozila od recimo 2.000 evra, ako takvo vozilo vrijedi tri puta više?
ALISPAHIĆ: Carinik je u lancu i on je morao utvrditi pravu vrijednost tih auta. Takvih faktura je uvijek bilo i biće, ali iako su carinici to radili, to je bilo za sitne pare, međutim ukoliko on danas odradi deset auta i uzme po 100 KM onda je to para. Ima ljudi koji rade korektno svoj posao, a ima i onih kao i svugdje u svijetu koji za nekakav mito rade mimo zakona i mi to ispitujemo. Kada utvrdimo da su potpisivali nelogično niske fakture, mi ćemo pokrenuti postupak i oni će odgovarati. Međutim, jako teško je sve to dokazati jer morate imati potpunu dokumentaciju.
NN: A šta je sa firmama iz BiH koje su na osnovu lažnih faktura uvozile takva vozila? Da li će i one odgovarati?
ALISPAHIĆ: Naravno da će odgovarati. Najviše sumnjivih papira je od pet firmi iz BiH koje su na ovaj način uvozile vozila i za koji dan ćemo poslati sve njihove fakture u posljednje dvije godine. Problem je i što takve provjere traju od šest mjeseci do godinu dana, a naknadno carinu možemo naplatiti samo u zadnje tri godine. Prvo će se od njih naplatiti razlika koju su platili na osnovu lažne fakture i one stvarne vrijednosti automobila, pa tek onda će se pokrenuti prekršajni postupak.
NN: O kojih pet firmi je riječ?
ALISPAHIĆ: Javnost će o tome biti obaviještena kada se završi cijela istraga.
NN: Zašto prekršajni, zašto ne krivični postupak jer je očigledno da su s namjerom duže vrijeme varali državu?
ALISPAHIĆ: Takav je zakon, za auta nema nego pojedinačnih faktura i do 5.000 maraka utajenog poreza vode se prekršajni postupci, a preko 5.000 maraka podliježe se krivičnoj odgovornosti. Sad ne znam da li je moguće to zbirno uraditi, ali sumnjam pošto se za svaku fakturu pokreće po jedan prekršajni postupak, međutim to je na tužilaštvu i mi smo svoj posao s otkrivanjem i naplatom razlike carina završili.
NN: Koliko u BiH uopšte uđe robe na takav način, recimo hrane, odjeće, visokoakcizne robe i slično?
ALISPAHIĆ: Ništa manje nego u ostale zemlje istočne Evrope. Mislim da smo čak bolji i od zemalja EU kao što su Rumunija i Mađarska. Posljednjih godina smo tako nešto sveli na razuman nivo. Kako se približavamo EU, oni od nas traže da carine obračunavamo i prihvatamo transakcijsku vrijednost jer tako razvijamo povjerenje među državama i privrednicima i to je trend u Evropi jer kod njih carina više služi za otkrivanje šverca narkotika ili trgovine ljudi, a mi smo još bazirani na naplate poreza itd.
NN: Hoćete da kažete da u BiH nema sumnjive robe?
ALISPAHIĆ: Ne, imamo strahovitih problema recimo sa tekstilom iz Kine, jer imaju gotovo nemoguće niske cijene. Prilikom provjere, recimo, jednog kontejnera iz Kine izvučemo robu napolje i krenemo kontrolisati, ali da bismo tu robu ponovo vratili na mjesto, trebaju nam najmanje dva kontejnera jer je nevjerovatno kako oni to spakuju. Tražićemo povišenje cijena njihove robe i to je jedini način da se tu uvede malo reda. Veliki problem je i to što kada dođe na naplatu PDV takve firme se jednostavno izgube i niti ima firme, niti ima vlasnika i ići ćemo na to da prilikom uvoza takve robe tražimo nekakve garancije.
NN: Kakva je situacija sa visokocarinskom robom kao što su kafa i alkohol?
ALISPAHIĆ: Što se tiče visokocarinske robe, tu je postignuto mnogo jer smo to sveli na najmanji mogući nivo. Pri takvim uvozima mora biti sprega prodavača, uvoznika i carinika jer se ipak radi o šleperima i velikoj vrijednosti. S ponosom ističem da smo tu na visini zadatka, ali, opet ponavljam, sumnjivog uvoza je uvijek bilo i biće ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu.
Prevara s orasima
NN:Kako je došlo do prevare s izvozom oraha u Tursku?
ALISPAHIĆ: Carina nije razmišljala u tom pravcu da je u BiH nemoguće proizvesti toliku količinu oraha, ali desilo se i to. Najbitnije je da smo tome stali ukraj i da na terenu ispitujemo seljake koji su prodavali navodne otkupne blokove, ali ima ih jako puno jer je iz BiH izvezeno 3.000 tona oraha. U najskorije vrijeme firme koje su izvozile orahe će odgovarati jer su oni glavni u svemu tome.