Stopostotno povećanje naknada za korištenje hidropotencijala opština u FBiH dodatni je trošak koji će "Elektoprivreda BiH" prijaviti Regulatornoj komisiji za električnu energiju (FERK), kaže direktor ove elektroprivrede Amer Jerlagić.
Tvrdi da je sada na FERK-u da li će povećanje naknada uticati na poskupljenje struje i ističe da "Elektroprivreda" ovaj dodatni trošak neće pokrivati iz svoje dobiti.
Jerlagić kaže da se formiranje koncerna koji će objediniti rudnike u FBiH s "Elektroprivredom BiH" može očekivati do kraja godine, a da će postupnim rješavanjem viška radnika i modernizacijom vremenom biti stvoreni uslovi za humanizaciju rada rudara i povećanje njihovih plaća.
NN: Izmjenama i dopunama Zakona o hidroakumulacijama FBiH, koji je 30. jula usvojio Parlament FBiH, udvostručene su naknade koje elektroprivrede moraju izdvajati opštinama za potopljena područja. Hoće li struja zbog toga poskupjeti?
JERLAGIĆ: Mi ćemo to prijaviti Regulatornoj komisiji za električnu energiju FBiH (FERK) kao opravdan trošak koji je nastao zbog zakona koji moramo poštovati, a na ovoj instituciji je da procijeni hoće li to uticati na buduću cijenu električne energije.
NN: Ne namjeravate da ovaj veći izdatak pokrijete kroz uštede u poslovanju i građane poštedite poskupljenja struje?
JERLAGIĆ: Ovo je evidentan trošak. Mi ga ne možemo pokrivati iz dobiti kompanije. Iz dobiti se može investirati, a ovo je čisti trošak, a ne investicija. Taj trošak se mora evidentirati kod FERK-a, na njoj je da ga ugradi u cijenu električne energije.
NN: Nedavno je potpisan ugovor o pripajanju rudnika u FBiH "Elektroprivredi BiH". Kada će biti formiran koncern i kada bi mogao zaživjeti?
JERLAGIĆ: Prenosom vlasničkih udjela s FBiH na EP BiH napravljen je veliki korak. Ostalo je da se sačine statuti novih zavisnih društava, da "Prajsvoterhaus", koji je odabran na tenderu, dostavi procjene stanja u rudnicima i da na bazi njih i, naravno, procjene vrijednosti EP BiH koju imamo napravimo objedinjene vrijednosti kapitala rudnika i EP BiH. Na taj način privešćemo kraju aktivnosti oko uvezivanja EP BiH i rudnika u jedinstveni koncern. Očekujemo da ćemo ovaj posao završiti do kraja godine.
NN: Kad se rudnici i "Elektroprivreda BiH" uvežu, koliko vremena će biti potrebno da novi koncern istinski zaživi i popravi stanje, prije svega u rudnicima?
JERLAGIĆ: Želja nam je da kroz novi upravljački model prema rudnicima i investiranju u rudnike pokušamo napraviti ambijent boljitka. Za proteklih pola godine smo pokušali skenirati stanje u rudnicima, njihove stvarne potrebe. Vrijednost kapitala rudnika je posljednjih godina padala. Rudnici nemaju dovoljno kapitala da bi mogli investirati u zdravu humanizaciju i modernizaciju rada. Na bazi naših vrijednosti kapitala u sektoru proizvodnje planiramo izdvojiti dio sredstava za sanaciju rudnika i na taj način stanje poboljšavati. Prirodnim odljevom zaposlenih odlaskom u penziju i poticajnim otpremninama, pogotovo za zaposlenike sa drugom kategorijom invalidnosti, rješavaćemo problem viška zaposlenih i samim tim povećavati plate rudara.
NN: Hoće li plate rudara biti izjednačene s platama radnika EP BiH kako to sindikati rudara priželjkuju, pa i najavljuju?
JERLAGIĆ: Jedan elemenat je ulaganje u humanizaciju rada, a drugi smanjenje broja zaposlenih. Svako ušteđeno mjesto uz nove investicije stvara elemente za povećanje plata. Kad će se ta dva elementa izjednačiti teško je predvidjeti.
NN: Koje su investicije EP BiH najbliže realizaciji i kada možemo očekivati pokretanje toliko potrebnog investicionog ciklusa.
JERLAGIĆ: Možemo reći da su Vranduk i Blok 7 u Tuzli dva projekta koji imaju najbolju dinamiku i prve radove očekujem naredne godine, a blizu njima su Blok 8 u Kaknju i male hidroelektrane na Neretvici. Ubijeđen sam da su ovi projekti i koridor 5c dvije žile kucavice ukupnog privrednog i socijalnog ozračja u BiH. Domaće kompanije u realizaciji ovih projekata mogu značajno učestvovati jer mogu sve napraviti osim generatora.
Ulaganja u vjetroelektrane
NN: Bilo je teškoća u realizaciji projekta izgradnje vjetroelektrana u Podveležju. Jesu li one otklonjene?
JERLAGIĆ: Prošle smo godine potpisali sporazum s kompanijom "Vjetroenergetika" iz Mostara, koja je u međuvremenu dobila koncesiju za vjetropark Podveležje. Pristupili smo formiranju zajedničke kompanije u omjeru vlasništva 67,8 naspram 32,2 posto. Zbog recesije i manjka kapitala "Vjetronergetika" će vjerovatno ostati bez te koncesije i mi s njom pregovaramo o kupovini projekta kako bismo samostalno nastupili na području Podveležja. Još smo u fazi pregovora s kantonalnim vlastima i "Vjetroenergetikom" o daljim koracima. EP BiH je kupila opremu vrijednu 450.000 KM za mjerenja vjetropotencijala koju ćemo u narednih godinu dana instalirati na 10 lokacija u BiH. Namjera nam je da idemo u dalje investicije u energiju vjetra.