Anders Fog Rasmusen, generalni sekretar NATO-a, ne dolazi u BiH da "uvrće ruke", već kao partner i prijatelj, rekla je Ana Trišić-Babić, predsjednica Komisije za NATO integracioni proces BiH, koja se bavi reformskim aktivnostima u procesu pridruživanja BiH NATO savezu.
"On donosi poruku ohrabrenja, ali političarima i narodima u BiH prepušta suverenu odluku o tome u kakvim odnosima sa Savezom žele da budu", istakla je Trišić-Babićeva.
NN: Koje aktivnosti Komisije za NATO integracioni proces BiH biste izdvojili kao najznačajnije u proteklom periodu?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Jedna od aktivnosti kojima se Komisija za NATO integracioni proces BiH bavila u proteklom periodu je zaključenje našeg drugog ciklusa sprovođenja Individualnog partnerskog akcionog plana. IPAP je dokument saradnje BiH i NATO-a koji definiše dvogodišnje ciljeve reformi u BiH, koji uključuju reforme u oblasti odbrane, te iz političke, ekonomske, pravne i bezbjednosne oblasti. Izdvojila bih i obuku kontakt osoba za implementaciju Sporazuma o statusu snaga NATO (PfP SOFA sporazum), koja je naša obaveza po tom sporazumu, a koje se nalaze na svim nivoima vlasti u BiH, sve do entiteta i kantona. Posebno bih istakla aktivnosti na formiranju baze civilnih stručnjaka za učešće u mirovnim misijama UN-a i NATO-a. BiH želi da se profiliše kao izvoznik bezbjednosti i zemlja koja ima potencijale da učestvuje u misijama izgradnje mira u kriznim područjima. Mi smo to opredjeljenje potvrdili kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a, kroz učešće u nekoliko misija UN-a i NATO-a, i na kraju kroz rad na izgradnji ove baze eksperata i civilnih profesionalaca, od medicinskih radnika, nastavnika, inženjera i drugih, koji će, kada baza bude formirana, imati mogućnost obuke i sertifikacije za učešće u misijama izgradnje mira.
Komisija pokrenula internet sajt www.bihnato.com kao dio šireg projekta kvalitetnijeg informisanja javnosti oba entiteta o NATO-u
NN: Zašto smatrate da su integracije u NATO velika šansa za BiH? Kakve koristi od NATO integracija mogu imati obični građani u BiH?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Za članove Komisije, kao ljude koji se ovim pitanjima bave profesionalno, koristi od integracija u NATO su jasne i vidljive. Međutim, može se primijetiti da građani i neki predstavnici institucija nisu na najbolji način informisani o tome šta NATO predstavlja, koja je njegova uloga u 21. vijeku i šta bi zemlja poput BiH mogla da radi u NATO-u. Zbog toga je Komisija odlučila da pokrene internet sajt www.bihnato.com, kao dio šireg projekta kvalitetnijeg informisanja javnosti oba entiteta. Želimo da pokrenemo javnu diskusiju i da doprinesemo kvalitetnoj razmjeni argumenata i stavova. Smatramo da su integracije u NATO prije svega od koristi za građane BiH. Iskustvo iz regiona i zemalja srednje i istočne Evrope koje su postale članice NATO-a je da priključenje Savezu znači garanciju stabilnosti i bezbjednosti imovine, teritorije i građana tih zemalja, te funkcionalan demokratski proces. Stabilna zemlja je prvi i osnovni uslov za ekonomski razvoj i nezaobilazan preduslov za privlačenje investicija. Nemoguće je zamisliti investiranje u one zemlje koje se nalaze u stalnim unutrašnjim sukobima i čija teritorija nije zaštićena, a mi želimo da BiH ne bude takva zemlja. Kada se proces reformi zaokruži, najveću korist od njega osjećaju građani, koji su prije svega zainteresovani za podizanje životnog standarda i ostvarivanje svojih ličnih ciljeva. To je iskustvo svih zemalja koje su se pridružile NATO-u i mi smatramo da će građani u BiH osjetiti koristi od toga kada BiH, i cijeli region, postanu članice ovog odbrambenog saveza.
NN: Da li su EU i NATO integracioni procesi povezani i, ako jesu, na koji način?
TRIŠIĆ-BABIĆ: NATO je odbrambeni i politički savez, koji je nastao 1949. godine s ciljem odbrane teritorije svojih članica i zaštite principa demokratije i ljudskih prava svojih građana. U istoriji NATO-a dugoj preko 60 godina bezbjednost njegovih članica je uvijek bila neprikosnovena i one su uživale dug period prosperiteta i napretka. Od tada, NATO je imao nekoliko krugova proširenja i u svoje okrilje je primio skoro sve zemlje srednje i istočne Evrope, te se profilisao kao najvažniji faktor bezbjednosti Evrope u 21. vijeku. Smatramo da će se ovo nastaviti i u budućnosti i da građani BiH treba da budu dio ove bezbjednosne i političke zajednice, te da uživaju blagodati ekonomskog razvoja i funkcionalnog demokratskog poretka. Reforme koje se sprovode u procesu NATO integracija su kompatibilne s reformama u procesu pridruživanja EU. Zbog toga što su reforme u okviru NATO integracija manjeg obima od EU reformi, u praksi se pokazalo da EU pridruživanje obično slijedi nakon pridruživanja zemlje kandidata NATO-u. Pored toga, EU trenutno radi na ozbiljnim ekonomskim i društvenim strategijama koje imaju za cilj definisanje odgovora EU na probleme rasta nezaposlenosti, krize evra i pada konkurentnosti u evro zoni u globalnoj ekonomiji, koje su definisane u dokumentu "Evropa 2020 - evropska strategija rasta". Smatramo da BiH i region treba da budu dio ovih ekonomskih, političkih i bezbjednosnih zajednica. Stabilizacija BiH i regiona je preduslov za ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, i uloga NATO-a u tom procesu je jasno vidljiva.
U istoriji NATO-a bezbjednost njegovih članica je uvijek bila neprikosnovena
NN: U bh. javnosti često se iznose kritički stavovi prema ovim organizacijama. Ponekad se može čuti mišljenje da su EU i NATO skeptični prema pridruživanju BiH tim organizacijama. Koje je Vaše mišljenje o ovome?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Takvi stavovi apsolutno nisu utemeljeni u realnosti. Vrata NATO-a i EU i dalje ostaju širom otvorena za BiH. Ne samo da mi imamo interes da se pridružimo EU i NATO-u, već i oni bi i te kako voljeli da nas vide u svom članstvu - i oni žele stabilan i prosperitetan region jugoistočne Evrope, otvoren za trgovinu i bez unutrašnjih podjela i sukoba, tako da je proces evroatlantskih integracija partnerski proces u kojem profitiraju obje strane. Ovo je poruka koja se čuje na svakom susretu sa zvaničnicima EU i NATO-a, recimo, prilikom nedavne posjete bivšeg državnog sekretara SAD Hilari Klinton i visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton, često je apostrofira komesar Evropske komisije za proširenje Štefan File itd. Ovo je poruka koja se čula na nedavnom neformalnom ministarskom sastanku država članica EU i zemalja aspiranata u Dablinu. Poruka iz Dablina je jasna: EU želi stabilan i prosperitetan region jugoistočne Evrope u svom članstvu i BiH kao dio njega. BiH ima veliku podršku i razumijevanje i EU i NATO-a, kao rijetko koja zemlja u procesu evroatlantskih integracija, i u tom svjetlu treba posmatrati dolazak generelnog sekretara NATO-a Rasmusena. Mislim da generalni sekretar ne dolazi da "uvrće ruke", kako je to nedavno formulisao komandant NATO-a u BiH general Lord, već kao partner i prijatelj, koji donosi poruku ohrabrenja, ali koji političarima i narodima u BiH prepušta suverenu odluku o tome u kakvim odnosima sa Savezom žele da budu. Ono što političari i građani BiH imaju kao zadatak su reforme koje će našoj zemlji omogućiti funkcionisanje pravne države, demokratije, zaštite ljudskih prava i garantovanje sigurnosti za njene građane. Integracije u NATO, a zatim i u EU, predstavljaju sredstvo i vodič kako da se ovi visoki ciljevi postignu i zato smatramo da su one od nemjerljive koristi za BiH i njene građane.