Švedska je treći najveći bilateralni donator BiH, a cilj je da se zemlja pripremi za evropske integracije, rekao je Anders Hagelberg, odlazeći ambasador Švedske, u oproštajnom intervjuu za "Nezavisne".
Švedska je treći najveći bilateralni donator BiH, a cilj je da se zemlja pripremi za evropske integracije, rekao je Anders Hagelberg, odlazeći ambasador Švedske, u oproštajnom intervjuu za "Nezavisne".
"Fokusiramo se na vladavinu prava, ekologiju i ekonomski razvoj. Radili smo mnogo na ravnopravnosti polova. Takođe, dosta smo pomagali u borbi protiv zagađenja vazduha i povećanju energetske efikasnosti", kaže on.
Ocijenio je da situacija u medijima nije dobra te je poručio da njegova zemlja želi pomoći da se stvari poprave.
NN: Završava se Vaš mandat u BiH. Kako ocjenjujete vrijeme koje ste proveli ovdje?
HAGELBERG: Profesionalno, bilo je veoma uzbudljivo. Ova zemlja je suočena s mnogo izazova. Trudimo se da pomognemo BiH da napreduje u procesu integracija prema EU. Neke stvari su se popravile tokom mog mandata, ali ima još dosta posla. Po mom mišljenju, članstvo u EU je logičan izbor za BiH. U stvari, ja ni ne vidim alternativu. Istovremeno, EU je veoma složena struktura i svako ko teži da bude članica mora biti u stanju da se nosi sa svim što ta složena pravna struktura sadrži u sebi. To zahtijeva reforme unutar zemlje, a smjernice za to su jasno naznačene u mišljenju koje je Evropska komisija izdala nedavno.
NN: Švedska je mnogo pomogla BiH. Možete li nam reći nešto o tome šta je Vaša zemlja uradila za BiH tokom Vašeg mandata?
HAGELBERG: Temeljni cilj naše pomoći BiH je pripremiti je za evropske integracije. Vjerovatno je najvažniji instrument u tom smislu naša razvojna saradnja. Švedska je treći najveći bilateralni donator BiH. Ove godine se radi o sumi od oko 19 miliona evra. Fokusiramo se na vladavinu prava, ekologiju i ekonomski razvoj. Radili smo mnogo na ravnopravnosti polova. Takođe, dosta smo pomagali u borbi protiv zagađenja vazduha i povećanju energetske efikasnosti. Takođe, želimo se obratiti javnosti putem medija i zato jako cijenimo i ovu mogućnost koju ste nam vi pružili, jer želimo da govorimo o temama poput ekologije ili ravnopravnosti polova.
NN: Kad spominjete ekologiju, znate da u Banjaluci imamo veliki problem s piralenom, a naše vlasti su se obratile i Vašoj ambasadi. Šta nam možete reći o tome?
HAGELBERG: Ministarka Srebrenka Golić nam se obratila i vidjeli smo o čemu se radi. Upravo razmatramo taj zahtjev unutar okvirnog projekta koji sprovodi Agencija za razvoj UN-a. Vidjećemo šta će oni odlučiti.
NN: Koji motiv Švedska ima da pomaže BiH, osim ove generalne želje da pomognete da zemlja postane članica EU?
HAGELBERG: Švedska ima vrlo razvijenu međunarodnu saradnju. U okviru toga, projekti su ukupne vrijednosti od 4,5 milijarde evra na godišnjem nivou. Među brojnim zemljama kojima pomažemo nalaze se i zemlje zapadnog Balkana. BiH je najveći primalac naše pomoći na zapadnom Balkanu. Naš konačni motiv je da pobijedimo siromaštvo u svijetu. Na Balkanu pomažemo u evropskim integracijama, a na kraju krajeva, za nas je to pitanje solidarnosti. Svi imamo sjećanja šta se ovdje dešavalo devedesetih godina prošlog vijeka, a ovo je najbolji način da pomognemo da se to više nikad ne ponovi.
NN: U Banjaluci se nedavno desio incident, kada je švedski državljanin bio priveden od strane policije. Šta nam možete reći o ovom slučaju?
HAGELBERG: Pozdravljamo činjenicu da se gospodin Bruno Batinić bezbjedno vratio u Švedsku. Mi pratimo cijeli slučaj, ali kao i u bilo kojem pojedinačnom konzularnom slučaju, nismo u mogućnosti u ovom trenutku davati više informacija javnosti.
NN: Ima li, uopšteno gledano, slobode javnog okupljanja u BiH? Kakvo je stanje ljudskih prava?
HAGELBERG: Mislim da još ima dosta posla. Transparentnost je veoma važan aspekt demokratskog razvoja. Takođe, EU očekuje od BiH određeni nivo transparentnosti, a i Savjet Evrope bavi se ovim pitanjima. Ja bih htio da dodam da situacija u medijima u ovoj zemlji uopšte nije dobra. Mislim da još treba poraditi na nezavisnosti medija. Nadam se da Švedska može dati svoj doprinos. Sada započinjemo program na svjetskom nivou s ciljem jačanja demokratije. U tom smislu, mediji su od vitalnog značaja. U BiH stvari treba da se poprave.
NN: Kako komentarišete nominacije za najviša mjesta u EU? Postoji zabrinutost da je predlaganjem kandidata zaobiđena izborna volja Evropljana, jer kandidati koji su istupili na izborima na kraju nisu nominovani.
HAGELBERG: Prije svega, treba reći da proces još nije završen. Treba da sačekamo da vidimo kako će glasati poslanici u Evropskom parlamentu. Kao što je švedski premijer rekao nakon završetka samita na ovu temu, svako treba da bude spreman na kompromis. Prijedlog nominacija predstavlja kompromisno rješenje. A kako će se to odraziti na BiH, još je veoma rano da se komentariše.
NN: Spominjete kompromis, a to je nešto čega nama treba više u BiH, zar ne?
HAGELBERG: Mogu reći da je politika vještina pravljenja kompromisa. Nadam se da će oni koji su spremni na kompromis na kraju biti nagrađeni.
NN: Sudeći po tome koliko je vremena prošlo od izbora, ne ide nam baš...
HAGELBERG: Iskreno se nadam da će jednog dana političari biti nagrađeni za napor koji su uložili u postizanju kompromisa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.