U tekućoj školskoj godini 67 područnih škola nije upisalo nijednog prvačića, a po jedan učenik upisan je u 53 škole, kaže Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, dodajući da to pokazuje da je neminovno gašenje nekih seoskih škola, ali ne na štetu đaka.
U intervjuu za "Nezavisne" Kasipović ističe da, otkad postoji RS, u obrazovanje nije uloženo toliko koliko je uloženo u posljednjih pet godina. Osvrćući se na nedavno prezentovanu upisnu politiku za narednu akademsku godinu, Kasipović poručuje da neće biti upisa na studijskim programima za koje je procijenjeno da će studenti po završetku studija deceniju ili više čekati posao.
NN: Koliki je značaj najavljene revizije visokoškolskih ustanova u RS?
KASIPOVIĆ: Revizija je važno pitanje za dalji napredak u oblasti visokog obrazovanja, pogotovo kad je riječ o visokoškolskim ustanovama s privatnom inicijativom. Ono što smo utvrdili ranijom analizom ispunjenosti uslova je sasvim sigurno dalo rezultat u otklanjanju nedostataka, jer smo kontinuirano, od završetka pregleda, radili sa visokoškolskim institucijama na otklanjanju nedostataka. Bez namjere da unaprijed procjenjujem koliki je napredak ostvaren, a izvjesno je da svakodnevno uočavamo poboljšanje ispunjenosti uslova za rad privatnih visokoškolskih institucija, očekujem da su u ovim institucijama ozbiljno razumjeli namjeru Ministarstva - da niko neće moći zadržati status univerziteta ako ne bude u potpunosti ispunjavao uslove.
Sela
Statistički podaci potvrđuju da se smanjuje broj učenika, pogotovo u selima
NN: Kakav je Vaš stav o ogromnoj razlici u prosjeku ocjena studenata javnih i privatnih fakulteta?
KASIPOVIĆ: Nisam siguran da je ogromna razlika u prosjeku ocjena, ali ne mislim ni da je ocjena sve. Mislim da su važna i druga pitanja, kao što su dužina studiranja, sam dizajn studijskog programa, odnosno kompetencije koje studenti stiču. Naše osnovno opredjeljenje jeste da je ono što studenti ponesu kao stečena znanja, neovisno o tome da li studiraju na privatnim ili javnim univerzitetima, dovoljna kompetencija da se po završetku studija realno mogu uključiti na tržište rada, bilo da će se zaposliti kod nekog od poslodavaca ili će sami pokrenuti vlastiti biznis.
NN: Šta očekujete od upisne politike za narednu akademsku godinu?
KASIPOVIĆ: Novi iskorak je što u akademskoj 2011/2012. godini neće biti upisa na studijskim programima za koje smo procijenili da će studenti po završetku studija čekati posao po desetak i više godina. Moramo zaustaviti praksu da se mladi ljudi školuju da bi po sticanju diplome godinama bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Raduje me podrška studenata i univerziteta ovakvoj upisnoj politici.
NN: Kolikim problemom smatrate činjenicu da veliki broj seoskih škola pohađa malo učenika?
KASIPOVIĆ: Statistički podaci potvrđuju da se u RS smanjuje broj učenika, pogotovo u seoskim školama. Primjera radi, u školskoj 2010/2011. godini 67 područnih škola nije upisalo nijednog učenika, a po jedan učenik upisan je u 53 područne škole. To znači da je neminovno gašenje nekih seoskih škola, ali ne na štetu učenika. Učenici će se prevoziti do najbliže područne ili centralne škole, gdje imaju mogućnost da se više druže sa svojim vršnjacima, ali i da steknu više znanja... Sa druge strane, gašenje seoske škole ne znači i nestanak sela. Umjesto škole, u selu može biti otvorena pošta, apoteka, mali biznisi, odnosno sve što može olakšati život na selu i biti od koristi mještanima.
Uslovi
Niko neće moći zadržati status univerziteta ako ne bude u potpunosti ispunjavao uslove
NN: Koliko se novca ulaže u obrazovanje?
KASIPOVIĆ: Otkad postoji RS, u obrazovanje nije uloženo toliko koliko je uloženo u posljednjih pet godina. Oko 80 miliona maraka odobreno je iz Razvojnog programa RS za projekte u oblasti obrazovanja, uz redovno finansiranje iz budžeta i neka kreditna sredstva. Izgrađeno je i opremljeno 13 novih škola i 16 novih fiskulturnih dvorana, a gotovo da nije bilo opštine u kojoj nije ulagano u obnovu, dogradnju ili opremanje škola. S obzirom na to da u RS imamo 187 centralnih i 546 područnih osnovnih škola, 11 muzičkih škola, te četiri centra za obrazovanje, kao i 88 javnih srednjih škola, i s obzirom na to da u većinu njih nije ništa ulagano godinama, izvjesno je da su neophodna dalja ulaganja, jer su velike potrebe škola za obnovom i opremanjem.
NN: Da, problem je što se, primjera radi, učenici u pojedinim krajevima voze autobusima koji prokišnjavaju.
KASIPOVIĆ: Svake godine izdvajamo značajna sredstva za prevoz učenika osnovnih škola koji putuju više od četiri kilometra do škole. Ove godine predviđeno je oko pet miliona maraka. Da bi put do škole bio što bezbjedniji, iz Razvojnog programa RS izdvojeno je 1.178.525 maraka za nabavku 15 minibusa za prevoz učenika. Postoji potreba za nabavkom još takvih vozila i to pitanje će sigurno doći na red u narednom periodu.
NN: Na prvoj zajedničkoj sjednici vlada RS i Srbije dogovorena je nabavka računara za obrazovne ustanove u RS. Možete li nas malo više upoznati s tim projektom?
KASIPOVIĆ: Projekat podrazumijeva opremanje računarima svih osnovnih škola u RS, kao i nabavku laptop računara za nastavnike, te u zavisnosti od specifičnosti škola, nabavku servera, mrežne i komunikacione opreme... Projekat će biti realiziran u četiri faze. U prvoj fazi je predviđena nabavka 10.200 računara i 800 laptop računara i treba biti realizirana u školskoj 2010/2011. godini za učenike drugog i trećeg razreda osnovne škole. Iz kreditnih sredstava Vlade Republike Srbije biće obezbijeđeno 4,5 miliona evra, a iz budžeta Vlade RS 1,1 milion evra.
Razvoj kulture
NN: Koji prioriteti Vašeg rada će biti u ovom mandatu u vezi sa drugim dijelom resora, odnosno s kulturom?
KASIPOVIĆ: Prioritet u mom radu biće dalji kulturni razvoj u RS i veća podrška prvenstveno filmskoj i izdavačkoj djelatnosti, ali svakako i međunarodna kulturna saradnja, odnosno predstavljanje kulturnih vrijednosti RS na međunarodnoj sceni. Republičke institucije kulture bilježe napredak, a neke od njih i zapažen uspjeh u regionu i nastojaćemo da im se obezbijedi veća podrška.