Republika Srpska polovinom godine donosi zakon o "zviždačima", koji će ohrabriti ljude da bez straha za sebe i svoju porodicu prijave svoja saznanja o nezakonitim radnjama, rekao je Anton Kasipović, ministar pravde RS.
"Mi ćemo ponuditi prije svega Vladi, a onda i Narodnoj skupštini zakonski koncept koji će štititi ljude i ohrabriti ih da istupe. 'Zviždač' ni u jednom trenutku ne smije osjetiti ugroženost sebe i svoje porodice. Ako to postignemo, sasvim sigurno ćemo već prvih mjeseci u primjeni zakona imati jednu snažnu podršku", rekao je Kasipović.
NN: Kad pogledate 2015, koliko ste zadovoljni rezultatima?
KASIPOVIĆ: Ministarstvo je u cijelosti ispunilo program rada. To je posebno važno jer tu imamo nekoliko veoma važnih zakona - zakon o stečaju, koji je u formi prijedloga, zakon o advokaturi, koji na moderniji način postavlja tu važnu djelatnost za svako društvo, a tu je i zakon o Specijalnom tužilaštvu.
NN: A šta dolazi u ovoj 2016. godini?
KASIPOVIĆ: Ogroman posao. Pred nama je izrada novog krivičnog zakona i to će biti veliki poduhvat. Na njemu ćemo, mislim, raditi cijelu godinu i u završnom kvartalu 2016. biti u Skupštini. Drugi izazov je zakon o zaštiti "zviždača". To je možda i najbolji odgovor na kontinuirano pitanje javnosti koje dobijamo o borbi protiv korupcije.
NN: Na koji način konkretno bi bili zaštićeni ljudi koji bi odlučili da progovore o svojim saznanjima o nezakonitim radnjama?
KASIPOVIĆ: On treba da ohrabri ljude koji osjećaju bilo kakvu pravnu ili, ne daj bože, fizičku nesigurnost za svoj posao da prijave svoja saznanja. Bez toga oni neće to učiniti čak i ako to godinama gledaju. Mi ćemo ponuditi prije svega Vladi, a onda i Narodnoj skupštini zakonski koncept koji će štititi ljude i ohrabriti ih da istupe. "Zviždač" ni u jednom trenutku ne smije osjetiti ugroženost sebe i svoje porodice. Ako to postignemo, sasvim sigurno ćemo već prvih mjeseci u primjeni zakona imati jednu snažnu podršku. I sada postoji mogućnost anonimnog prijavljivanja, ali to još, po mom viđenju, nije dovoljno.
NN: To znači da bi osoba koja ima saznanja ili dokumente o nekom djelu bez ikakvog straha mogla to prijaviti policiji ili tužilaštvu?
KASIPOVIĆ: To znači, ako ministar pravde čini nešto što neko od uposlenika Ministarstva smatra nezakonitim, ako to nije na ličnoj osnovi, da ga može bez ikakvog rizika prijaviti. Ako tako nešto napravimo, onda smo uspjeli. Ako napravimo nešto što je ranjivo s više strana, onda znači da to neće biti dovoljan motiv ili ohrabrenje da prijavi svog ministra.
NN: Da li to znači da će tu biti mjesta i za svjedoke pokajnike?
KASIPOVIĆ: I to su moguća rješenja, ne nužno u ovom zakonu, jer institut zaštićenog svjedoka svakako doprinosi efikasnosti procesuiranja.
NN: Da li se može govoriti o rokovima stupanja na snagu zakona?
KASIPOVIĆ: Iskreno se nadam da ga možemo imati polovinom godine.
NN: Usvojen? Znači, nacrt bi onda trebalo...?
KASIPOVIĆ: Nacrt bi morao biti u martu, jer definitivno treba da ide u javnu raspravu jer je to zakon od javnog interesa i javna rasprava bi samo mogla donijeti novi kvalitet. A to znači da dobrim radom zakon može biti usvojen prije ljetne skupštinske pauze.
NN: Krivični zakon bi trebalo da bude usklađen s bh. nivoom i drugim nivoima?
KASIPOVIĆ: Jedan od razloga svakako jeste usklađivanje, ali ne prvi. Prvi razlog je pojava novih krivičnih djela, adekvatnost sankcija, i to sve nameće nužnost ne izmjena i dopuna već potpuno novi zakon.
NN: Spomenuli ste zakon o Specijalnom tužilaštvu. Šta je tu novo?
KASIPOVIĆ: Sasvim drugačije postavljanje organizacione strukture i jasno propisane nadležnosti Specijalnog tužilaštva, jer u vrijeme kad smo predstavljali nacrt bilo je vrlo žestokih diskusija, da je preširoko postavljeno, da ostavlja prevelika ovlaštenja, i zbog toga smo se opredijelili da u konačnom izgledu prijedloga zakona kažemo da su postupanja opredijeljena već postojećim zakonima u RS.
NN: Da li su u planu naredni sastanci o strukturisanom dijalogu?
KASIPOVIĆ: Već u januaru nastavlja svoj rad podgrupa između ministarstava pravde u BiH. Ostaje ključno pitanje proširene nadležnosti. Stav RS je da nema potrebe za proširenim nadležnostima Suda BiH. Mi ga vidimo da je on nadležan za krivične i druge zakone koje usvaja Parlamentarna skupština BiH, a da se pitanja pojedinačnih djela rješavaju u materijalnom zakonodavstvu.
NN: Apelacioni sud?
KASIPOVIĆ: To je dio rješenja. Ne možemo izdvojiti jedno pitanje i uvesti apelacioni sud, a ostaviti proširenu nadležnost. Mislim da ima razumijevanja za takvo nešto. Dakle, ako idemo na apelacioni ili viši sud, onda to podrazumijeva i da smo uredili pitanje nadležnosti.
Proslava Dana Republike
NN: Koje opcije sada RS stoje na raspolaganju nakon odluke Ustavnog suda BiH o Danu Republike?
KASIPOVIĆ: Mislim da je prva opcija da RS proslavi Dan Republike. I vidim da je tu potpuno nepodijeljeno mišljenje i javnosti i političkih stranaka. Izvjesno je da je u samoj biti apelacije naglašena politička dimenzija i mislim da to ne donosi dobro nikome jer odvraća pažnju sa drugih važnih pitanja. Mislim da bi bilo veoma dobro da se razumije potreba građana u RS da proslave svoj dan.
NN: Referendum o odlukama visokih predstavnika?
KASIPOVIĆ: Najbolji odgovor u i o referendumu je uspjeh strukturalnog dijaloga. Zbog toga mislim da je važno da se u cijeloj BiH obezbijedi razumijevanje, da riješimo pitanja u okviru strukturalnog dijaloga.