U FBiH trenutno je oko 900 miliona KM duga za porez pod prinudnom naplatom, a imena dužnika su poreska tajna, kaže Midhat Arifović, direktor Poreske uprave FBiH.
Najavljuje da je PU FBiH spremna za primjenu novog poreza na dohodak, koji se obračunava i plaća mjesečno u iznosu 10 odsto na platu umanjenu za neoporezivi dio od 300 KM.
NN: Šta je najvažnije u primjeni novog zakona o porezu na dohodak?
ARIFOVIĆ: Ranije smo imali porez na plaću od pet odsto i nekoliko kantonalnih zakona o porezu na dohodak, koji su, osim u dva kantona koji ih nisu imali, propisivali različite i osnovice i poreske stope. Sada su poreski obveznici oko 500.000 ljudi u FBiH. Oni koji hoće olakšice i imaju pravo na njih, treba da popune zahtjev za poresku karticu, koji mogu naći na internet strani Uprave ili preuzeti u najbližoj ispostavi PU FBiH. Uz to, treba da obezbijede dokumenta kojima dokazuju pravo na povlasticu i to da dostave svom poslodavcu. Možda će biti problema u malim preduzećima, gdje ima "sivih zona" u obliku neprijavljenih radnika, ali zaposleni moraju tražiti od poslodavca da za njih plati porez.
NN: Primjena ovog zakona počinje 1. januara, ali se pominje i 1. maj?
ARIFOVIĆ: Ako neko ne stigne do kraja ove godine obezbijediti sve potrebno za dokazivanje osnova za poreske olakšice, 1. maj je krajnji rok za njihovu predaju. Porez se počinje plaćati od januarskih plata, ali do 1. maja poslodavci imaju vremena da kompletiraju podatke o povlasticama za svoje uposlenike. No, ukoliko bude kašnjenja, na kraju godine će biti i konačan obračun, gdje će biti utvrđeni eventualni propusti ili greške.
NN: Hoće li i po osnovu ovog poreza postojati poreska tajna o dugu?
ARIFOVIĆ: Poreska tajna je kategorija iz Zakona o poreskoj upravi, koji je rađen s međunarodnom zajednicom i na osnovu američkih poreskih pravila. Mnogo zemalja u svijetu ima tu kategoriju, ali ja nemam ništa protiv da se on izmijeni. To mogu uraditi poslanici u Parlamentu FBiH. No, ukidanje poreske tajne je mač sa dvije oštrice, jer kada objavite da neko nije platio porez proglasili ste ga kriminalcem, jer to jeste kriminal, a među dužnicima imate veliki broj dužnika po osnovu neplaćenog doprinosa jer im ide loše, a ne po osnovu prevare. Poreska utaja mora biti krivično sankcionisana, a to je onda kada neko svjesno izbjegava plaćanje poreza. No, mi zagovaramo druge izmjene Zakona o poreskoj upravi jer nerijetko od nas traže da naplaćujemo novčane kazne koje su izrekli drugi organi, a mi nemamo ovlasti za to.
NN: Zagovarate li uvođenje fiskalnih kasa u FBiH?
ARIFOVIĆ: Mislim da je prije uvođenja PDV-a trebalo da razmišljamo o uvođenju kasa s memorijom, jer je crno tržište još jako. Veliki je broj obveznika koji za prodatu robu ili uslugu ne izdaju račun i oni svoj promet mogu prikazati i do deset puta manjim od stvarnog. Imamo i mnogo onih koji nabavljaju robu bez PDV-a, na crno. No, sada neka mala preduzeća uvode te kase zbog sebe, jer tako vlasnici kontrolišu da li ih uposlenici potkradaju. Bez kase s memorijom je moguće stornirati promet i prikazati ga manjim, a s fiskalnim kasama je svaki evidentirani promet vezan za računar Poreske uprave. Time bi se povećao i broj obveznika PDV-a s prometom većim od 50.000 KM. Sa druge strane, ako su te kase uvedene u RS, morali bismo i mi, jer sada imamo nakaradnu situaciju u kojoj, recimo, veliki poslovni centri u RS moraju imati te kase, a u FBiH ne. To je nedopustiv apsurd. Imamo i komisiju koja treba da se bavi ovim pitanjem, ali se ona nikada nije sastala.
NN: Hoće li s početkom naredne godine biti još izmjena u fiskalnoj politici?
ARIFOVIĆ: Od nove godine banke neće moći primiti uplatu plate bez dokaza da su izmireni doprinosi. Mi se nadamo da ćemo do 2010. godine dobiti još jednu reformu kroz koju ćemo obezbijediti da se svi doprinosi plaćaju jednom uplatnicom, a da se raspodjela prema fondovima i zavodima vrši s jedinstvenog računa. Na taj način ćemo izbjeći da neko plati penziono, a ne i zdravstveno. Kontrolori iz zavoda i fondova, koji sada svakako nemaju izvršne ovlasti, bi prešli kod nas. Nešto tako već radimo za PIO/MIO FBiH.
NN: Koliki su trenutni dugovi po osnovu poreza u FBiH?
ARIFOVIĆ: Trenutno je oko 900 miliona KM u prinudnoj naplati, a to je iznos duga uvećan za kamatu; oko 30 posto od ovog iznosa je zatezna kamata. Uglavnom se radi o velikim državnim sistemima. Otkako smo gotovo sasvim eliminisali fiktivne firme, malo je dugovanja takozvanog privatnog sektora. Imamo i veliki broj dugova koji su ušli u proces izmirenja u ratama, jer nama nije cilj ugasiti preduzeće i radnike ostaviti bez posla, nego naplatiti porez i pomoći kompaniji da se oporavi.
NN: Da li i sada imate mnogo rješenja o naplati poreza koje Ministarstvo finansija kao drugostepeni organ poništava?
ARIFOVIĆ: Ima slučajeva gdje se postupak vraća na početak, moguća je greška i poreske administracije, ali mnogo je manje poništenih rješenja otkako više nemamo fiktivnih firmi.
NN: Koliko predmeta po osnovu duga ste proslijedili tužilaštvima?
ARIFOVIĆ: Više od 400 krivičnih izvještaja, uglavnom povodom fiktivnih firmi, ali je malo toga procesuirano. Naš stav je bio da se u tim slučajevima radilo o svjesnom utajivanju poreza, jer su trgovci svjesno prodavali robu nekome ko je dalje preprodavao. Ima i presuda u takvim slučajevima, ali najveći broj još nije procesuiran.
NN: Ima li nezakonitosti u PU FBiH? Nedavno su sudski vještaci utvrdili nepravilnosti u vezi sa slučajem "Olomanka".
ARIFOVIĆ: Kod nas niko nije zaštićen. Čak smo i o uposlenici koja je otišla u penziju obavijestili tužilaštvo. A nezakonitosti ima svuda, jer su kriza morala i korupcija sveprisutni, i kako je ima u policiji ili zdravstvu, ne može zaobići ni poreske službenike. Mi smo vodili desetine disciplinskih postupaka, ali su sankcije blage i moraju biti jače. No, pokretali smo i krivične postupke, obavještavali tužilaštva da su uposlenici počinili krivična djela, pa čak suspendirali i direktore poreskih ispostava.
NN: Da li je Vama neko nudio mito?
ARIFOVIĆ: Hvala bogu, nije.
Zakon o pripadnosti javnih prihoda
NN: U budžetu FBiH je manjak novca. Da li ste kao prvi čovjek PU FBiH zadovoljni naplatom direktnih poreza?
ARIFOVIĆ: Prihodi koje prikupljamo na budžet FBiH utiču s manje od četiri posto jer mi, iako se finansiramo iz budžeta FBiH, prikupljamo prihode kantona, opština i fondova. Prihodi koje mi prikupljamo su u stalnom porastu i analiza rasta budžeta kantona i općina za posljednjih pet godina bi pokazala da ti budžeti stalno rastu. Tako je u Kantonu Sarajevo porastao sa 300.000 na 800.000 KM, rastu budžeti i svih kantona, u nekim općinama čak i četiri puta. Načelnici opština su se u predizbornoj kampanji hvalili da su oni zaslužni za višestruko povećanje budžeta, ali to nije njihova zasluga. Mislim da treba mijenjati Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, jer mi prikupljamo, a drugi troše.