Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i doktor izbornih sistema, smatra da briselski dogovor čelnika EU i lidera "šestorke" o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci" predstavlja ad-hok promjenu Ustava, koja, kako tvrdi, nije usaglašena na nivou međunarodne zajednice.
Naglašava da je posrijedi "razrok pristup ovom pitanju" te da se EU "žuri da prije Amerikanaca nešto nemetne, dogovori i potpiše".
"Ako se sada u Ustav ugrade određena rješenja, onda je apsolutno bespredmetna i suvišna majska konferencija o reformi Federacije koju zagovara američki ambasador", ističe Arnautović.
NN: Da li su rješenja za provođenje presude "Sejdić i Finci" koja su u Briselu načelno dogovorili lideri "šestorke", a odbacila SDA, najoptimalnija u ovom trenutku kako bi država konačno ispoštovala presudu Evropskog suda za ljudska prava?
ARNAUTOVIĆ: Na to je teško odgovoriti. Mislim da uvijek postoji mogućnost za dobra rješenja ako postoji raspoloženje za diskusiju i javnu raspravu. Međutim, mi smo hendikepirani jer ne vidimo u javnosti napisani i osmišljeni prijedlog o kojem se diskutira. Puno je diskusija i prepričavanja, a ne vidimo na papiru taj famozni prijedlog. Pošto se radi o reformi izbornog sistema, ono što bih ja poželio je da bude organizirana šira javna rasprava u kojoj bi se iskazale vrijednosti doktrine ove teme.
NN: Uvode li nova ustavna rješenja neku novu vrstu diskriminacije i da li su ona asimetrična u odnosu na dva entiteta, kako to tvrde iz SDA?
ARNAUTOVIĆ:Prema onome što smo do sada mogli čuti, mislim da se radi o različitim rješenjima. Prema sadašnjem Ustavu BiH, članu 5 dejtonskog Ustava, u bh. političkom sistemu imamo instituciju Predsjedništva BiH, koja ima tri člana i biraju se iz dva entiteta, po jedinstvenom izbornom sistemu. A to je direktni izbor od strane birača u kojem prvi dobija mjesto. Sada se predlaže da ostane isti izborni sistem za RS, a da se uvede novi izborni dizajn za izbor članova Predsjedništva iz Federacije.
NN: Ukoliko paket rješenja prođe sve procedure, uključujući i parlamentarnu, kako će to izgledati u praksi već na općim izborima 2014, s obzirom na to da RS ostaje jedna izborna jedinica, dok će ih u FBiH biti najmanje deset?
ARNAUTOVIĆ:U tome se krije zamka. Dakle, moramo napraviti neki "modus vivendi" kako bismo ispoštovali ključne zahtjeve iz presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci". Međutim, umjesto toga je nametnuto nešto što se u javnosti zove rješavanje "hrvatskog pitanja", a da u javnosti ne znamo kako to pitanje glasi, o čemu se radi. Znači, ušli smo u rješavanje pitanja predstavljenosti ostalih, dakle građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, i njihove predstavljenosti u Predsjedništvu i Domu naroda, a umjesto toga, političkom zamjenom teza, došlo se do jednog drugog pitanja koje nigdje ni u kakvoj presudi nije postavljeno. A to je kako izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.
NN: U kontekstu toga o čemu govorite, pojedine stranke i politički faktori u FBiH izražavaju bojazan da su ova rješenja podloga za treći entitet na teritoriji Federacije. Da li je to baš tako?
ARNAUTOVIĆ:Ne bih se do kraja složio s tom tezom, ali to može biti neka vrsta predvorja za uvođenje posebnih, separatnih izbornih jedinica za isključivo jednu etničku grupu. Dakle, traga se za etničkim izbornim jedinicama i to je nesumnjivo. Ponavljam, ako govorimo o ispunjavanju uvjeta iz presude "Sejdić i Finci", ključno pitanje te presude je predstavljenost ostalih. Sa ovakvim rješenjima, ona se samo malo dotiču tog problema. I mi smo u stvari ušli u raspravu o izbornom redizajnu, izbornoj reformi, ali samo u jednom segmentu. A ako bismo željeli potpunu reformu, onda bismo morali "skinuti prašinu" i sa ostalih pitanja koja sigurno opterećuju naš izborni sistem. Jedan primjer je izbor Parlamentarne skupštine BiH, jer još imamo dijelova BiH gdje su naši građani obespravljeni i nemaju potpuna izborna prava.
NN: Mislite na Brčko distrikt?
ARNAUTOVIĆ:Da. Državljani BiH koji žive u Brčko distriktu, a koji preferiraju federalnu opciju kod glasanja, ne mogu da glasaju za delegate Doma naroda, odnosno na prvom nivou ne mogu da glasaju ni za jednu kantonalnu skupštinu. A vi znate da te skupštine biraju delegate u Dom naroda Parlamenta Federacije, a ti delegati onda biraju delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, nije otklonjena ta diskriminacija. A ako se vratimo onom dogovoru Lagumdžija - Dodik i prijedlogu za izmjene izbornog zakonodavstva, možemo vidjeti da u tom prijedlogu nema nijednog od ovih pitanja koja se sada nameću.
Moje rješenje jeste da ostane direktan izbor članova Predsjedništva, a da Izbornim zakonom pooštrimo kriterije kandidiranja, rekao Arnautović
NN: Novina je uvođenje i elektorskog modela u izborima za Dom naroda koji će se birati iz reda svih građana BiH. Kada je u pitanju raspodjela kompenzacijskih elektora, da li je tačno da će jedan glas u Kantonu Posavina sa hrvatskom većinom vrijediti više nego 10 glasova u Kantonu Sarajevo sa bošnjačkom većinom?
ARNAUTOVIĆ:Uz ogradu da nisam vidio ta rješenja, moje mišljenje se zasniva na onom što se može pročitati u javnosti. A jasno je da se traga za tim da se hrvatski član Predsjedništva dobije od strane onog dijela biračkog tijela u FBiH koje je pretežno naklonjeno najvećim hrvatskim strankama. Ali da bismo razbili dilemu koja se namjerno javlja u ovom procesu spinovanja, reći ću da se ovdje ne radi o direktnom, već indirektnom izboru, jer su u pitanju elektori, recimo, isto kao kod izbora pape. Kardinali biraju papu, a ne biračko katoličko tijelo. Dakle, ovdje su delegati ti elektori, kao u američkom izbornom sistemu, koji biraju predsjednika SAD.
NN: Dakle, smatrate da ova rješenja nužno i ne moraju biti loša, ali da je bitno da javnost bude upoznata sa dogovorom i da se o njemu povede široka stručna rasprava prije nekog konačnog dogovora?
ARNAUTOVIĆ:Tako je. Također je značajno hoćemo li imati razroki pristup u dizajnu izbornog sistema u BiH, jedan koji će važiti u RS, a drugi koji će važiti u FBiH. Moje rješenje, po kojem bi se mogla zadovoljiti ova forma, jeste da ostane direktan izbor članova Predsjedništva, kako je to predviđeno Ustavom, a da Izbornim zakonom pooštrimo kriterije kandidiranja. A to se može učiniti s nekoliko varijanti.
NN: Postoje li rješenja i bez promjene Ustava BiH?
ARNAUTOVIĆ:Da, bez ad-hok promjene Ustava. Jer naš redizajnirani izborni sistem mora izbjeći oštre polarizacije i nove rascjepe u biračkom tijelu po etničkim linijama. On mora biti dobro osmišljen izborni dizajn, koji miri etničko i građansko, jer ovo što se sada nudi važiće u narednih 20 godina.
Još jedna stvar, smatram i da je ovo što se sada priprema na neki način zabijanje noža u leđa američkoj administraciji i inicijativi američkog ambasadora za reformu Federacije! Jer ako se sada u Ustav ugrade određena rješenja, onda je apsolutno bespredmetna i suvišna majska konferencija o reformi Federacije koju zagovara američki ambasador.
NN: Hoćete da kažete da u ovom slučaju Brisel i Vašington nemaju usaglašene stavove?
ARNAUTOVIĆ:Ovdje je apsolutno jedan razrok pristup u kojem EU žuri da prije Amerikanaca nešto nemetne, dogovori i potpiše.
Ciljano razvlačenje
NN: Da li su u procesu konsultacija o načinu provođenja presude zatražena mišljenja ekperata?
ARNAUTOVIĆ:Želim naglasiti da se proces implementacije presude "Sejdić i Finci", a presuda je donesena u decembru 2009. godine, ciljano razvukao do danas kako bi se u cajtnotu usvojila ili nametnula rješenja koja neće biti rezultat konsenzusa struke i doktrine, nego rezultat političkog dogovora grupe lidera. I svi koji se usprotive takvom modelu, ili budu imali drugačije kritičko mišljenje, biće optuženi da ruše evropski put BiH.