Nije utvrđeno da zahtjevom za izručenje Ejupa Ganića, uhapšenog prije dva dana u Londonu, Srbija krši Sporazum o krivičnim stvarima koji je nedavno potpisan s našom zemljom, ocijenio je Bariša Čolak, ministar pravde BiH.
Objašnjava da, prema sporazumu, potpisanom u petak sa Srbijom, ratne zločine treba procesuirati u zemlji čije državljastvo ima osumnjičeni i gdje ima prebivalište. Kaže da ne želi biti advokat bh. pravosuđa, ali da smatra da je Tužilaštvo BiH u slučaju "Dobrovoljačka" trebalo da radi brže i efikasnije.
NN: Da li Srbija sada, zahtjevom za izručenje bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića zbog zločina u Dobrovoljačkoj ulici, krši Sporazum o krivičnim stvarima, koji ste potpisali prošle sedmice?
ČOLAK: Ne mogu cijeniti da li je to tako, jer ne znam da li su oni zahtjev o izručenju uputili Velikoj Britaniji prije ili poslije potpisivanja sporazuma. U dokumentaciji koju sam dobio iz Interpola ne vidim kada je Srbija uputila zahtjev, tamo stoji samo da je tražila izručenje i da Republika Srbija ima davno sklopljen sporazum sa Velikom Britanijom o izručenju.
NN: Šta konkretno reguliše sporazum nedavno sklopljen sa Srbijom i Hrvatskom i da li je on riješio sve dileme o krivičnim stvarima, jer se već sada različito tumači?
ČOLAK: U tom sporazumu ima četiri-pet ključnih izmjena i postupci će biti znatno ubrzani u svim državama, jer će biti moguća direktna komunikacija kada se tiče kaznene evidencije. Više se to neće raditi preko međunarodne pravne pomoći nego će to sud direktno raditi kada mu treba izvod iz kaznene evidnecije. Vrlo je značajano da smo radi zajedničkih istraga ugovorili formiranje zajedničkih timova koji će imati zadaću postupati po konkretnom predmetu i to po zakonima države na čijem teritoriju se postupa. Najznačajniji element je upravo ustupanje kaznenog progona o kome smo govorili u slučaju Ejupa Ganića. Tu je ključni element prebivalište, odnosno dostupnost takve osobe. Zatim, tu je mogućnost ostvaranje presude, imovinskopravni zahtjevi i još mnogo toga. Najznačajnije je da više nema potrebe da se traži suglasnost osobe koju pravosuđe tretira. Od nje se uzima izjava, ali to ne odlučuje hoće li biti izručena i hoće li biti ustupljen kazneni progon.
NN: Kako je to regulisano u slučaju ratnih zločina?
ČOLAK: Vezano za ratne zločine i humanitarno pravo, ključni je element prebivalište. Što znači, ako osoba ima državljanstvo i prebivalište u jednoj državi, nema potrebe da druga država pokreće postupak nego će ustupiti dokaze toj drugoj državi.
NN: To što kažete "nema potrebe", da li znači da može i ne mora ili da ne može ni u kom slučaju?
ČOLAK: Rekao sam to vrlo precizno. Govorim da nema potrebe, jer do sad se to moglo raditi, ali sada je precizirano, pa je ključni element sada za procesuiranje prebivalište i državljanstvo osobe.
NN: U Tužilaštvu BiH govore da već dvije godine vode istragu o slučaju "Dobrovoljčka", ali ništa nije urađeno, bar ne znamo da jeste. Da li je to razlog da Ganića traži Srbija i vodi postupak protiv njega?
ČOLAK: Ja, naravno, ne želim biti odvjetnik naših pravosudnih tijela, posebno ne Tužiteljstva, ali ni Suda BiH. Mislim da se mora brže i učinkovitije raditi, bez obzira što su zatrpani i imaju puno predmeta. Treba raditi brže, ali što sam bar saznao iz medija, glavni tužitelj je najavio vrlo skori završetak istrage za slučaj "Dobrovoljačka ulica". Pročitao sam tu izjavu prošloga tjedna. Očekujem zbog toga da će to vrlo brzo biti završeno.
NN: Jeste li Vi i Ministarstvo pod pritiskom ovih dana, jer je hapšenje Ganića, kojeg pravosuđe Srbije tereti za ratni zločin u slučaju "Dobrovoljačka", izazvalo buru na političkoj sceni BiH?
ČOLAK: Nisam pod velikim pritiskom, osim što sam dužan da se javljam medijima na brojne pozive. Juče do 16 sati mi se dvaput telefon ispraznio zbog poziva novinara. Nije u redu ne javiti se, a ne mogu reći više nego što znam, jer to ne bi bilo korektno i ne želim tako da radim. Ne mogu govoriti ono što je nekome drago i što bi želio čuti.
NN: Ne mislim na novinare već na predstavnike bh. vlasti, jer smo odmah po hapšenju čuli oštre reakcije iz Predsjedništva BiH i mnogih stranaka. Da li Ministarstvo pravde BiH kontroliše postupak u vezi sa Ganićem ili to rade i neke diplomatske veze?
ČOLAK: Ne znam ja ništa za diplomatske veze. Mogu samo govoriti ono što mi radimo i šta je u našim zakonskim ovlastima. Ministarstvo radi u okviru svojih ovlasti i rekao sam da ćemo djelovati ka Ministarstvu pravde Srbije u vezi sa zahtjevom za ustupanje kaznenog progona i dostaviti ugovor putem Interpola u Veliku Britaniju da bi to bilo dostavljeno nadležnom sudu. To je ono što mi možemo napraviti.
NN: Da li BiH faktički traži izručenje Ganića?
ČOLAK: Izručenje je nešto drugo, mi samo tražimo kazneni progon i mi sada nudimo Ministarstvu pravde u Beogradu i londonskom sudu da vide da se vodi istraga i da će Ganić biti procesuiran u BiH i ništa više.