Bosni i Hercegovini treba pozitivan politički dijalog koji bi dao prednost razgovoru i kompromisu, vrijednostima koje su u srcu evropske ideje i prakse, kaže ministar vanjskih poslova Francuske Bernar Kušner.
NN: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u BiH i regionu?
KUŠNER: Cijeli region je angažovan na približavanju EU i NATO-u. To je ključ njegove stabilnosti, njegovog demokratskog sidrišta i budućeg prosperiteta. Svaka zemlja ima svoje probleme, svađe između država regiona usporavaju proces ali je pravac već zacrtan. Situacija u BiH je složena, uz stalno nepovjerenje između dužnosnika tri konstitutivna naroda, koje izaziva tenzije i sputava napredak zemlje. Razlog ovakvom nepovjerenju je iskušenje u koje dolaze pojedinci dovodeći u pitanje opstanak zemlje ili njenu unutrašnju organizaciju. Ipak, postoje u BiH i politički lideri koji žele izaći iz ove pasivnosti, savladati prepreke i naći dogovor o glavnim pitanjima.
NN: Imaju li međunarodna zajednica i Francuska odgovor na blokade i sukobe u BiH, koji su skoro paralizirali zemlju?
KUŠNER: Ne postoji magična formula. Lideri vaše zemlje treba uporno da rade na rješavanju sukoba i otklanjanju blokada o kojim govorite. Mi, kao zemlja članica Glavnog odbora PIC-a, igramo punu ulogu u podršci nastojanjima kojima se želi BiH izvući iz ćorsokaka u koji ponekad zapadne pokušavajući ubrzati put ka EU.
NN: Koja je strategija Evropske unije za BiH?
KUŠNER: Vrijeme je da se otvori novo poglavlje u istoriji ove zemlje tako što će se ispuniti zacrtani ciljevi i uslovi kako bi se se ubrzala tranzicija u ured specijalnog predstavnika EU. Nastojimo ohrabriti proces dijaloga i traženja političkog kompromisa. Prudski proces morao bi biti ne samo nastavljen već i proširen na sve političke snage čiji prioritet mora biti stvaranje evropske budućnosti BiH, bez zadnjih namjera i preduslova.
NN: Treba li novi visoki predstavnik u BiH da koristi bonske ovlasti za smjenu političara koji blokiraju provođenje reformi?
KUŠNER: Za BiH je poželjno da nesuglasice rješava dijalogom i pregovorima. Bonske ovlasti mogu biti samo posljednje sredstvo. Nećemo prihvatiti da iko ugrožava mir, stabilnost i integritet BiH.
NN: Hoće li Francuska podržati ukidanje viza za građane BiH?
KUŠNER: Francuska u potpunosti podržava perspektivu ukidanja viza za građane BiH. Znamo da veliki broj mladih vaše zemlje nije nikada bio u inostranstvu. Ukidanje viza će ih motivisati i olakšaće im susrete i razmjene s mladima iz drugih zemalja. Postoji veoma precizna "mapa puta" za ukidanje viza, koju je utvrdila Evropska komisija. Već je zabilježen značajan napredak. Ostaju još uslovi koje moraju ispuniti bosanske vlasti. Nadamo se da će se to desiti u najskorije vrijeme.
NN: Kakav je odnos Francuske ka daljem proširenju EU?
KUŠNER: Postepeno proširenje postiglo je uspjeh. Naravno da EU sa 27 članica ne funkcionira kao Unija od 12 ili 15 članica. Prirodno je da se EU pripremi za buduća proširenja. U tom pogledu bilo bi značajno da Lisabonski sporazum stupi na snagu. Francuska je od 2000. godine uvijek pokazivala sklonost ka integraciji zapadnog Balkana u EU, što je i njen Predsjednik nedavno naglasio.
NN: Kada bi BiH mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU?
KUŠNER: Potpisivanjem SSP-a s EU u junu prošle godine BiH se obavezala da će provesti određeni broj reformi. To je zadatak vlasti BiH. Što više budu napredovale na tom putu, veće će biti šanse da zemlja dobije status kandidata u skorijoj budućnosti.
NN: Je li nova međunarodna konferencija moguće rješenje za nagomilane probleme i nefunkcionalnost BiH?
KUŠNER: Situacija u BiH je danas daleko od one iz 1995. Ubijeđen sam da je, kao što sam već rekao, dijalog između Bosanaca i Hercegovaca jedini put napretka za BiH. Vaši dužnosnici treba, kao što su to pokazali izglasavši prvi ustavni amandman o Brčkom, da rade na reformama koje trebaju i koje će trebati ovoj zemlji. Međunarodna zajednica daje svoj doprinos ovom dijalogu, bez potrebe za organizovanjem nove međunarodne konferencije.
Neophodne promjene
NN: Hoće li Francuska insistirati na promjeni Ustava BiH prije odlaska OHR-a?
KUŠNER: Zemlje članice Vijeća za implementaciju mira postavile su 28. februara 2008. godine nekoliko ciljeva i uslova neophodnih za zatvaranje OHR-a i njegovu tranziciju u ured specijalnog predstavnika EU s većim ovlastima. Ustavna reforma nije jedan od tih uslova. No, svi smo svjesni da je funkcionalnost institucija BiH daleko od zadovoljavajuće i da su neophodne promjene da bi Bosna i Hercegovina ušla u Evropsku uniju.