Hrvatski prijedlog Izbornog zakona produbljuje podjele umjesto da vodi do rješenja, smatra Brus Berton, američki diplomata i prvi zamjenik visokog predstavnika, koji završava svoj mandat.
"Sada ostaje da vidimo s čim će izaći SDA i koliko daleko su spremni ići, odnosno hoće li ići samo na izmjenu Izbornog zakona ili i na promjenu Ustava BiH", rekao je on.
Ustvrdio je da uloga OHR-a još nije završena zato što uslovi i ciljevi nisu ispunjeni i ocjenjuje da bi mogao ostati još izvjesno vrijeme.
"Među članicama Upravnog odbora PIC-a postoji jasna svijest da uslovi i ciljevi nisu ispunjeni. A iskren da budem, ne vidim ikakvu debatu o tome da bi se ti uslovi mogli mijenjati", ocijenio je Berton.
NN: Kad pogledamo zadnjih dvanaestak mjeseci puno se desilo, od referenduma, preko revizije presude itd. Kako Vam se čini BiH danas?
BERTON: Kao što je visoki predstavnik rekao, imamo jedan pozitivan i jedan negativan trend. Vidimo sporadičan napredak na evropskom putu, a onda opet vidimo tu nacionalističku retoriku podjela, koja ljude samo dalje dijeli. Mi želimo više napora usmjerenog ka pomirenju, dijaloga umjesto podjela. A, često se čini da pravimo jedan korak naprijed i dva nazad.
NN: Da li je, ipak, retorika podjela liderima i dalje profitabilnija?
BERTON: U pravu ste. Čini se da je političarima lakše koristiti nacionalističku retoriku umjesto da izaberu teži put da se trude da postignu kompromise sa drugim političarima. Ono što je deklarisani cilj ove zemlje je da se teži kompromisu ka EU. Željeli bismo da vidimo više napretka na tom putu. Očigledno, atmosfera izbora 2018. godine već se osjeća, a izborna kampanja kao da nikad ne prestaje. Međutim, čini se da postoji prilika da se u narednih nekoliko mjeseci, prije nego se kampanja zahukta, nešto uradi.
NN: Mislite u vezi s Izbornim zakonom? Da li se to pitanje zaista može riješiti do izbora, s obzirom na prilično međusobno kontradiktorne inicijative?
BERTON: Moramo to riješiti, na ovaj ili onaj način. Do nekakve promjene prije izbora mislim da mora doći. Čuli ste hrvatske predstavnike, koji zaista insistiraju da se to riješi, a iznijeli su i svoj prijedlog. Ja se bojim da njihov prijedlog samo dalje produbljuje podjele u zemlji, umjesto da probleme riješi. Sada ostaje da vidimo s čim će izaći SDA i koliko daleko su spremni ići, odnosno hoće li ići samo na izmjenu Izbornog zakona ili i na promjenu Ustava BiH. A kada pogledate neriješene slučajeve s Evropskog suda za ljudska prava, čini se da će rješenje zahtijevati određene ustavne promjene, do kojih je teže doći zato što je potrebna dvotrećinska većina. OHR je spreman da pomogne i ima i stručnjake i iskustvo koje bi moglo biti dobro iskorišteno ako se dvije strane usaglase.
NN: Ako se ne varam, potrebno je da Ustavni sud BiH donese rješenje o ustavnosti Izbornog zakona...?
BERTON: Da, čini mi se i da SDA čeka tu odluku prije nego predstavi svoj prijedlog. Meni zaista nije poznato sa čim će ona izaći i svi sada to čekamo.
NN: Brčko je jedan od 5+2 uslova za zatvaranje OHRa. Je li ispunjen?
BERTON: Juče sam imao sastanke u Brčkom i mislim da je situacija stabilna, ali još postoje neriješena pitanja. Dok se to ne riješi, mislim da ne možemo reći da je taj uslov ispunjen. Naravno, ima i napretka, recimo brzo organizovanje izbora prošle godine i formiranje vlasti nakon njih. Onda, usvajanje budžeta, mada su ove godine to uspjeli uraditi u junu, prošle godine u septembru, što nije pretjerano ohrabrujuće. Usvojili su četiri zakona u oblasti finansija, što je takođe dobro ne samo u pogledu veće transparentnosti i borbe protiv sive ekonomije, nego i harmonizacije s entitetskim i državnim zakonima, što je pomoglo i oko MMF-a. Usvojeni su i amandmani o sprečavanju pranja novca itd.
NN: Znači, od 5+2 ostali su još državna i vojna imovina?
BERTON: To su dva veoma osjetljiva pitanja, ali imamo tu još i finasijsku održivost, kao i Brčko distrikt. Takođe, potrebna je i povoljna ocjena političke situacije u BiH, što će vjerovatno ići najteže.
NN: Zanimljivo je da na sjednici PIC-a ovaj put nije bilo izdvojenih mišljenja. Da li je to bila slučajnost ili se nešto dešavalo "iza scene"?
BERTON: Nije slučajnost. Uložili smo zajednički napor da dođemo do usaglašenog stava. Nismo se satima bavili prijedlozima i nacrtima koji bi rezultirali zvjezdicama i izdvojenim mišljenjima pojedinih članica. Dio razloga je što smo se vratili na stari format kominikea, koji su kraći, i izložili smo ona pitanja oko kojih smo mislili da je važno da se lideri usaglase rješenja oko Izbornog zakona, Mostara, napretka na putu ka EU, aranžmana s MMF-om, slobodi medija i finansiranju javnih emitera. Takođe smo se izjasnili protiv retorike podjela, za dijalog, pomirenje.
NN: I na kraju kakva je sudbina OHR-a? Šta će biti s njim?
BERTON: Godine 2008. postavljeni su uslovi 5+2. Nema nimalo sumnje da se uloga OHR-a znatno izmijenila tokom godina. Sada je on mnogo manji, ali bonska ovlaštenja su i dalje tu ako se za njima ukaže potreba. Mislim da i dalje postoji jasna uloga za OHR, posebno pred nadolazeću izbornu godinu. Sve u svemu, mislim da će OHR ostati u BiH još neko izvjesno vrijeme zato što među članicama Upravnog odbora PIC-a postoji jasna svijest da uslovi i ciljevi nisu ispunjeni. A iskren da budem, ne vidim ikakvu debatu o tome da bi se ti uslovi mogli mijenjati.
NN: "Još neko izvjesno vrijeme" zvuči kao barem tričetiri godine?
BERTON: Teško je reći tačno koliko, ali nije isključeno.
BiH najkomplikovanije mjesto u kojem sam dosad služio
NN: Završava Vam se mandat prvog zamjenika visokog predstavnika, ovdje ste proveli dvije godine, kakva su iskustva?
BERTON: Ovo je bez imalo sumnje najkomplikovanije mjesto u kojem sam dosad služio. I očigledno postoje izazovi koji ponekad frustriraju ne samo nas iz međunarodne zajednice, nego i lokalne aktere i obične građane. Međutim, mislim da bolje razumijem ljude ovdje i naučio sam da cijenim ovu zemlju očaravajuće ljepote i dobrih ljudi posvuda, zaista. Nadam se da ću i dalje ostati prisutan ovdje i biti dio procesa u ovoj zemlji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.