Geopolitički analitičar, penzionisani general Blagoje Grahovac govori o NATO integracijama država regije i rđavim političarima.
Geopolitički analitičar, penzionisani general Blagoje Grahovac govori o NATO integracijama država regije i rđavim političarima.
- Kome je u najvećem interesu da ostatak država regije pristupi NATO-u, samim državama ili pak tom savezu?
GRAHOVAC: Interes bi trebalo da bude podjednak, pod uslovom da oni koji imaju dominantnu političku moć posjeduju bar malo državničke mudrosti. Najčešća pomisao je da ulazak u NATO rezultira većom bezbjednosti, kako država, tako i njihovih građana. To je potpuno tačno, ali prema mom mišljenju, ima jedna vrednija dobit, a to je da se mi u regionu ulaskom u NATO savez oslobađamo međusobnog straha, koji presudno determiniše kolektivno stanje sociološko-psihološkog duha građana regiona. Pored toga, i svaka porodica pojedinačno i svaki pojedinac u njoj postaju svjesni da više nikada protiv bilo koga neće ratovati, što oslobađa ogromnu kreativnu energiju, kako pojedinca, tako i tih istih porodica, pa i društva u cjelini.
Sličan interes ima i sam NATO savez, iz razloga što umiruje ovaj region u kojem već tradicionalno traju nekakav nemir i potencijalni eksces. Taj savez ima i geopolitički i geostrateški interes, iz razloga što evropski prostor postaje kompaktniji, u kojem politike država članica postaju predvidljivije, što takođe utiče na relaksaciju odnosa među tim istim državama. Zaključak je jednostavan - svi imamo interes.
- Šta bi regija dobila ulaskom u Sjevernoatlantski savez, izuzev sigurnosti? Žele li oni nas uopšte?
GRAHOVAC: Oni nas žele vidjeti u svom savezu, jer se uz veću sigurnost uvećavaju i oni drugi potencijali - politički, ekonomski, demografski i kulturološki, jer mi na zapadnom Balkanu odavno predstavljamo svakojaki problem, a kada se sanira bilo koji problem, onda se povećavaju kapaciteti za bolja rješenja i bolju energiju u svakom pogledu. Zapadni Balkan posjeduje ogromne resurse svih vrsta, pa udruživanje s razvijenim državama umnožava brzinu razvoja u svakom pogledu. Ne treba zaboraviti da države NATO saveza predstavljaju odabrano društvo u svakom pogledu, pa sa sociološko-psihološkog aspekta gledano, vrijedi biti u takvom društvu.
- Mnogo je opiranja iz dijela BiH, tačnije Republike Srpske, ali i Srbije kada je u pitanju članstvo u NATO-u. Ipak, vidi li javnost koliko uopšte i Srbija i BiH u cjelini sarađuju s NATO savezom?
GRAHOVAC: I Srbija i BiH su značajno uvećale saradnju s NATO savezom u posljednjih 15 godina, ali to građani nedovoljno primjećuju, iz razloga što su veoma bučne one politike koje tradicionalno žive u ruskoj mitomaniji kada je u pitanju srpski etnos, ili u onoj orijentalnoj zatucanosti kada je u pitanju bošnjačko-muslimanski etnos. Njihovi politički predstavnici ili ne vide ili neće da vide da je većina građana iz oba pomenuta etnosa potpuno opredijeljena i usmjerena prema prostoru kome geografski i civilizacijski pripada - a to je Evropa. Pored ideoloških i vjersko-religijskih razloga, neke političke vođe iz oba ova etnosa imaju i lične razloge. Njihove rđave biografije iz prošlih vremena drže ih u okovima tih istih rđavih vremena, pa na ovakav način uporno održavaju sve tri moći, i onu političku i onu finansijsku, te moć društvenog uticaja, prvenstveno preko medija, koje su zarobili s one prve dvije moći.
- Ako Rusija ostvari svoje ciljeve na Istoku, je li za njih spremna dići ruke od Balkana? Mislite li da će se to na kraju i desiti?
GRAHOVAC: Nikada se velike sile ne odriču svoje imperijalne politike, kako one vidljive, tako i one manje vidljive. To važi i za Rusiju, pa pošto njena politika uočava da građani zapadnog Balkana težišno žele ući u pune evroatlantske integracije i da ih u tome neće moći spriječiti rđave biografije njihovih političkih vođa, onda ruska politika racionalno promišlja, pa više nego do sada svoju pažnju usmjerava prema centralnoj Aziji i Dalekom istoku. Neće ruska politika nikada dići ruke od Balkana, ali će to ubuduće raditi suptilnije - neće ići na okupiranje prostora, ali će permanentno raditi na osvajanju privrednih i prirodnih resursa na ovom prostoru. Ne treba izgubiti iz vida da su ruski tajkuni oduvijek bili i da će uvijek biti u službi ruske državne politike - pa čak i one imperijalne. Da zaključim, ruska politika će se formalno pomiriti s evroatlantskim integracijama ovog prostora, ali će suštinski željeti ostati u nekom obliku prisutna.
Pragmatično gledano, uključenje Srbije u NATO savez najblagotvornije bi djelovalo na odnose kako u regionu, tako i na odnose Ruske Federacije s NATO savezom.
Međutim, pošto je planeta ugrožena od tri "cunamija" - neoliberalizma kao opakog oblika fašizma, čija generika je prvenstveno na Zapadu; organizovanog kriminala i korupcije, čija generika je prvenstveno na Istoku; te naoružanog fanatizma, čija generika je prvenstveno na Jugu i da ti "cunamiji" nisu u sukobu, nego imaju visok stepen sinergije na čitavoj planeti - svega toga su danas svjesne i Amerika i Rusija i EU, pa će se, na sreću čitave planete, otvoriti sasvim nova politika građenja američko-evropsko-ruskog partnerstva na novim osnovama. U tom partnerstvu naš prostor će biti važan i geopolitički i geostrateški faktor, pa je u tom pravcu poželjno voditi državne politike.
- Prema Vašem mišljenju, da li bi regija bolje odgovorila na pandemiju virusa korona da je članica NATO-a i koliko će se brže članice Saveza oporaviti od krize koju je izazvao kovid-19?
GRAHOVAC: Isto bi odgovorila. Po nekim parametrima, naš region je čak i bolje odgovorio na pandemiju virusa korona, jer je zahvaljujući nekadašnjem sistemu, naš prostor naslijedio više infrastrukture javnog zdravlja nego što su imale neke članice NATO saveza. Ali, oporavak od posljedica pandemije bi sigurno bio brži da smo u tako moćnom savezu kao što je NATO.
- Kako će region, a kako planeta izgledati poslije ove pandemije?
GRAHOVAC: Bez obzira na svakojako izobilje na planeti, sebičnost pojedinaca je dobila sistemski prostor i sistemsku formu da uz ovakav tehničko-tehnološki razvoj taj mali procenat ljudske populacije postaje vlasnik skoro svekolikog, i onog materijalnog i onog prostornog, pa čak i onog ljudskog ili neljudskog u čovjeku. Neminovno je da će doći do masovnih klasno-socijalnih revolucija, koje ni u kom slučaju ne treba gušiti. To je civilizacijska nužnost, baš kao što su bile ona američka i ona francuska iz 18. vijeka koje su imale milenijumski i civilizacijski doseg.
Prema mom mišljenju, pandemija će produkovati velike poremećaje mentalnog zdravlja ljudi, a oni će se manifestovati kroz posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Za razliku od onog postratnog, koji se u veoma malom procentu indukuje na druge osobe, ovaj novi PTSP će se masovno indukovati najprije u porodicama, a zatim i u kolektivima i na kraju u društvu kao cjelini.
Obezbijediti socijalnu sigurnost kroz pravičniju raspodjelu sveukupnih dobara (a to neće biti moguće bez promjene društvenih, političkih i ekonomskih sistema) te zaštitu mentalnog zdravlja stanovništva (prvenstveno kroz društvenu integraciju) biće osnovni zadatak svake ozbiljne vlasti.
- Za narednu godinu je planirana vojna vježba Oružanih snaga BiH i Vojske Republike Srbije po NATO standardima. Koliko su važne ovakve vježbe?
GRAHOVAC: Od svih profesija i zanimanja u posvađanom prostoru kao što je naš, najbrže pomirenje se dešava među vojnicima tih država. Razlog je jednostavan - pravi vojnik se plaši rata, jer je svjestan posljedica, dok se rđav vojnik ne plaši rata, iako rđav vojnik nikada ne donosi pobjedu u ratu, jer on to ne razumije i on to ne zna. Zato vjerujem da danas i Srbija i BiH imaju dovoljno dobrih vojnika, pa će njihove zajedničke vježbe veoma blagotvorno uticati na poboljšanje odnosa između dvije države. Političari obje države će moći da uče mnoge stvari od tih istih vojnika. Posebno one ljudske!
- Da li bi stavovi nove vlasti u Crnoj Gori, koja je još u izbornoj noći istakla da ne misli raskidati međunarodne obaveze i ugovore, trebalo da budu poruka vlastima BiH i Srbije?
GRAHOVAC: Smjenjivost vlasti je prvi uslov za građenje demokratije i vladavine prava te za dužinu trajanja neke države. Istrajavanje neke političke vlasti na tome da istu održi što duže ugrožava tu istu državu, i to svakojako. U Crnoj Gori se smjena vlasti desila u posljednjem trenutku od rizika da se država ne uruši. To može biti i upozorenje, i pouka, i za BiH, i za Srbiju. Građani BiH imaju strah od fatalnog trojstva Dodik - Čović - Izetbegović. Ja sam uvjeren da će se građani BiH uskoro osloboditi od tog fatalnog trojstva.
Tri četvrtine građana Srbije imaju strah od vladarstva Aleksandra Vučića, pošto je njegova neskrivena mržnja prema političkim neistomišljenicima postala prvi znak prepoznavanja, kako njegove politike, tako i njegove ličnosti. To je produkovalo, ne samo neslaganje ili animozitet građana prema njemu, nego ulazi u zonu mržnje građana prema Vučiću. To postaje znak prepoznavanja stanja duha građana Srbije.
Analizirajući trenutnu situaciju, bojim se da se ne može isključiti mogućnost da se prema samom Vučiću desi neki oblik vrlo grube odmazde. Da se ne bi desilo neko zlo u Srbiji, politički i svakojaki drugi totalitarizam je nužno što prije mijenjati. Evo samo jednog pokazatelja tog totalitarizma - do posljednjih izbora u Srbiji od 169 opština, samo u tri je na vlasti bila opozicija Vučiću. Šabac je bio primjer demokratije i vladavine prava, gdje su se građani prvi put uvjerili da su oni nosioci suvereniteta. Vučić je upotrijebio i zloupotrijebio sve državne mehanizme da sruši vlast u Šapcu. I sve to je radio s vidljivo snažnim i željama i emocijama. I, nažalost, uspio je. Međutim, građani Srbije su odlučni u tome da stvari počnu mijenjati. Pojaviće se neke nove političke snage i neke nove političke ličnosti.
I na kraju, ovaj region će zasigurno biti evroatlantski integrisan i biće oslobođen od likova rđavih biografija - političkih, ratnih i moralnih. Bar u onom dijelu kada se radi o pljački, korupciji i organizovanom kriminalu!
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.