Ako BiH ne bude poštovala obaveze dogovorene kroz proces vizne liberalizacije, onda ona može biti ugrožena, mada je sada nemam indikacije da neka zemlja želi suspendovati bezvizni režim, rekao je Bose Hedberg, ambasador Švedske u BiH.
"Vizna liberalizacija je bila i ostaje važno dostignuće. Zato pretpostavljam da sve zemlje članice EU, kao i zemlje potencijalni kandidati, i te kako imaju interes da vizna liberalizacija ostane na snazi", istakao je on.
Dodao je da veliki broj podnosilaca azila u Švedskoj opterećuje švedski sistem i otežava podnošenje azila ljudima koji stvarno imaju potrebu, poput izbjeglica iz Somalije ili Sirije.
NN: Vaša vlada je nedavno objavila najnovije podatke o tražiocima azila iz BiH. Da li ste zabrinuti brojem ljudi koji apliciraju za azil u Švedskoj?
HEDBERG: Problem u ovom trendu je dvostruk. Kao prvo, tim nesretnim ljudima sve to uzrokuje velike probleme, jer će svi zahtjevi za azil koji su vezani za socijalno-ekonomske razloge biti odbijeni. Ti ljudi će biti vraćeni u BiH, a u mnogim slučajevima dobiće zabranu ulaska u šengenski prostor u trajanju od dvije do pet godina. Kao drugo, dolazak tolikog broja tražilaca azila, a da za zahtjev ne postoje utemeljeni razlozi, donosi Švedskoj ozbiljne probleme u smislu smještaja ljudi, prevoza i slično. Isto tako, taj trend se negativno odražava na osobe koje zaista imaju osnova za dobijanje azila, ljudi koji dolaze sa područja u žarištu oružanih sukoba kao, na primjer, iz Somalije, Sirije i tako dalje.
NN: Da li je vizna liberalizacija BiH sa zemljama Šengena ugrožena zbog ovih trendova?
HEDBERG: Posao uspostavljanja mehanizma za suspenziju vizne liberalizacije u Briselu još nije završen. Razlog za uvođenje ovog mehanizma je u namjeri da se dopune regulacije koje su već usvojene. Ako pravila vizne liberalizacije ne budu poštovana, moguće je da vizna liberalizacija bude ugrožena. U ovom trenutku, dok mehanizam još ne postoji, ja nemam indikacija da bilo koja zemlja članica EU želi iskoristiti suspenziju. Vizna liberalizacija je bila i ostaje važno dostignuće. Zato pretpostavljam da sve zemlje članice EU, kao i zemlje potencijalni kandidati, i te kako imaju interes da vizna liberalizacija ostane na snazi.
NN: Da li ste zadovoljni saradnjom sa bh. institucijama u vezi sa rješavanjem problema azilanata iz BiH? Radimo li mi dobar posao?
HEDBERG: Saradnja sa vlastima BiH je odlična. Zajednički preduzimamo napore, i ovdje i u Švedskoj, da nađemo rješenje za ove probleme koje imamo.
NN: BiH je u junu primila upitnik na sastanku u Briselu i usaglasila "mapu puta" kretanja ka članstvu. Jeste li zadovoljni postignutim?
HEDBERG: Generalno možemo reći da, kada ispunite uobičajene kriterijume, vi ste dobrodošli u EU. A činjenica da su bh. političari 27. juna u Briselu prihvatili "mapu puta" je veoma dobra vijest. "Mapa puta" u sebi sadrži mjere koje su već odranije poznate i koje su potrebne za kretanje BiH ka EU. Bh. političari su dobili i dodatni upitnik (lista pitanja) kao neku vrstu provjere kapaciteta zemlje da se uhvati u koštac sa procesom koji će kasnije prerasti u redovni proces pregovaranja kroz takozvana poglavlja pristupnih pregovora. Mislim da su poglavlja javne nabavke i životne sredine u upitniku odabrana zato što su ta dva područja od krucijalne važnosti za budući pozitivni napredak u BiH.
NN: Ima li vremena za ispunjavanje obaveza iz "mape puta", imajući u vidu trenutni status implementacije odluke Suda u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci"?
HEDBERG: Uzimajući u obzir trenutne političke rasprave na nivou države, entiteta i kantona, činjenicu da smo u periodu godišnjih odmora i lokalne izbore u oktobru, mnogi posmatrači su mišljenja da vjerovatno neće biti moguće ispuniti rokove iz "mape puta", odnosno 31. avgust i 31. oktobar. U idealnom slučaju, dvije stvari treba da se dese. Prvo, stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a nakon toga i podnošenje aplikacije za članstvo BiH u EU. Ali kad vidimo na koji način se "rješava" pitanje "Sejdić i Finci", uključujući i element političke krize u zemlji, zaista daje osnova za sumnju da će to biti moguće. Ali nadam se da će doći do sastanka političkih lidera koji će rezultirati dogovorom koji će biti proslijeđen parlamentu BiH prije 31. avgusta. To je prvi važan rok koji je dogovoren u Briselu 27. juna kroz "mapu puta".
Pomažemo BiH
NN: Švedska je zemlja koja je mnogo pomogla BiH. Na koji način sada pomažete?
HEDBERG: Švedska i dalje naporno radi pomažući BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Naši bilateralni programi pomoći 2011 - 2014. umnogome dopunjavaju ono što već možete vidjeti u strategiji razvoja BiH, u Instrumentima pretpristupne pomoći (IPA) EU, a naravno i drugih međunarodnih donatora. S obzirom na ovu vezu između svih tih programa, nama, kao bilateralnom donatoru, jako je važno da IPA paketi 2012 - 2013. budu dogovoreni na vrijeme na prikladan način, kako bismo izbjegli debakl sa IPA od prošle godine.
Rascjep ne bi trebalo da blokira dijalog
NN: Kako komentarišete najave predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika da će predstavnici RS tražiti ostavku Zlatka Lagumdžije na mjesto ministra spoljnih poslova i predsjednika SDP-a zbog rezolucije o Siriji.?
HEDBERG: Uz sve uvažavanje, ne bih želio da ulazim u dijalog sa političarima iz RS o tom pitanju. Pažljivo sam pratio debakl u vezi sa glasanjem u Njujorku. Ali to je unutrašnje pitanje. Mogu se samo nadati da rascjep koji je nastao neće blokirati u potpunosti dijalog koji je potreban, poput planiranog sastanka političkih lidera u Mostaru, koji je za ovu sedmicu planirao sazvati HDZ 1990.