Međunarodna zajednica postaje nestrpljiva i zabrinuta što se ništa ne dešava u procesu formiranja vlasti, ali nije izgubila interes u BiH, rekao je Bose Hedberg, ambasador Švedske u BiH.
Upozorio je da EU ima dosta drugih prioriteta i svojih problema u evrozoni zbog kojih se ne može baviti svakim aspektom zadataka koje BiH mora ispuniti na putu ka članstvu u EU.
"Uspjeh možemo postići samo ako je ambicija članstva BiH u EU istinska i ako je dijele i političari i građani", rekao je Hedberg.
NN: Međunarodna zajednica neuobičajeno je tiha proteklih nekoliko mjeseci kada se radi o formiranju vlasti. Da li je to pomalo neuobičajeno u odnosu na ranije izbore?
HEDBERG: Nisam bio ovdje 2006. godine pa te izbore ne mogu komentarisati, ali kada se radi o izborima 2010. godine, ne mislim da smo mi iz međunarodne zajednice bili tihi. Ali nije naša odgovornost da kažemo kako će vlast biti sastavljena. To je na onima koji su izabrani da urade taj posao. Ali vidljivo je i da BiH i njeni entiteti trpe zbog toga što vlasti nema. Posebno u svjetlu ekonomske situacije, uključujući nedostatak globalnog fiskalnog okvira. To je jako ozbiljna stvar jer vidimo da oba entiteta izdaju trezorske zapise i obveznice da pokriju rupe u budžetima, a mogli su upotrijebiti novac iz IPA fondova ili Svjetske banke.
Osim što se radi o političkom pitanju, zatvaranje OHR-a je komplikovani pravni proces
NN: Može li se reći da je međunarodna zajednica izgubila interes prema BiH, ili da je taj interes smanjen?
HEDBERG: Mogu govoriti samo u ime moje zemlje i podsjetiti na poziciju EU. Mi nismo izgubili interes za zapadni Balkan. To je savršeno jasno ako vidite usvojene zaključke Savjeta EU, kao i ako vidite koliko finansijskih i ličnih napora i dalje izdvajamo. Delegacija EU je ojačana, EU je izdvojila sto miliona evra za IPA fondove u 2011. godini, a ako sam dobro informisan, ista količina novca će biti i u 2012. i 2013. godini. Moja zemlja u okviru svoje bilateralne strategije radi projekte u vrijednosti od 20 miliona evra godišnje od 2011. do 2014. godine. Međutim, tačno je da se kroz medijske nastupe može vidjeti da postajemo nestrpljivi, ali i zabrinuti što se tako malo dešava. Dok političari na kantonalnim, entitetskim i državnim nivoima raspravljaju o formiranju vlasti, obični građani gube posao.
NN: Da li se međunarodna zajednica opekla kroz intervenciju visokog predstavnika u formiranju Vlade FBiH i odlučila da zbog toga ne utiče na formiranje Savjeta ministara?
HEDBERG: Ne želim komentarisati konkretne odluke visokog predstavnika. Ali u prošlosti je OHR igrao važnu ulogu u obezbjeđivanju stabilnosti u BiH nakon rata. Sada je važno da u svim aspektima odgovornost preuzmu domaći donosioci odluka. Uostalom, to je takođe duh Dejtona koji je izgrađen na pouzdanju da će rasti povjerenje između političkih partija i konstitutivnih naroda i ostalih. Brojni takvi koraci su bili preduzeti, na korist svih. Evidentno je da je potrebno više evolucije kako bi zemlja postala članica EU. Nažalost i dalje postoji nedostatak povjerenja kako bi ta evolucija bila ubrzana.
NN: Mislite li da međunarodna zajednica ima čvrst plan šta želi sa BiH? Na primjer, kako će izgledati budući odnos između Delegacije EU i OHR-a?
HEDBERG: Kao što sam već rekao, EU je mnogo puta pozdravila učlanjenje zemalja zapadnog Balkana u EU. Diskusija postoji o određenim aspekatima tog procesa, na primjer da li bi zbog održavanja zamaha procesa proširenja trebalo svim zemljama uskoro dati kandidatski status. Nisam u situaciji da kažem koji će princip prevladati u bližoj budućnosti, ali nema sumnje da BiH i njeni susjedi imaju pozivnicu za članstvo. Ali da budemo jasni, EU ima mnogo drugih tema kojima se bavi u okviru svoje spoljnopolitičke i bezbjednosne politike, a ima i probleme u evrozoni. Ne može se očekivati od EU da se bavi domaćom zadaćom potencijalnih kandidata. Ali mi već radimo mnogo. Na primjer, krajem mjeseca BiH treba da dostavi konsolidovani odgovor na upitnik o stanju u pravosuđu nakon prvog strukturisanog dijaloga u Banjaluci početkom juna. Međunarodna zajednica je svjesna da mora nastaviti koordinaciju svojih akcija u odnosu na BiH. Siguran sam da će OHR i EU dobro sarađivati. Pojednostavljeno rečeno, reći ću da će se pojačano EU prisustvo fokusirati na put BiH ka Briselu, a OHR baviti očuvanjem Dejtonskog sporazuma. Ali moram dodati da uspjeh možemo postići samo ako je ambicija članstva BiH u EU istinska i ako je dijele i političari i građani.
Vidljivo je i da BiH i njeni entiteti trpe zbog toga što vlasti nema. Posebno u svjetlu ekonomske situacije, uključujući nedostatak globalnog fiskalnog okvira, kazao Hedberg
NN: Da li je Švedska i dalje za zatvaranje OHR-a?
HEDBERG: Odgovor na ovo pitanje zavisi od spremnosti bh. političkih lidera da nađu nacionalni konsenzus da formiraju novu vlast i otpočnu sa sprovođenjem reformi kako bi BiH mogla podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo. Pitanje zatvaranja OHR-a se često tretira veoma pojednostavljeno. Zadaci visokog predstavnika i njegove kancelarije definisani su Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma. Osim što se radi o političkom pitanju, zatvaranje OHR-a je takođe komplikovani pravni proces i zbog toga zahtijeva vrijeme i pažljivo razmatranje, što mislim da niko ne spori. Jasno je da je tek manji dio od pet plus dva uslova i ciljeva ispunjen.