Intervju

Brus Berton, šef Misije OEBS-a u BiH: Serviraju nam ono što želimo čuti

Brus Berton, šef Misije OEBS-a u BiH: Serviraju nam ono što želimo čuti
Foto: N.N. | Brus Berton, šef Misije OEBS-a u BiH: Serviraju nam ono što želimo čuti
Dejan Šajinović

Brus Berton, šef Misije OEBS-a u BiH, rekao je da je jedna od stvari koje radi OEBS poboljšanje medijske pismenosti te da se ljudi moraju naučiti kako da filtriraju informacije, tako da mogu razlikovati prave od lažnih vijesti.

Govoreći o izmjenama Zakona o krivičnom postupku, Berton je rekao da mu je jako teško objasniti zašto to još uvijek nije urađeno te da taj zakon mora biti usvojen i da mora biti u skladu sa evropskim standardima.

NN: Kolega Vladimir Kovačević napadnut je u Banjaluci, a još niko nije odgovarao. Šta OEBS može učiniti da pomogne novinarima?

BERTON: Mi možemo nastaviti podsticati vlasti da stvore uslove da novinari mogu raditi svoj posao bez straha. U ovom napadu može se prepoznati šira slika zato što napad na gospodina Kovačevića nije jedini slučaj napada na novinare. Napadi ne moraju biti samo fizički, imamo primjere verbalnih napada i to je dio opšte slike. Vidite da se novinare pritišće i egzistencijom, novinari rade pod pritiskom da će izgubiti posao ili pristup izvorima ako se ne ponašaju na očekivani način. U ovom napadu konačno smo vidjeli novinarsku solidarnost, ali i osude koje su došle od samih političara, uključujući i predsjednika RS koji ga je posjetio u bolnici. To je možda imalo i političku svrhu, ali ipak znatan je broj ljudi koji su osudili napad, ne samo predstavnika međunarodne zajednice i novinara, već i samih političara.

NN: Međutim, zabrinjava da mi i dalje ne znamo ko je to uradio i, što je još važnije, ko je to mogao organizovati, zar ne?

BERTON: Da. I to je još jedna od stvari na kojoj mi insistiramo, ne da se samo izvijesti ili konstatuje zločin, već da se isprati kompletan proces, a počinioci budu izvedeni pred lice pravde.

NN: Još nema izmjena Zakona o krivičnom postupku. OEBS je snažno insistirao da budu usvojene. Zašto još nisu?

BERTON: Meni je jako teško objasniti zašto se s time kasni. Ne sumnjam da traju pregovori o tekstu izmjena. Za nas je najvažnije da taj zakon odražava evropske standarde. Mislim da smo imali sreće da Ustavni sud nije potpuno ukinuo te odredbe, jer ako se to desi, to bi dovelo do pravnog haosa. Ništa  se ne bi moglo uraditi kad su u pitanju krivični postupci bilo da se radi o  organizovanom kriminalu, korupciji, terorizmu i slično. Važno je da taj zakon uspostavi ravnotežu između prava pojedinaca i potrebe da krivični sistem funkcioniše. Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini pozdravlja pomak koji je napravila Ustavnopravna komisija Doma naroda PS BiH. Posljednja sjednica Predstavničkog doma bila je jedinstvena prilika i ključni trenutak da se ostvari napredak po ovom pitanju. Međutim, čini se kako su na sjednici dominirala druga pitanja. Ovaj zakon mora biti usvojen.

NN: U mojih 15 godina rada teško da sam vidio oštrije saopštenje nakon što su pale izmjene tog zakona, a Misija OEBS-a u BiH je jedan od potpisnika. Tu ste optužili dvije stranke za opstrukciju krivičnog sistema. Ima li tu političke opstrukcije?

BERTON: Kao što znate iz mnogo drugih slučajeva, nemoguće je izbjeći politiku u ovoj zemlji. Isto tako, nesporno je da je prijedlog SDA, prema mišljenju ove Misije, u skladu s evropskim standardima. Šta god na kraju usvojili, to mora biti u skladu s evropskim standardima.

NN: Pravni tim Davora Dragičevića, koji pomaže u rasvjetljavanju ubistva Davida Dragičevića, tvrdi da je pravni položaj oštećene  osobe u našem krivičnom postupku očajan. Može li OEBS pomoći da se to promijeni?

BERTON: Te vrste izmjena nisu dio našeg mandata. Takođe, za nas bi bilo jako teško komentarisati pojedinačne slučajeve. Mi se o ovom slučaju do sada nismo oglašavali i jedino što ja mogu reći je da se mi nadamo da će sve činjenice izaći na vidjelo i da će oštećena strana dobiti pravdu.

NN: Kad god se u BiH desi neki teroristički napad, građani tome pristupaju iz ugla svoje etničke ili vjerske pripadnosti. Na koji način novinari mogu izvještavati o terorizmu, a da ne upadnu u ove zamke politizacije?

BERTON: Mi smo upravo na konferenciji koja se bavi tim važnim pitanjem. Terorizam nije nova pojava i svakako ćemo se s tom prijetnjom suočavati i u budućnosti uprkos našim naporima da se to izbjegne. Naravno da novinari treba o tome da izvještavaju, ali kao što je naglašeno na konferenciji, to mora biti rađeno na objektivan i činjeničan način. Način  na koji o tome izvještavamo, riječi koje koristimo, sve to može imati uticaj na širi društveni kontekst. U ovom vremenu digitalnih medija i društvenih mreža toliko imate izvještača koji ne rade dobar posao, a sve je više algoritama koji nam serviraju ono što želimo čuti. To dovodi do senzacionalizma, a u nekim slučajevima čak pomaže terorističku propagandu. A to želimo izbjeći. Teroristima je cilj proizvesti  strah. Zato nam trebaju odgovorni mediji koji će informisati javnost,  ali istovremeno neće postati alatka  u rukama terorista.

NN: Kao što je rečeno na jednom panelu, tradicionalni mediji više nemaju tu kontrolu nad informacijama koju sve više preuzimaju društvene mreže i razni portali. Kakva je preporuka bh. novinarima?

BERTON: Jako je teško povući tu liniju, ali kao što  je rečeno na panelima, važnije je biti tačan nego biti prvi. Ejdn Vajt je dobro primijetio da mediji moraju imati brend kojem se vjeruje. A to je teško jer ljudi žele zabavne informacije, koje su atraktivne i senzacionalističke. Međutim, kada se desi kriza, ljudi se obično  informišu preko medija kojima vjeruju. Vajt je govorio konkretno o terorističkom napadu u Nici. Slike užasa dolazile su sa svih strana, ali najveća pažnja je bila na tradicionalnim medijima kojima se vjeruje da ispričaju šta se desilo.

NN: Ali ti mediji gube prihode jer u međuvremenu publika ide tamo gdje je priča atraktivnija…

BERTON: Kao što je Vajt primijetio, te iste društvene mreže su na senzacionalističkom pristupu temi zaradile milione. Zato je vrijeme da bogati vlasnici tih platformi dio novca vrate tradicionalnim medijima kako bi oni mogli raditi svoj posao profesionalno i odgovorno.

NN: Lažne vijesti stvaraju haos ne samo u BiH, nego i u Evropi i Americi. Kako se boriti protiv toga?

BERTON: Jedna od stvari na kojoj naša misija radi je poboljšanje medijske pismenosti. Ljude moramo naučiti kako da filtriraju informacije, tako da mogu razlikovati prave od lažnih vijesti. Mi smo se posebno fokusirali na mlade ljude da im pomognemo da to nauče.

NN: To je dugoročan proces. Ali kratkoročno, treba li filtrirati informacije koje dolaze do publike?

BERTON: To je teška odluka, jer morate odlučiti gdje je ta linija koja razdvaja vijesti koje su dobre i koje su loše. Neke države bi to mogle iskoristiti kao izgovor za uvođenje cenzure. Primarno je važno da mediji ostanu slobodni.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 1

mil-cer

HAHAHAHAHAHAGA. KAD ONI PRIČAJU O LAŽNIM VIJESTIMA I INFORMACIJAMA...

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije