Povjerenje građana u policiju RS je sve veće, a policija je u svom radu efikasna i korektna, kazao je Stanislav Čađo, ministar unutrašnjih poslova RS, ali je i istakao da uvijek može i više i bolje.
Ministar navodi da nijedan neriješen slučaj ubistva "ne leži" u ladicama, te da neke od tih slučajeva lično doživljava kao veliko opterećenje.
NN: Da li ste zadovoljni radom policije RS i u kojim segmentima bi taj rad mogao biti unaprijeđen?
ČAĐO: Pripadam onim ljudima koji nikada nisu zadovoljni, ali objektivno kada ocjenjujemo i posmatramo pokazatelje možemo reći da se u proteklom vremenu dosta i dobro radilo i, ono što je najbitnije, da iza svega toga stoje rezultati i naravno da čovjek mora na određen način da bude zadovoljan. Sa druge strane, vidimo i koliko je toga propušteno i šta se moglo još uraditi i to onda naravno definiše i moj odnos. Uvijek može i više i bolje. U suštini, najvažnija stvar je da li su građani ovaj naš trud i rezultate doživjeli pozitivno i ono što me u konačnici raduje jeste da vidimo i primjećujemo da povjerenje u rad policije konstantno raste. Teško je izdvojiti bilo koji segment, ali ono na čemu je uvijek neophodno raditi ma kakvi rezultati bili uglavnom je iz oblasti rada Krim-policije. Njihov posao je i najteži. Upravo zbog toga ovih dana razmatramo kako i na koji način unaprijediti njihov rad.
NN: Hoće li se onda poboljšati i stanje u krim-tehnici i materijalnim sredstvima koja su neophodna za uspješna vještačenja?
ČAĐO: Mi u krim-tehnici imamo dobre ljude i dobru podršku, ali ono što nam u osnovi nedostaje uvijek su neka materijalno-tehnička sredstva. Nama je veoma teško kao društvu, a posebno instituciji koja je dio tog društva, da pratimo onaj tempo koji se postiže na nivou svjetskih standarda. Moram reći da smo i taj dio unaprijedili posljednjih godina i da su naši planovi vezani za dalje unapređenje.
Neriješena ubistva
Ništa "ne leži" u ladicama. Svi ti predmeti imaju svoj stepen aktivnosti, govori Čađo
NN: Kako ocjenjujete saradnju policije i tužilaštava na primarnom nivou, u sprovođenju istraga?
ČAĐO: Loša reforma pravosudnog sistema napravila je jednu atmosferu i otvorila prostor da se jedni kriju iza drugih. Oni pravi profesionalci u institucijama policije, sudstva i tužilaštava se ne kriju, ali postoje oni koji jednostavno to i nisu pa koriste te nedorečenosti i konfuziju koju je izazvala reforma i zaista prebacuju lopticu jedni na druge. Bolje reći, kriju se iza tih nedovoljno definisanih rješenja. Ne bih rekao da je to nešto što je odlučujuće. Dijelom sam zadovoljan saradnjom i sa tužilaštvima i sa nadležnim ustanovama, jer i oni imaju određene zadatke, ali ta saradnja bi morala biti daleko i drastično bolja. Tu je veoma bitno da svaki pojedinac u tim institucijama, od MUP-a do pravosuđa, razumije da je važan pa i njegov pojedinačni korak, dakle bez obzira na to da li se radi o predmetu ili nekoj drugoj aktivnosti. To su institucije s kojima mi sarađujemo i neprimjereno je da ja u konačnici ocjenjujem njihov rad, ali oni segmenti društva koji se bave ocjenom i procjenom njihovog rada treba da budu dovoljno glasniji i jasniji.
NN: Kakav je Vaš stav o neriješenim ubistvima koja su se dogodila od devedesetih do danas i koja pored višegodišnjih istraga i dalje "leže" u ladicama?
ČAĐO: Ništa "ne leži" u ladicama. Svi ti predmeti imaju svoj stepen aktivnosti onakav kakav je moguće da imaju, zavisno od faze istrage u kojoj se nalaze. Za nas je svaki taj slučaj otvoren, svako novo saznanje se ugrađuje u predmet, a predmet se analizira i planiraju se dalja postupanja zajedno sa drugim organima koji u tome učestvuju, odnosno sa tužilaštvima i sudovima. Ono što je realan problem tih predmeta bio prvog dana, pa sve do danas, je veoma ograničen broj dokaza kojima se raspolagalo. Moram spomenuti slučajeve za koje javnost čuje da se sve zna – dakle, nije problem znati, ali je problem imati validan dokaz, koji na sudu može dovesti do osuđujuće presude. Ne želim nijedan pojedinačni slučaj da izdvajam, neke od njih i lično doživljavam kao veliko opterećenje i moje ambicije, kao i ambicije ljudi u MUP-u RS, su da svi ti predmeti budu riješeni.
NN: U BiH postoji 15 bezbjednosnih agencija. Znači li to da smo najbezbjednija zemlja i kakva je saradnja MUP-a RS s njima?
ČAĐO: To u tom smislu ne znači ništa. Sve zavisi od ljudi koji su u tim bezbjednosnim agencijama, njihovog profesionalizma, spremnosti za angažman, rad i još čitavog niza drugih faktora. Ono što smo često sretali je da je taj broj dovođen u neke kontekste kada je trebalo restrukturirati bezbjednosne strukture na ovom prostoru, pa su korištena razna i nekada potpuno besmislena opravdanja u smislu smanjenja broja agencija. U našem društvu Ustavom i zakonom su riješene nadležnosti i to nije nikakav spektakl ni u pozitivnom, niti u negativnom smislu. Ono što je esencijalno je da svako obavlja svoj posao u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Mi imamo problem što neke od tih agencija to ne čine. Sa druge strane, kada govorimo o MUP-u RS govorimo o odgovorno i profesionalno uređenoj bezbjednosnoj strukturi, iza čijeg rada stoje rezultati, i kada imamo tako uređeno ponašanje, onda je broj potpuno irelevantna priča. MUP RS sarađuje vrlo dobro sa drugim bezbjednosnim agencijama i mogu reći da iz godine u godinu ta saradnja ide naprijed i to izgleda kako ljudi sazrijevaju i shvataju da svoj posao moraju raditi profesionalno, ne uplićući druge interese. Građani u RS prepoznaju i rad i angažman MUP-a RS i oni sasvim jasno kažu da MUP i policija RS kao ovakve, efikasne i korektne, njima trebaju. Zato i raste podrška i to je ono što će biti i naša ključna odrednica za svako drugo ponašanje u budućnosti.
Reforma
Loša reforma pravosudnog sistema napravila je jednu atmosferu i otvorila prostor da se jedni kriju iza drugih
NN: Još su prisutne priče o reformi policije u BiH. Zbog čega se to pitanje iznova postavlja, ako se zna da je reforma već obavljena?
ČAĐO: Već sam djelomično odgovorio na to pitanje. Treba znati da u ovoj zemlji nažalost postoji ogromno nepovjerenje i ambicije da ova zemlja ne izgleda ovako kako je uređena Dejtonskim mirovnim sporazumom i da ne funkcioniše ovako kako funkcioniše. Dok postoje takve ambicije uvijek će se iznova, samo na drugi način i kroz drugi oblik, otvarati pitanje o reformi policije. Ono što treba svi da razumiju, i ja im poručujem, je da je reforma policije za nas gotova stvar u onom smislu u kojem je kreirana ili pokušana da se kreira da se ugradi na ovaj prostor i to je gotova stvar. Mi se na to pitanje nemamo namjeru vraćati i uzaludni su napori i pokušaji koji nastoje da to pitanje revitalizuju na bilo koji način. Bolje bi bilo da se pozabave boljim funkcionisanjem drugih struktura, da građani ove zemlje zaista mogu da osjete boljitak u smislu unapređenja ukupnog bezbjednosnog ambijenta.
Političke rasprave ne utiču na bezbjednost
NN: Treba li građani da se brinu za bezbjednost zbog učestalih prepirki političara i neformiranja vlasti na državnom nivou?
ČAĐO: Te prepirke ne bi trebalo da utiču na ono što zovemo opštom bezbjednosti. Kada je MUP RS u pitanju, svoj posao radimo profesionalno i odgovorno i političari i političke rasprave ne utiču u bitnoj mjeri na ono što je sadržaj bezbjednosti. Vjerujem da kada je bezbjednost u RS u pitanju, ti elementi ne treba da zabrinjavaju građane, jer policija i MUP RS su u stanju da osiguraju punu bezbjednost svih građana.