Čarls Ingliš, američki ambasador u BiH, ocijenio je kao veoma uspješnu vojnu vježbu "Združeni napor 2009", koja je održana u banjalučkoj kasarni "Kozara", i istakao da je ona pokazala da postoji sposobnost i spremnost BiH da se pridruži NATO savezu.
Međutim, američki ambasador upozorava da taj put nije završen i da bi bio ostvaren, neophodno je stvarati političku stabilnost i nastaviti sa reformama koje su potrebne kako bi BiH postala punopravni član sjevernoatlantske alijanse. Ingliš smatra da bi taj posao trebalo da urade domaći političari, a da su SAD i međunarodna zajednica tu da pomognu.
NN: U kojoj mjeri tek završena NATO vježba u BiH može pomoći na njenom putu ka najvećem vojnom savezu?
INGLIŠ: Mislim da je ona od velike pomoći za BiH, da je to pokazatelj spremnosti BiH da zadovolji svoje obaveza koje se tiču članstva u NATO savezu, pokazatelj njene spremnosti da vodi vježbu na saradnji u pitanjima vezanim za sigurnost.
NN: Kako ocjenjujete vježbu?
INGLIŠ: Mislim da je BiH odgovorila svom zadatku, da su Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane BiH iskazali veliku sposobnost i veliku odgovornost u posljednjih 18 mjeseci u organizovanju, da bi na uspješan način okončale ovu vežbu.
NN: Da li to znači da je BiH spremna za NATO?
INGLIŠ: Dozvolite da jednu stvar razjasnim. Vojna spremnost i vojna saradnja su ključni aspekt spremnosti da se BiH pridruži NATO savezu, ali to nije jedini aspekt. Ono što je jako potrebno je spremnost na političkoj strani. Što se tiče sposobnosti BiH da pokaže političku odgovornost i da pokaže odgovornost da zadovolji članstvo u političkoj sferi, do toga se još nije došlo.
NN: U BiH postoji još mnogo otvorenih pitanja koja se tiču reformi, promjene Ustava, imenovanja državnih zvaničnika... Da li na njih mislite kada kažete da niste zadovoljni urađenim u političkoj sferi?
INGLIŠ: Upravo u Sjedinjenim Američkim Državama želimo da vidimo rješenje svih tih pitanja i slažem se da su to sve manjkavosti koje BiH unazađuju i usporavaju na njenom putu ka stabilnosti.
NN: Kako gledate na aktuelnu krizu u Savjetu ministara, koja se tiče imenovanja ministra bezbjednosti i ljudi u bitnim državnim institucijama?
INGLIŠ: Pozivam Savjet ministara da odmah uputi nominaciju ministra bezbjednosti (Sadik Ahmetović) u parlament. To imenovanje odmah bi trebalo da ide naprijed, jer nema nikakvog spora s imenom koje se odnosi na tu funkciju. Takođe, pozivam Vijeće ministara da riješi problem imenovanja direktora važnih državnih institucija što je prije moguće.
NN: Da li postoji rok do kad treba riješiti ova pitanja?
INGLIŠ: Ova pitanja treba vrlo brzo riješiti i to su pitanja koja zaista mogu biti riješena od strane bh. političara.
NN: Oko ustavnih promjena BiH postoje dosta oprečni stavovi i taj proces je očigledno u zastoju. Koliko je on bitan za budućnost BiH?
INGLIŠ: Dugoročno govoreći, sa odlaskom visokog predstavnika, ono što sve više poprima na urgentnom rješavanju je pitanje ustavne reforme. Mi se slažemo da rješenje koje se tiče ustavnih promjena treba da pronađu politički lideri BiH i vodstvo u tome procesu takođe treba da bude na strani političkih lidera u BiH.
NN: Koja bi uloga SAD i međunarodne zajednice mogla da bude u tom poslu?
INGLIŠ: Međunarodna zajednica i SAD generalno su spremne na bilo koji način omogućiti taj proces. Zanči, mi ćemo nastojati da pomognemo bilo kojem odgovarajućem obliku. Taj proces mora biti vođen od strane domaćih političara, a ono što smo mi spremni da pomognemo je pronalaženje rješenja ili da podstičemo pronalaženje kompromisa.
NN: Zašto su za BiH toliko važne ustavne promjene?
INGLIŠ: Ta reforma je neophodna da bi BiH ostvarila svoje strateške ciljeve, a to su članstvo u NATO savezu i Evropskoj uniji.
Naša poruka liderima u BiH bi bila da, ako žele brzo da ostvare svoje strateške ciljeve, onda zaista treba u vezi s tim reformama da se kreću ubrzano, a mi smo tu da pomognemo.