Intervju

Čavušoglu za "Nezavisne": Ne želimo da ova regija bude područje rivalstva

Čavušoglu za "Nezavisne": Ne želimo da ova regija bude područje rivalstva
Foto: N.N. | Čavušoglu za "Nezavisne": Ne želimo da ova regija bude područje rivalstva
Dejan Šajinović

Umjesto na scenarije podjele država ili nacija, treba se usredotočiti na rješavanje postojećih problema unutar i između zemalja regije kroz dijalog, kaže u ekskluzivnom pisanom intervjuu za "Nezavisne novine" Mevlut Čavušoglu, ministar spoljnih poslova Turske, uoči današnjih razgovora sa bh. zvaničnicima.

"Ne želimo da regija bude područje rivalstva za neke zemlje ili aktere. Zemlje Balkana ne bi trebalo da izgube perspektivu evropskih integracija. Ovo pitanje je od vitalnog značaja za budućnost regije", kaže on. 

NN: Kako ocjenjujete odnose između Turske i BiH?

ČAVUŠOGLU: Može se reći da su odnosi Turske i BiH na izvrsnom nivou. Ti odnosi, kako na državnom nivou, tako i među našim građanima, oblikovani su i došli su do današnjeg nivoa crpeći snagu iz duboko ukorijenjenog istorijskog partnerstva te poštenog i iskrenog pristupa.

Turska je dinamična zemlja i mi imamo dinamičan pristup. Zato vjerujemo da se odnosi sa BiH mogu dalje unapređivati, na čemu i radimo. Vodeći se ovim principom, podstičemo naše poslovne krugove da stvaraju mogućnosti zapošljavanja u BiH, ulažu u različita područja i pozitivno doprinose budućnosti BiH.

Preduzimamo mjere za poboljšanje naše trgovine. Snažno smo prisutni u BiH sa našim ekonomskim, kulturnim i razvojnim institucijama i nastojimo zajedno graditi prosperitetnu budućnost. Na kraju krajeva, i Turska i BiH zemlje su istog podneblja, oblikovane u duhu dobrih komšija. Kada zatreba, prijatelji smo u crnim danima - kada zatreba, radujemo se zajedno.

Iz tog razloga, političko jedinstvo, teritorijalni integritet i razvoj BiH veoma su važni za našu zemlju i kao iskrenom prijatelju, i za stabilnost geografije koju kao susjedi dijelimo. 

NN: Nedavno je u Ankari boravila delegacija sa Predsjedništvom BiH na čelu. Kako se realizuju dogovori koji su tada zaključeni?

ČAVUŠOGLU: Kao što znate, povodom posjete članova Predsjedništva BiH Turskoj 16. marta, između naših zemalja je potpisan Sporazum o saradnji na infrastrukturnim i građevinskim projektima, koji je važan za Projekat izgradnje auto-puta Sarajevo - Beograd.

Turska osjeća veliko zadovoljstvo što je inicirala Projekat izgradnje auto-puta Sarajevo - Beograd i pomno prati njegov napredak. Ovaj projekat od dvije trase koji će povećati mogućnosti uvezivanja balkanskih zemalja putem povezivanja BiH i Srbije proizvod je trilateralne saradnje između Turske, BiH i Srbije.

Naš zajednički cilj u ovom partnerstvu je jačanje socijalnih i ekonomskih veza BiH, ne samo sa zemljama regije, već i sa zemljama EU, te njena puno brža integracija. Po vrlo tačnoj izjavi gospodina Dodika, ovaj auto-put je "novo srce Balkana". Mi smo uvijek i u svim uslovima uz BiH i Turska će nastaviti pružati podršku da se ovaj projekat, koji je veoma važan za BiH, u najkraćem mogućem vremenu završi.

NN: Poznato Vam je da se u BiH i na Balkanu posljednjih sedmica spominju razni non paperi u vezi s mogućim promjenama granica. Kako to vidi Turska?

ČAVUŠOGLU: Ne treba popularizovati dokument iza kojeg niko nije stao. Turska od samog početka snažno podržava političko jedinstvo i teritorijalni integritet BiH, te će takav stav i ubuduće zadržati. Kada pogledamo svjetsku istoriju, vidimo da pokušaji otvaranja diskusije o granicama uzrokuju veće probleme.

Kao članica NATO-a i država koja vodi pregovore za članstvo u EU, otvoreno podržavamo da balkanske zemlje i BiH budu dio ovih dviju organizacija na osnovu njihovih vlastitih zahtjeva. Činjenica da je Turska prikazana kao destabilizirajući faktor u spomenutom dokumentu još je jedan pokazatelj da oni koji su ga plasirali nemaju dobre namjere.

Umjesto na scenarije podjele država ili nacija, moramo se usredotočiti na rješavanje postojećih problema unutar i između zemalja regije kroz dijalog. Ne želimo da regija bude područje rivalstva za neke zemlje ili aktere. Zemlje Balkana ne bi trebalo da izgube perspektivu evropskih integracija.

Ovo pitanje je od vitalnog značaja za budućnost regije. Nažalost, EU još nije dala Sjevernoj Makedoniji i Albaniji tačan datum za početak pregovora o pristupanju, a potrebno je da EU preduzme ohrabrujuće korake u ovom smjeru.

NN: Turska je aktivna proteklih godina na Balkanu, a bilo je više inicijativa u vezi s popravljanjem odnosa Beograda i Sarajeva, šta nam možete reći o tome?

ČAVUŠOGLU: Turska je neodvojivi dio Balkana. Geografski, socijalno, istorijski i kulturološki, ona je balkanska zemlja. Naš glavni cilj na Balkanu je očuvanje mira i stabilnosti u regionu i povećanje blagostanja regije. To je u interesu i Turske, i zemalja regiona, i Evrope. Dok djelujemo u skladu sa ovim osnovnim ciljem, pridajemo posebnu važnost principima inkluzivnosti i regionalnoj pripadnosti koji ne isključuju nijednu zemlju u rješavanju problema u regiji.

S tim u vezi, inicirali smo uspostavljanje Trilateralnog mehanizma savjetovanja Turska - BiH - Srbija 2009. godine i Turska - BiH - Hrvatska 2010. godine. Mnogo puta smo se sastali kao ministri spoljnih poslova u okviru oba mehanizma. U okviru mehanizma Turska - BiH - Srbija, sastanci se održavaju i na nivou lidera. Kroz ove mehanizme pokušavamo razviti regionalni dijalog i realizovati konkretne projekte poput auto-puta Sarajevo - Beograd.

U kontekstu platformi za regionalnu saradnju, takođe posvećujemo posebnu pažnju procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi, koji je jedina platforma koja okuplja 13 balkanskih zemalja. Predsjedavali smo SEECP-om u junu 2020. Samit, čiji će domaćin biti naša zemlja u junu 2021. godine, takođe će se podudariti sa 25. godišnjicom uspostavljanja SEECP-a.

Slogan našeg predsjedavanja bio je "Komšije vide zajedno". Mnogi problemi sa kojima se suočavaju susjedi, kao što je kovid-19 ili odliv mozgova, su zajednički problemi. Nastavićemo našu aktivnu politiku usmjerenu na mir i stabilnost regije u bliskom dijalogu sa zemljama Balkana.

NN: Kako Turska gleda na moguću promjenu visokog predstavnika u BiH i eventualni dolazak njemačkog kandidata?

ČAVUŠOGLU: Smatramo da bi Kancelarija visokog predstavnika trebalo da nastavi da postoji sve do ispunjenja Programa 5+2, koji uključuje uslove za ukidanje međunarodnog nadzora uspostavljenog u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Umjesto toga ko je visoki predstavnik, važan je nastavak napora OHR-a da doprinese stabilnosti BiH.

Sa druge strane, ukoliko se postigne dogovor, pozitivno gledamo na imenovanje Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika. U slučaju da Šmit preuzme dužnost, nadamo se da će doprinijeti naporima ka postizanju cilja da BiH ima mirnu i funkcionalnu državnu strukturu koja će biti integrisana u Evropu. 

NN: Turska je važna zemlja u Savjetu za sprovođenje mira. Kako gledate na Dejtonski sporazum, moguće ustavne promjene i izborni zakon?

ČAVUŠOGLU: Naša zemlja će i dalje snažno podržavati suverenitet, političko jedinstvo i teritorijalni integritet BiH. U okviru ovih osnovnih principa, naša zemlja će sve korake za razvoj i napredak BiH pozdraviti kao njen iskreni prijatelj. Dejtonski mirovni sporazum donio je mir u BiH u skladu sa tadašnjim okolnostima.

Sa druge strane, trebalo bi da, po potrebi, bude otvoren za poboljšanje u skladu sa današnjim okolnostima uz saglasnost svih strana. Potencijalne ustavne promjene i izmjene Izbornog zakona su prije svega pitanja koja bi BiH trebalo da realizuje uz unutrašnji dogovor. Mi, bilo kao članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, bilo kao regionalna zemlja, podržavamo i pozitivno gledamo na promjene u ovim oblastima ukoliko će one doprinijeti BiH, pomirenju u zemlji, funkcionisanju demokratskih institucija i stabilnosti.

NN: Na koji način Turska može pomoći BiH i Balkanu?

ČAVUŠOGLU: Turska je, kao i u svim spoljnopolitičkim pitanjima, zauzela odgovoran, human, savjestan i principijelan stav pomažući narodima u svijetu u borbi protiv pandemije. S ovom inkluzivnim pristupom pokušali smo, u skladu sa svojim mogućnostima, udovoljiti zahtjevima za pomoć koje smo tokom epidemije dobili iz cijelog svijeta.

Međutim, naš narod je osjetljiviji na potrebe zemalja koje su nam geografski bliske i sa kojima prirodno imamo istorijske, kulturne i humanitarne veze. Naša se zemlja angažovala i stavila na raspolaganje državu, naciju i privatni sektor kako bi zadovoljila potrebe naše braće i sestara u tim zemljama. Balkan je nesumnjivo na prvom mjestu među ovim regijama. U skladu s tim, odmah smo se odazvali pozivu za podršku BiH, koja za nas ima posebno mjesto na Balkanu, te joj pružili pomoć u vidu medicinske i zaštitne opreme. 

Iako naša vlastita vakcina još nije u upotrebi, proteklih sedmica smo u BiH poslali ukupno 40.000 doza vakcina koje smo nabavili od stranih dobavljača. Nadamo se da je naša pomoć BiH u vidu medicinske opreme i vakcina doprinijela olakšanju borbe naroda BiH protiv epidemije. Nadamo se da ćemo proširiti mrežu pomoći u vakcinama kada naša domaća vakcina uđe u proizvodnju. Nastavićemo slati medicinsku pomoć u okviru naših mogućnosti i dok god postoji potreba za njom. I dalje ćemo pružati podršku BiH na ovom, kao i na svim drugim poljima.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije