Intervju

Čen Bo za "Nezavisne": BiH ima mnogo muka u svom odrastanju

Čen Bo za "Nezavisne": BiH ima mnogo muka u svom odrastanju
Foto: N.N. | Čen Bo za "Nezavisne": BiH ima mnogo muka u svom odrastanju

Kina poštuje razvojni put koji su narodi BiH sami odabrali, podržava ravnopravni i skladni suživot svih naroda BiH, kao i očuvanje mira i stabilnosti unutar BiH, istakla je Čen Bo, ambasadorica Kine u pisanom intervjuu za Nezavisne novine.

"BiH je ostvarila i sačuvala mir u okviru Dejtonskog sporazuma, zabilježila brojna dostignuća u ekonomskom oporavku, ali je suočena i sa nizom poteškoća, npr. slaba administrativna efikasnost, na koju nam se često žale kineska preduzeća", istakla je ona.

NN: Kakvo su ekonmski ciljevi Kine za 2018?

BO: U 2017., ispunjeni su svi glavni ciljevi i zadaci za ekonomski i društveni razvoj i rezultati su iznad očekivanja. BDP je porastao za 6,9 odsto i dosegao 80 triliona yuana (oko 12 triliona američkih dolara); lični dohodak građana je porastao za 7,3 odsto; otvoreno je još 13,51 miliona novih radnih mjesta; stopa nezaposlenosti je bila najniža u proteklih nekoliko godina; 10 miliona stanovnika u ruralnim područjima je izbavljeno iz siromaštva; naš sistem starosnih penzija sada pokriva preko 900 miliona ljudi, a 1,35 milijardi ljudi ima osnovno zdravstveno osiguranje. Industrijski rast je dobio novi zamah; profit preduzeća je porastao za 21 odsto; prihodi vlade su rasli za 7,4 odsto; ukupna vrijednost izvoza i uvoza povećana je za 14,2 odsto; strana ulaganja su dosegla 136,3 milijardi američkih dolara, što je istorijski rekord.

Kumulativna direktna ulaganja u inostranstvo su iznosila 120,08 milijardi američkih dolara; potrošnja energije po jedinici BDP-a je smanjena za 3,7 odsto u prošloj godini; imali smo stalan tok tehnoloških inovacija i velikih inžinjerskih poduhvata u Kini; veliki putnički avion domaće proizvodnje je poletio ka nebu, porinut je prvi nosač aviona kineske proizvodnje; izrađen je kvantni kompjuter koji je postao operativan; prvi pokušaj vađenja zapaljivog leda je bio uspješan; glavna konstrukcija prekomorskog mosta između Hong Konga, Macaoa i Zhu Haia je završena. Doprinos Kine globalnom rastu je zadržan na 30 odsto. Glavni ciljevi za razvoj Kine u 2018. su: rast BDP-a od oko 6,5 odsto, preko 11 miliona novih radnih mjesta u urbanim sredinama, anketirana stopa nezaposlenosti u urbanim sredinama u okviru 4,5 odsto, stabilan uvoz i izvoz, smanjenje potrošnje energije po jedinici BDP-a za tri odsto, kontinuirano smanjenje emisije velikih zagađivača.                            

NN: Koji su ciljevi Kine, kada su globalna kretanja u pitanju u 2018. godini?

BO: Kineska diplomatija smatra poticanje mira i razvoja svijeta svojim osnovnim ciljem. Kroz amandmane na Ustav koji su usvojeni na prvom zasjedanju 13. Svekineskog narodnog kongresa koje je upravo završeno, Ustav je dopunjen sa rečenicama "ostati predan miroljubivom razvoju i strategiji otvaranja win-win napretka" i "izgradnja zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva". Kineska diplomatija će se dalje zalagati za stvaranje boljeg vanjskog ambijenta za vlastiti razvoj i pružanje većeg doprinosa napretku čovječanstva. Kina će aktivno unapređivati zajedničku izgradnju "Pojasa i puta", pridržavajući se principa zajedničkih konsultacija, zajedničkog doprinosa i ostvarivanja zajedničkih interesa, kao i implementirati inicijative i mjere donesene tokom Foruma "Pojas i put" za međunarodnu saradnju.

Kina će nastaviti učestvovati u reformiranju i usavršavanju globalnog upravljanja, u cilju izgradnje otvorenije svjetske ekonomije. Kina će održati prvi Međunarodni sajam uvoza, sa ciljem da se svijet upozna sa kineskim tržišnim potencijalima. Svi će imati pristup i priliku da se upoznaju sa novim mogućnostima razvoja Kine. Kina će unaprijediti koordinaciju i saradnju između velikih zemalja, produbljivati dobrosusjedske odnose, pojačati solidarnost sa zemljama u razvoju. Ove godine će se održati Forum Samita kinesko-afričke saradnje i Samit Šangajske organizacije za saradnju.

Ove godine se navršava 15 godina od uspostavljanja sveobuhvatnog strateškog partnerstva između Kine i EU; nastavićemo unapređivati četiri partnerstva za mir, rast, reforme i civilizaciju sa EU i saradnju 16+1; Kina će i dalje igrati ulogu odgovorne velike zemlje u rješavanju gorućih globalnih i regionalnih pitanja, sa opredjeljenjem da aktuelna pitanja, kao što je korejsko nuklearno pitanje, budu riješena putem dijaloga.

NN: Kako komentarišete nove odluke kineskog rukovodstva da produži mandat predsjedniku Si Đinpinu, i koji su razlozi za tu odluku?

BO: U Kini, generalni sekretar Centralnog komiteta KP Kine obično je ujedno i predsjednik države i predsjednik Centralne vojne komisije NR Kine, što podrazumijeva model “trojstvo liderstva” KP Kine, NR Kine i Narodno-oslobodilačke armije Kine. U Statutu KP Kine nema ograničenja mandata generalnog sekretara CK KP Kine na dva, takvog ograničenja po Ustavu nema ni na mandat predsjednika Centralne vojne komisije NR Kine. Ukidanje ograničenja broja mandata predsjednika države u Ustavu je u korist jačanja i usavršavanja sistema državnog liderstva.

NN: Kina ima ambiciju uspostavljanja kopnenih koridora prema Evropi preko azijskog kontinenta. Koji su razlozi za to? Kakvi su ekonomski kineski planovi kad je u pitanju region zapadnog Balkana i BiH, da li možemo očekivati neke nove investicije, ioji su ekonomski projekti NR Kine u BiH?

BO: Na jednom kraju evroazijskog kontinenta je dinamičan ekonomski krug istočne Azije, na drugom kraju je razvijen ekonomski krug Evrope, u sredini kontinenta se nalaze zemlje koje su sa ogromnim ekonomskim potencijalima. Jačanje međusobnog povezivanja Azije i Evrope je u korist poticanja nove ekonomske dinamike i tržišnog potencijala na evroazijskom kontinentu, te obezbjeđivanja nove pokretačke snage globalnoj ekonomiji, što predstavlja i važnu viziju Inicijative “Pojas i put”. Inicijativa “Pojas i put” i saradnja 16+1 se pokazuju kao djelotvorna platforma za saradnju između Kine i zemalja Zapadnog Balkana. Saradnja u okviru “Pojasa i puta”, uključujući saradnju između Kine i zemalja Zapadnog Balkana slijedi tržišne principe, preduzeća su glavni subjekti u toj saradnji.

Trenutno, glavne oblasti saradnje između Kine i zemalja Zapadnog Balkana su energetika, izgradnja saobraćajne infrastrukture i proizvodnja čelika, a glavni razlog za to je što su dvije strane međusobno komplementarne - kineska strana ima prednost u tehnologiji i kapitalu, dok kod zemalja Zapadnog Balkana postoji potražnja, što odražava ulogu tržišta u raspodjeli resursa.

Istovremeno, saradnja između te dvije strane se stalno proširuje i produbljuje, saradnja u oblastima industrijskih parkova, poljoprivrede, turizma, inovacija i finansija su potencijalne nove dimenzije saradnje. Pored termoelektrane u Stanarima, kao i dobro poznatog Bloka 7 TE Tuzla, javljaju se i mnogi drugi ekonomski projekti koji su u saradnji između Kine i BiH. Tokom Samita 16+1 u novembru prošle godine, ukupna vrijednost projekata za koje su potpisani ugovori dosegla je skoro 4 milijarde KM. Brojni mediji iznijeli su ocjenu da je BiH bila “veliki pobjednik” na tom Samitu.

U oblasti energetike, pored izgradnje termoelektrana, preduzeća dviju zemalja će sarađivati i u oblasti obnovljive energije, kao što su energija vjetra i hidroenergija, u prilog čega idu projekti HE Dabar i vjetroelektrana Kupres. U oblasti saobraćajne infrastrukture, kineska preduzeća aktivno učestvuju u projektima autoputeva i željeznica, kao što su autoputevi na relacijama Banja Luka-Novi Grad, Vukosavlje-Doboj i nadogradnja željeznice između Banjaluke i Dobrljina. Kompanija Huawei, koja je već dobro poznata u BiH, postala je glavni partner telekomunikacijskim preduzećima u BiH i afirmiše se kao pružatelj rješenja svjetske klase za napredak telekomunikacijske mreže BiH.

Kineska preduzeća planiraju otvaranje prve kineske turističke agencije u Sarajevu, kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za turističkom saradnjom nakon stupanja na snagu Sporazuma između Vlade NR Kine i Savjeta ministara BiH o međusobnom ukidanju viza za nosioce običnih pasoša. Pored toga, kineska preduzeća interesuju se i za rekonstrukciju aerodroma u BiH u svrhu povećanja kapaciteta, kao i za investiranje u drvnu, metalnu i prehrambenu industriju. Kineska preduzeća razgovaraju sa RS o saradnji na osnovu ekonomske zone, koja će ponuditi novo uporište za veću investicionu saradnju između Kine i BiH, kao i novu platformu za saradnju između malih i srednjih preduzeća.

NN: Kako Kina vidi odnose unutar BiH, kad su u pitanju evropski put, Dejtonski sporazum? Šta možete preporučiti BiH, ima li možda nešto što mi možemo naučiti iz vašeg iskustva?

BO: Kina poštuje razvojni put koji su narodi BiH sami odabrali, podržava ravnopravni i skladni suživot svih naroda BiH, kao i očuvanje mira i stabilnosti unutar BiH. Razumijemo opredjeljenje BiH za pristupanje EU, i uvjereni smo da je to od koristi za ekonomski razvoj i dugoročnu stabilnost zemlje. BiH je ostvarila i sačuvala mir u okviru Dejtonskog sporazuma, zabilježila brojna dostignuća u ekonomskom oporavku, ali je suočena i sa nizom poteškoća, npr. slaba administrativna efikasnost, na koju nam se često žale kineska preduzeća. Jedna kineska izreka kaže “svaka porodica ima svoje kosture u ormaru”, i može se odnositi i na zemlje. Pretpostavljam da BiH, kao zemlja koja je stekla nezavisnost prije dvadesetak godina, ima mnogo muka u svom odrastanju.

Ove godine se navršava 40 godina od reforme i otvaranja prema svijetu. U proteklih 40 godina, u Kini su zabilježene ogromne promjene. Odrasla sam uz tok reforme i otvaranja i ponosna sam na postignuća koja su moja domovina, narod i KP Kine ostvarili. Kina je spremna za razmjenu iskustva razvoja sa drugim zemljama i međusobno učenje, ali mi nikada nećemo plasirati nikakav model za razvoj u inostranstvu. Vidjeli smo mnogo uspješnih iskustava u reformi i otvaranju, a nekoliko koje ću navesti meni su lično najimpresivnija. Prvo, stalno stavljamo interese naroda na prvo mjesto, zahtjev naroda predstavlja smjer za razvoj i ciljeve za reforme.

Drugo, biramo put razvoja koji odgovara domaćim prilikama; iako učimo iz iskustva drugih zemalja i primjenjujemo ih, nipošto ih ne kopiramo mehanički. Treće, zagovaramo teoriju “razvoj je najprioritetniji”, istovremeno se baveći odnosima između razvoja, reforme i stabilnosti. Četvrto, mukotrpan rad cijelog naroda - dostignuća u proteklih 40 godina su u stvari rezultati marljivog rada milijarde i 300 miliona Kineza.          

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije