Intervju

Čordaš za "Nezavisne": Najveći neprijatelj povratka je vrijeme

Čordaš za "Nezavisne": Najveći neprijatelj povratka je vrijeme
Foto: NN arhiva | Čordaš za "Nezavisne": Najveći neprijatelj povratka je vrijeme
Saša Čavrag

Danas na prostoru BiH ima još oko 60.000 zahtjeva za obnavljanje imovine i od tog broja 27.000 zahtjeva dolazi iz Republike Srpske, kaže u pisanom intervju za "Nezavisne" Davor Čordaš, ministar za izbjegla i raseljena lica RS.

"Ove godine u RS samo u okviru RSP-a radimo 863 stambene jedinice, Hrvatima 318, Srbima 354, Bošnjacima 191, to je praktično skoro 2,5 kuće dnevno", kaže on.

NN: Pitanje izbjeglica i raseljenih lica aktuelno je već više od 20 godina. Možete li napraviti procjenu sadašnjeg stanja i onog što bi u budućnosti trebalo uraditi?

ČORDAŠ: Veoma je bitno za sve da se shvati veličina stradanja. Ono je bilo ogromno i praćeno protjerivanjem ljudi i uništavanjem imovine na cijelom prostoru BiH. To je ono što se često zaboravlja, pa se zaigraju s tom tematikom i koriste je nažalost i u dnevnopolitičke svrhe, što je najlakše uraditi jer ta je problematika sigurno teška i bolna za svakog onog kome se dogodio progon.

Veličina problema je negdje oko 450.000 porušenih stambenih jedinica na prostoru BiH, a urađeno je oko 300.000, to su dvije trećine. Ostalo je oko 150.000 neobnovljenih stambenih jedinica i od tog broja oko 65.000 nalazi se na prostoru Republike Srpske. Ostale se nalaze u Federacije BiH. To bi bio okvir koliko bi se još trebalo uraditi da se svima obnovi sve što je porušeno, ali to ne znači i ono što bismo mi voljeli, a to se zove povratak. Danas na prostoru BiH ima još oko 60.000 zahtjeva za obnavljanje imovine i od toga broja 27.000 zahtjeva dolazi iz Srpske. Tu ima i jedan broj zahtjeva izbjeglih iz Hrvatske koji žele ostati živjeti u RS. Ti ljudi su ovdje već preko 25 godina i praktično su se već integrisali u društvo. Njihova prava se moraju zaštititi, jer su tamo izgubili svoju imovinu, a ovdje nemaju ništa.

NN: Koji je najznačajniji projekat koji radi Ministarstvo? Koliki je njegov finansijski i fizički obim i šta korisnici od njega mogu da očekuju?

ČORDAŠ: Mislim da je najznačajniji projekat Regionalno stambeno zbrinjavanje (RSP), koji se realizuje na nivou BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. U prvoj fazi zamišljena je obnova 4.800 stambenih jedinica na nivou BiH, uz 100 miliona evra donatorskih i oko 30-40 miliona evra domaćih sredstava. Taj projekat treba da se radi i u sljedećem mandatu Vlade.

Ove godine u RS samo u okviru RSP-a radimo 863 stambene jedinice, Hrvatima 318, Srbima 354, Bošnjacima 191, to je praktično skoro 2,5 kuće dnevno. Što se tiče Hrvata, najviše se gradi u Derventi, Brodu, Tesliću, Doboju, Kotor Varošu, Prijedoru, Banjaluci, Modriči, Šamcu, Pelagićevu i nešto manje u Vukosavlju, Stanarima, Gradišci. Laktašima i Novom Gradu. Kada su u pitanju Srbi najviše se gradi u Banjaluci, Gradišci, Prijedoru, Trebinju, Brodu, Strebrenici, Dubici, Berkovićima, Derventi, Vlasenici, Bijeljini i Laktašima. Što se tiče Bošnjaka sigurno se u ovom trenutku najviše gradi u Prijedoru, Tesliću, Kotor Varošu, a samo u Prijedoru i Kotor Varošu se radi trenutno više od 60 stambenih jedinica, koje će ove godine biti završene. Ovaj broj Bošnjaka, da ne bih nekog zbunio, je manji nego Hrvata i Srba. To je odluka predstavnika Bošnjaka u institucijama BiH. Nisam siguran da li je potpuno i legalno, ali nekad i oni guraju neke stvari na mišiće, jer što se tiče RSP-a, a dugo sam u ovom pa znam odluke koje su bile, od 1.800 Bošnjaka koji su trebali da dobiju obnovu iz RSP-a, 1.200 je trebalo da bude u RS, a 600 u FBiH. Mislim da oni nisu baš zadovoljni što to implementira Vlada RS, pa su oni to promijenili, pa jedan manji dio radimo kod nas, a veći dio u FBiH. Važno je još spomenuti i Projekat zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja (CEB2), čija je ukupna vrijednost za područje RS 28 miliona evra kreditnih i oko 11 miliona naših sredstava. Realizacijom ovog projekta biće stambeno zbrinute ukupno 624 najugroženije porodice, kroz 18 potprojekata u 15 gradova i opština na prostoru RS, i to u Derventi, Doboju, Trebinju, Foči, Gradišci, Kozarskoj Dubici, Prijedoru, Modriči, Bijeljini, Bratuncu, Zvorniku, Istočnom Novom Sarajevu, Sokocu, Rudom i Višegradu.

NN: Kada je u pitanju izrada Zakona o socijalnom stanovanju, u kojoj je ona fazi, s obzirom na to da je Vaše ministarstvo određeno za nosioca aktivnosti?

ČORDAŠ: Protekle sedmice je na 182. sjednici Vlade RS utvrđen Nacrt zakona o socijalnom stanovanju i njegova specifičnost se ogleda u tome što se ovim zakonom prvi put uređuje sistem socijalnog stanovanja u Republici Srpskoj. Stambene jedinice će korisnicima biti dodjeljivane na neodređeno vrijeme uz minimalnu cijenu zakupa. Donošenje ovog zakona je od opšteg značaja i doprinijeće lakšoj implementaciji programa i projekata koji će u budućnosti biti realizovani u svim lokalnim zajednicama u kojima će biti izgrađeno više od 1.000 stanova. Očekujem da će zakon do kraja godine biti u skupštinskoj proceduri i usvojen.

NN: Vlada je nedavno usvojila Izvještaj o realizaciji programa rješavanja problema ove populacije, po kojem je prošle godine izdvojeno 7,5 miliona KM.

ČORDAŠ: Smatram da su najznačnija sredstva ta koja je obezbijedila Vlada RS, jer ona su već ciljano i jasno definisana i usmjerana ka ljudima na terenu. S ovim sredstvima finansiramo i smještaj ljudi u alternativnim smještajima, podržavamo održivi povratak, pomažemo vjerskim institucijama, gradimo infrastrukturu i obnavljamo stambene jedinice. Finansiramo i manji broj projekata u FBiH, jer kako god to ko gledao, Srbi i Hrvati su od federalnog ministarstva poprilično zapostavljeni, ali o tome neka se brinu ljudi u FBiH, a mi ih na to svakodnevno upozoravamo.

NN: Mnogi pokušavaju da aktuelizuju pitanje povratka Hrvata u RS.

ČORDAŠ: Najveći neprijatelj povratka je vrijeme. Hrvati su se, i to pojedinačno i oni najhrabriji, počeli vraćati praktično 1998. godine. Neka vrsta obnove počinje ozbiljnije od 1999. i kasnijih godina i tu je kraj priče što se tiče masovnijeg povratka. Kada je u pitanju Vlade RS, nismo imali nijedan problem, dio sredstava je osiguravala Vlada, dio se morao tražiti negdje drugo. Obnovljeno je ukupno oko 5.600 stambenih jedinica za Hrvate, govorimo samo o kućama. Obnovljen je i dobar dio stanova, međutim u ovom slučaju je problem, pogotovo u Banjaluci i većim gradovima, te stanove su ljudi zamijenili ili prodali. Nije ista pozicija Hrvata istočne Hercegovine, Hrvata Posavine i Hrvata banjalučkog kraja. Tamo gdje je najviše bilo porušeno, a to je Posavina, najviše smo i obnovili, oko 4.000 stambenih jedinica, banjalučki dio svega oko 700 i oko 80 u dijelu koji skoro svi zaboravljaju, a to je istočni dio, područje Nevesinja, Istočnog Mostara, Trebinja i Berkovića. Obnovljen je i veliki broj vjerskih objekata.

Jerković novi stari potpredsjednik RS

NN: Vi ste potpredsjednik HDZ BiH i već ste u jednom mandatu bili potpredsjednik RS. Da li ćete biti kanididat Vaše stranke za predsjednika RS na oktobarskim izborima?

ČORDAŠ: Kandidat HDZ BiH za potpredsjednika Republike Srpske je sadašnji i budući potpredsjednik Josip Jerković.

 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije