Intervju

Čordaš za "Nezavisne": Najveći neprijatelj povratka je vrijeme

Čordaš za "Nezavisne": Najveći neprijatelj povratka je vrijeme
Foto: NN arhiva | Čordaš za "Nezavisne": Najveći neprijatelj povratka je vrijeme
Saša Čavrag

Danas na prostoru BiH ima još oko 60.000 zahtjeva za obnavljanje imovine i od tog broja 27.000 zahtjeva dolazi iz Republike Srpske, kaže u pisanom intervju za "Nezavisne" Davor Čordaš, ministar za izbjegla i raseljena lica RS.

"Ove godine u RS samo u okviru RSP-a radimo 863 stambene jedinice, Hrvatima 318, Srbima 354, Bošnjacima 191, to je praktično skoro 2,5 kuće dnevno", kaže on.

NN: Pitanje izbjeglica i raseljenih lica aktuelno je već više od 20 godina. Možete li napraviti procjenu sadašnjeg stanja i onog što bi u budućnosti trebalo uraditi?

ČORDAŠ: Veoma je bitno za sve da se shvati veličina stradanja. Ono je bilo ogromno i praćeno protjerivanjem ljudi i uništavanjem imovine na cijelom prostoru BiH. To je ono što se često zaboravlja, pa se zaigraju s tom tematikom i koriste je nažalost i u dnevnopolitičke svrhe, što je najlakše uraditi jer ta je problematika sigurno teška i bolna za svakog onog kome se dogodio progon.

Veličina problema je negdje oko 450.000 porušenih stambenih jedinica na prostoru BiH, a urađeno je oko 300.000, to su dvije trećine. Ostalo je oko 150.000 neobnovljenih stambenih jedinica i od tog broja oko 65.000 nalazi se na prostoru Republike Srpske. Ostale se nalaze u Federacije BiH. To bi bio okvir koliko bi se još trebalo uraditi da se svima obnovi sve što je porušeno, ali to ne znači i ono što bismo mi voljeli, a to se zove povratak. Danas na prostoru BiH ima još oko 60.000 zahtjeva za obnavljanje imovine i od toga broja 27.000 zahtjeva dolazi iz Srpske. Tu ima i jedan broj zahtjeva izbjeglih iz Hrvatske koji žele ostati živjeti u RS. Ti ljudi su ovdje već preko 25 godina i praktično su se već integrisali u društvo. Njihova prava se moraju zaštititi, jer su tamo izgubili svoju imovinu, a ovdje nemaju ništa.

NN: Koji je najznačajniji projekat koji radi Ministarstvo? Koliki je njegov finansijski i fizički obim i šta korisnici od njega mogu da očekuju?

ČORDAŠ: Mislim da je najznačajniji projekat Regionalno stambeno zbrinjavanje (RSP), koji se realizuje na nivou BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. U prvoj fazi zamišljena je obnova 4.800 stambenih jedinica na nivou BiH, uz 100 miliona evra donatorskih i oko 30-40 miliona evra domaćih sredstava. Taj projekat treba da se radi i u sljedećem mandatu Vlade.

Ove godine u RS samo u okviru RSP-a radimo 863 stambene jedinice, Hrvatima 318, Srbima 354, Bošnjacima 191, to je praktično skoro 2,5 kuće dnevno. Što se tiče Hrvata, najviše se gradi u Derventi, Brodu, Tesliću, Doboju, Kotor Varošu, Prijedoru, Banjaluci, Modriči, Šamcu, Pelagićevu i nešto manje u Vukosavlju, Stanarima, Gradišci. Laktašima i Novom Gradu. Kada su u pitanju Srbi najviše se gradi u Banjaluci, Gradišci, Prijedoru, Trebinju, Brodu, Strebrenici, Dubici, Berkovićima, Derventi, Vlasenici, Bijeljini i Laktašima. Što se tiče Bošnjaka sigurno se u ovom trenutku najviše gradi u Prijedoru, Tesliću, Kotor Varošu, a samo u Prijedoru i Kotor Varošu se radi trenutno više od 60 stambenih jedinica, koje će ove godine biti završene. Ovaj broj Bošnjaka, da ne bih nekog zbunio, je manji nego Hrvata i Srba. To je odluka predstavnika Bošnjaka u institucijama BiH. Nisam siguran da li je potpuno i legalno, ali nekad i oni guraju neke stvari na mišiće, jer što se tiče RSP-a, a dugo sam u ovom pa znam odluke koje su bile, od 1.800 Bošnjaka koji su trebali da dobiju obnovu iz RSP-a, 1.200 je trebalo da bude u RS, a 600 u FBiH. Mislim da oni nisu baš zadovoljni što to implementira Vlada RS, pa su oni to promijenili, pa jedan manji dio radimo kod nas, a veći dio u FBiH. Važno je još spomenuti i Projekat zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja (CEB2), čija je ukupna vrijednost za područje RS 28 miliona evra kreditnih i oko 11 miliona naših sredstava. Realizacijom ovog projekta biće stambeno zbrinute ukupno 624 najugroženije porodice, kroz 18 potprojekata u 15 gradova i opština na prostoru RS, i to u Derventi, Doboju, Trebinju, Foči, Gradišci, Kozarskoj Dubici, Prijedoru, Modriči, Bijeljini, Bratuncu, Zvorniku, Istočnom Novom Sarajevu, Sokocu, Rudom i Višegradu.

NN: Kada je u pitanju izrada Zakona o socijalnom stanovanju, u kojoj je ona fazi, s obzirom na to da je Vaše ministarstvo određeno za nosioca aktivnosti?

ČORDAŠ: Protekle sedmice je na 182. sjednici Vlade RS utvrđen Nacrt zakona o socijalnom stanovanju i njegova specifičnost se ogleda u tome što se ovim zakonom prvi put uređuje sistem socijalnog stanovanja u Republici Srpskoj. Stambene jedinice će korisnicima biti dodjeljivane na neodređeno vrijeme uz minimalnu cijenu zakupa. Donošenje ovog zakona je od opšteg značaja i doprinijeće lakšoj implementaciji programa i projekata koji će u budućnosti biti realizovani u svim lokalnim zajednicama u kojima će biti izgrađeno više od 1.000 stanova. Očekujem da će zakon do kraja godine biti u skupštinskoj proceduri i usvojen.

NN: Vlada je nedavno usvojila Izvještaj o realizaciji programa rješavanja problema ove populacije, po kojem je prošle godine izdvojeno 7,5 miliona KM.

ČORDAŠ: Smatram da su najznačnija sredstva ta koja je obezbijedila Vlada RS, jer ona su već ciljano i jasno definisana i usmjerana ka ljudima na terenu. S ovim sredstvima finansiramo i smještaj ljudi u alternativnim smještajima, podržavamo održivi povratak, pomažemo vjerskim institucijama, gradimo infrastrukturu i obnavljamo stambene jedinice. Finansiramo i manji broj projekata u FBiH, jer kako god to ko gledao, Srbi i Hrvati su od federalnog ministarstva poprilično zapostavljeni, ali o tome neka se brinu ljudi u FBiH, a mi ih na to svakodnevno upozoravamo.

NN: Mnogi pokušavaju da aktuelizuju pitanje povratka Hrvata u RS.

ČORDAŠ: Najveći neprijatelj povratka je vrijeme. Hrvati su se, i to pojedinačno i oni najhrabriji, počeli vraćati praktično 1998. godine. Neka vrsta obnove počinje ozbiljnije od 1999. i kasnijih godina i tu je kraj priče što se tiče masovnijeg povratka. Kada je u pitanju Vlade RS, nismo imali nijedan problem, dio sredstava je osiguravala Vlada, dio se morao tražiti negdje drugo. Obnovljeno je ukupno oko 5.600 stambenih jedinica za Hrvate, govorimo samo o kućama. Obnovljen je i dobar dio stanova, međutim u ovom slučaju je problem, pogotovo u Banjaluci i većim gradovima, te stanove su ljudi zamijenili ili prodali. Nije ista pozicija Hrvata istočne Hercegovine, Hrvata Posavine i Hrvata banjalučkog kraja. Tamo gdje je najviše bilo porušeno, a to je Posavina, najviše smo i obnovili, oko 4.000 stambenih jedinica, banjalučki dio svega oko 700 i oko 80 u dijelu koji skoro svi zaboravljaju, a to je istočni dio, područje Nevesinja, Istočnog Mostara, Trebinja i Berkovića. Obnovljen je i veliki broj vjerskih objekata.

Jerković novi stari potpredsjednik RS

NN: Vi ste potpredsjednik HDZ BiH i već ste u jednom mandatu bili potpredsjednik RS. Da li ćete biti kanididat Vaše stranke za predsjednika RS na oktobarskim izborima?

ČORDAŠ: Kandidat HDZ BiH za potpredsjednika Republike Srpske je sadašnji i budući potpredsjednik Josip Jerković.

 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije