Ako želimo privredni iskorak, moramo napraviti rezove bez obzira na to koliko oni bili teški. Budemo li išli linijom manjeg otpora, nećemo napraviti rezultat, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Pero Ćorić, direktor Privredne komore Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, privrednici vjeruju u dobru volju Vlade RS da krene u reforme, ali da je pitanje koliko će one biti uspješne s obzirom na to da je javni sektor nagomilan radnicima zbog kojih proces rasterećenja privrede ide usporeno.
NN: Dijalog Vlade i privrednika nikada nije bio intenzivniji. Sastanci i pregovori su gotovo na dnevnom nivou. Kada će radnici i građani osjetiti neke značajnije efekte te saradnje?
ĆORIĆ: Efekti mogu proizaći samo iz dobrih zakonskih rješenja i rasterećenja privrede. Imamo uvjerenja da će doći do zakonskih izmjena koje se odnose na poreze i doprinose, a zatim da će doći i do izmjena Zakona o porezu na dobit, te nekoliko drugih zakonskih rješenja. Naš interes je da se krene u detaljnu analizu parafiskalnih nameta i propisa koji smetaju privrednicima da bi se ukinuli.
NN: Imate li neki primjer?
ĆORIĆ: Naknada za šume iznosi 0,07 odsto od ukupnih prihoda preduzeća bez obzira na to kako ono poslovalo, čak i ako je u gubitku. Slovenija je to ukinula, kao i Srbija, dok je Hrvatska to svela na minimum. Ne sporimo da su sredstva za reprodukciju šuma neophodna, ali su prevelika, a pitanje je koliko je naših šuma reprodukovano i koliko smo uradili po tom pitanju jer znamo kakvo je stanje u šumama. Treba da se pogledamo u oči jer ako hoćemo privredni iskorak, moramo napraviti rezove bez obzira na to koliko oni bili teški. Budemo li išli linijom manjeg otpora, nećemo napraviti rezultat.
NN: Spisak zahtjeva je prilično dug. Koliko je, po Vama, Vlada spremna da ih ispuni?
ĆORIĆ: Vidimo da ima dobre volje i da se premijer dobro razumije u privredu. Pitanje je samo koliko će, u ovim okolnostima, svoju dobru namjeru moći realizovati uz splet drugih otežavajućih okolnosti. Davanja su ogromna, a javni sektor nagomilan. Javna preduzeća su neefikasna i opterećena velikim brojem radnika. Broj zaposlenih u februaru ove godine u odnosu na isti period prošle se u prerađivačkoj industriji smanjio, ali se, na primjer, u "Elektroprivredi RS" povećao za devet odsto.
NN: Komora je odlučila da i sama školuje kadar za potrebe tržišta poput vozača i pekara. Kako napreduje ta priča?
ĆORIĆ: Mi smo prošle godine formirali edukativni centar jer u posljednje vrijeme nije bilo sastanka na kojem privrednici nisu iskazali problem nedostatka kvalitetne i stručne radne snage. Napravili smo ustanovu za obrazovanje odraslih s ciljem da one kadrove koji nisu u skladu s potrebama tržišta prekvalifikujemo. Bitno nam je da te ljude neko odmah zaposli jer ne želimo da se oni obrazuju dva puta, a da nemaju gdje da rade. Za sada je verifikovano 11 programa. Dok se srednje škole ne prilagode tržištu, radićemo tako.
NN: Sve više se zagovara dualni sistem obrazovanja. Da li je on primjenjiv kod nas?
ĆORIĆ: Po meni, taj sistem neće zaživjeti tako skoro. Pregovaramo s Ministarstvom prosvjete i kulture RS da idemo s pilot projektom povećanja obima praktične nastave u privrednim društvima, gdje bi se slično modelu dualnog obrazovanja uvezale škole, poslodavci, učenici i Ministarstvo, koje će to sve objedinjavati. Kroz kvalitetne pravilnike, to bi na neki način trebalo da se postavi na zdrave noge i da se vidi kako funkcioniše da bi se nakon toga dualni sistem mogao uvesti u srednje obrazovanje po ugledu na Austriju i Njemačku. Ako gledamo BiH, dobar primjer je Goražde, koje je po privrednom razvoju iznad prosjeka BiH. Nema razloga da jedan takav sličan koncept ne prođe kod nas.
NN: RS je kroz projekte zapošljavanja od 2007. godine potrošila preko 100 miliona maraka. Da li se novac mogao pametnije potrošiti?
ĆORIĆ: Dosta tog novca je otišlo za zapošljavanje u javnom sektoru i mislim da je tu napravljen promašaj i dvostruka greška. Ta sredstva su otišla u neproduktivne svrhe, gdje smo nagomilali ljude. Oni koji su ušli u javni sektor kao pripravnici, uglavnom su tu ostali. Povećali smo obaveze prema javnom sektoru i umanjili mogućnost za rasterećenje privrede. Mislim da su se ta sredstva mogla pametnije iskoristiti kroz ulaganje u nove tehnologije i znanja. Takođe, Zavod za zapošljavanje treba rekonstruisati iz korijena i izbaciti socijalnu komponentu.
NN: Italija je u recesiji, a Njemačka privreda gotovo da i ne raste. Generalno, na nivou EU rast je veoma mali. Koliko je to opasno po privredu RS, s obzirom na to da znamo da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner?
ĆORIĆ: Svaka mala promjena na tim tržima će za nas biti ogromna. Posebno su izložene izvozno orijentisane firme koje nemaju alternativna tržišta.
NN: Šta nam govore brojke? Šta bi trebalo da nas zabrine, a gdje postoji razlog za optimizam?
ĆORIĆ: Većina parametara za prva dva mjeseca je negativna. Izvoz je smanjen i spoljnotrgovinski deficit je za dva mjeseca povećan za nekih pet miliona. Ohrabrujuće je to da su javni prihodi porasli.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.