Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, smatra da bi dogovor lidera o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci" do predstojećih izbora bio ravan čudu.
U intervjuu za "Nezavisne" Čović, koji je i prvi čovjek Doma naroda parlamenta BiH, ostavlja otvorenom mogućnost da Fahrudin Radončić, uprkos većini koja ga je smijenila u Predstavničkom domu, ostane ministar sigurnosti do kraja mandata.
"Ne bi to bio nikakav izuzetak i sve su opcije otvorene. Vidjećete kako će se kalkulirati ovom smjenom kako se budu izbori približavali", smatra Čović.
NN: Možemo li već sada, na oko šest mjeseci pred opće izbore, zaključiti da ne postoji nikakva mogućnost za postizanje konačnog dogovora o načinu provođenja presude "Sedjić i Finci" i da će predstojeći izbori biti po starom Izbornom zakonu?
ČOVIĆ: Sve ukazuje na to da će oni biti tako organizirani, mada u BiH ništa ne bi trebalo da iznenadi. Znači, ako bi neko bio mudar od strane Bošnjaka u Sarajevu da prihvati neka od načela koja smo već izdogovarali, možda bi se čudo moglo desiti. Ali to bi baš bilo na razini čuda, tako da ne vjerujem u to i mi se pripremamo da izbori budu po dosadašnjem konceptu.
NN: Neke Vaše kolege lideri upirali su prstom u Vas, tvrdeći da ste Vi taj koji drži sve u svojim rukama i koji bi mogao jednim potezom da riješi ovaj pravno-politički Gordijev čvor?
ČOVIĆ: To je opet politika ljudi iz Sarajeva i prebacivanje krivnje na stranku i mene osobno. To bih ja mogao riješiti samo na jedan način, a to je da, jednostavno, predam interese hrvatske politike u BiH u ruke oficijelnog Sarajeva, a naravno da to nikada neću učiniti. Osnovno načelo je da svaki narod može i mora birati svoje predstavnike i bilo koji ozbiljan predstavnik Hrvata koji sjedi za stolom ispod toga ne može ići. Znači, ne može se napraviti taj pomak unazad, jer to bi značilo da većinski bošnjački narod u Federaciji ponovo izabere dva člana Predsjedništva BiH, a još na to staviti potpis - to bi bila trajna kategorija koja bi potpuno rastrojila BiH. Tako da ne vidim da je to prostor za traženje rješenja i kompromisa.
NN: Mogu li se onda obistiniti najave iz dijela međunarodne zajednice da takvi izbori, dakle bez provođenja presude Suda iz Strazbura o brisanju diskriminatornih odredaba iz Izbornog zakona, neće biti validni?
ČOVIĆ: Oni će biti validni. Pazite, mi imamo Ustav, takav kakav je, i točke koje definiraju tu poziciju, imamo Izborni zakon, kakav imamo, i s te strane to je okvir u kojem se jedino možemo ponašati. A, da li će međunarodna zajednica imati pozitivan stav o tome - to je sad drugo pitanje. Mislim, ipak, da hoće, jer ako građani izaberu tri člana Predsjedništva teško da neko izvana može osporiti legitimnost takvog procesa.
NN: Činjenica je da je čitava država, a posebno FBiH, u najdubljoj političkoj i institucionalnoj krizi od rata naovamo. Trenutno je najaktuelnija smjena ministra sigurnosti Fahrudina Radončića, koja mora da prođe i u Domu naroda, no mogu se čuti mišljenja da Vi kao predsjedavajući ne želite sazvati sjednicu Doma?
ČOVIĆ: Pitanje je složeno i ja ću tu reći dvije stvari. Prva je da nije bilo teže situacije od Dejtona, a tu primarno mislim na FBiH. A, ta situacija je nastala od trenutka kada je OHR suspendirao odluke Centralnog izbornog povjerenstva i doveo na vlast u FBiH one koje nije hrvatski narod birao.
NN: Mislite na sam način formiranja federalne vlade?
ČOVIĆ: Da, od samog formiranja Vlade, pa onda znate koliko je ministara podnijelo ostavku, pa koliko ih se međusobno posmjenjivalo, a i ti Hrvati koji su tako ušli u vlast međusobno su se podijelili i time je nastao kaos. U jednom trenutku smo došli do toga da Vladu ne podržava ne više od osam zastupnika u federalnom parlamentu, jer je čak formirana druga parlamentarna većina. To je do te mjere zamršeno da danas za posljedicu imamo kaotično stanje u Federaciji kojim neko vješto upravlja, jer je centralizirao tokove novca.
NN: Na koji način? Kroz javne kompanije?
ČOVIĆ: Kroz sve, i kroz proračun, analizirajte kako se distribuiraju sredstva iz proračuna FBiH, kako se zadužuje. Obaveze FBiH prema MMF-u na svojim leđima nose županije, a sav novac se distribuira kroz ove, rekao bih, nelegalne institucije. To je dimenzija kojom će se, vjerujem, jako dugo baviti pravosudne institucije kada ovaj mandat njima završi.
A, drugi segment je BiH. Sjetite se, u jednom trenutku smo imali razrješenje ministara iz SDA, pa onda iz SDS-a, a sada imamo aktivnost koja ide ka smjeni ministra sigurnosti i sada dolazi do Doma naroda. Dom naroda će sigurno biti sazvan, i on se saziva ili ne saziva zbog jednog ovakvog čina. Mi smo imali sjednicu prije petnaestak dana i mislim da će nova biti negdje krajem četvrtog mjeseca, kada bude dovoljno materijala. U svakom slučaju, ja nisam zagovornik smjene gospodina Radončića, ali to je personalan i stranački stav.
Dok ne reorganiziramo Federaciju i ne riješimo političke probleme, nećemo se ozbiljno baviti ekonomskim
NN: Može li se dogoditi da, zbog ovih ili onih razloga, Radončić ipak ostane ministar do kraja mandata?
ČOVIĆ: To je vrlo realno i ne bi bilo prvi put. Imali ste i ranije ministara u Vijeću ministara u tom kapacitetu. Ne bi to bio nikakav izuzetak i sve su opcije otvorene. Vidjećete kako će se kalkulirati ovom smjenom kako se budu izbori približavali. Ono što je za mene ključno, zbog čega HDZ to ne želi prihvatiti, jeste što je, za razliku od dosadašnje prakse, predlagač smjene stranka iz opozicije, a to je SDA. Kad bismo prihvatili i podržali Radončićevu smjenu, ne bismo više imali parlamentarnu većinu na razini BiH i došli bismo u situaciju kakvu imamo u FBiH. A, svjesno ići u manjinu nekoliko mjeseci pred izbore, po mom mišljenju, bilo bi neodgovorno. Zato je sve moguće.
NN: Federacija je dodatno destabilizirana socijalnim buntom i serijom protesta, za koje postoji uvriježeno mišljenje da su politički instrumentalizirani. Kako s ove distance gledate na sve?
ČOVIĆ: Danas to možemo gledati smireno. Kada je taj bunt pokrenut iz Tuzle, pa je krenuo prema Sarajevu, Zenici, Bihaću... ja sam to drugačije doživljavao do trenutka kada se on pokušao prenijeti u područja koja nisu dominantno bošnjačka. To je onda dobilo drugu dimenziju, osobito kada je Mostar u pitanju, koji je uvijek posebno osjetljivo pitanje. Zapaljena je i zgrada HDZ BiH, kao jedna vrlo jasna poruka. A, danas kada vidimo na video-zapisima ko je sve to radio, jasno je da je ti ljudi nisu iz Mostara, došli su, rekao bih, kao dobro obučeni specijalci po nečijem zadatku da taj posao urade.
Potpuno drugo pitanje je socijalna dimenzija, jer danas kada bi 90 posto građana BiH, i Srba i Bošnjaka i Hrvata, protestiralo, imali bi razloga za to, to nije sporno. Međutim, mislim da njih 99 posto uglavnom šuti, jer vjeruju da još treba da tražimo neka rješenja kroz sustav, a izbori su blizu.
NN: Dijelite li mišljenje onih koji smatraju da je BiH, s oba svoja entiteta, ekonomski razorena i zemlja uništena spornim privatizacijama, ili pak onih drugih, koji tvrde da je najgore prošlo i da društvo i država već polako izlaze iz recesije?
ČOVIĆ: Siguran sam da je privatizacija samo jedan mali razlog za loše stanje. Ključni problem je Federacija, i o tome vrlo otvoreno razgovaram s bošnjačkim liderima. Jer, dok ne reorganiziramo Federaciju i ne riješimo političke probleme, nećemo se ozbiljno baviti ekonomskim.
NN: Da li je to moguće isključivo kroz proces ustavne reforme, koju je inicirala Ambasada SAD formiranjem ekspertne grupe, koja je, opet, utvrdila preporuke za reformu Ustava FBiH? Iako je i samo ovo pitanje kontroverzno najprije jer predviđa i ukidanje kantona, da li je ustavna reforma taj pravac?
ČOVIĆ: Apsolutno da. Američka administracija je dala samo signal da je to način rješenja. Naravno, ne gašenjem županija, kako bi neko želio da u Federaciji napravi dominantno bošnjački entitet. Mi smo ponudili kao alternativu da u Federaciji, umjesto sadašnjih 11 vlada, parlamenata, pravosudnih i svih drugih institucija, napravimo dvije.
NN: T o je odmah asocijacija na treći entitet?
ČOVIĆ: Hajdemo onda napraviti tri, četiri, ali da ih nema 11, pa ćemo opet dobiti poziciju da će jedan ili dva ta regiona biti dominantno bošnjački, a jedan hrvatski, pa ćemo opet osjećati i iz toga crpiti elemente jednakopravnosti. Dakle, ja u ovom trenutku kraćeg puta ne vidim i nadam se da će i zvanično Sarajevo to prihvatiti kao realnost, mada će se u mjesecima pred izbore utrkivati izjavama kako je to podjela BiH.
NN: Hoće li dugogodišnja saradnja HDZ BiH i SNSD-a biti nastavljena i nakon ovih izbora, bez obzira na njihove rezultate?
ČOVIĆ: Naše dvije stranke, s nešto širim izaslanstvima, u narednih dvadesetak dana imat će sastanak u Mostaru, gdje ćemo napraviti jedan pogled na našu suradnju, na budućnost BiH i odnosa među tri naroda i političkih opcija. Ta suradnja se pokazala praktično dobra, uz sve probleme koje imamo u funkcioniranju političkog života, i ja sam uvjeren da će se ona nastaviti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.