Ujedinjeno Kraljevstvo je prijatelj svih građana BiH, i Srba, i nema nikakvu netrpeljivost prema Srbima, rekla je u ekskluzivnom intervjuu za "Nezavisne" dama Karen Pirs, specijalna predstavnica ove zemlje za zapadni Balkan, tokom nedavne posjete Banjaluci.
"Želimo konstruktivan dijalog s onima koje građani Republike Srpske izaberu za svoje lidere", rekla je dama Karen.
Dodala je da njena zemlja podržava put BiH ka EU, ako građani to žele, i da se zalaže za postepeno gašenje OHR-a, kada se za to ispune uslovi.
Prema njenom mišljenju, najveći problem na Balkanu pravi Rusija, a kada je riječ o politici SAD, smatra da promjena koju je unijela Trampova administracija neće imati negativan uticaj.
NN: Međunarodna zajednica je uvijek bila manje-više ujedinjena oko BiH, ali koliko trenutna komplikovana globalna situacija mijenja odnos prema BiH, imajući u vidu da je ranije uvijek pokušavala biti stabilizirajući faktor?
DAMA KAREN: Smatram da u međunarodnoj zajednici i dalje postoji vrlo snažna podrška državi Bosni i Hercegovini i Dejtonskom mirovnom sporazumu - jednoj državi sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Prošlog maja učestvovala sam u raspravi o BiH u Savjetu bezbjednosti. Postojala je ogromna podrška, izuzev dvije zemlje, za državu, za Dejton i za ono što svi ovdje pokušavaju izgraditi.
Ruska pozicija predstavlja problem. Balkanski region u cjelini predstavlja svojevrsni "sporedni ulaz" Rusije prema Evropi.
Nakon ilegalne invazije na Ukrajinu, sasvim je opravdano da budemo zabrinuti zbog malignog ruskog uticaja, što se posebno vidi kroz dezinformacije. Međunarodna zajednica ima plan kako da se s tim nosi, a o tome smo razgovarali i na Samitu Berlinskog procesa prošle godine. Zato je sagledavanje ruskog uticaja ovdje veoma važno. Uopšteno govoreći, invazija na Ukrajinu je dovela do toga da EU, iz geostrateške perspektive, jasnije shvati koliko je važno da zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, postanu članice EU. To je dodatno ubrzalo taj proces.
NN: Ako sam Vas dobro razumio, Vi ne mislite da bi trenutna veoma komplikovana situacija između Amerike i Evrope mogla negativno uticati na BiH, već mislite da je problem Rusija?
DAMA KAREN: Ponekad Evropljani i SAD imaju različite stavove. Ponekad Evropljani i Turska imaju različite stavove. To je sasvim očekivano. Nekada postoji više od jednog dobrog rješenja za BiH. Ono što nam je svima zajedničko jeste snažna podrška državi BiH, njenim građanima i njihovoj evroatlantskoj integraciji. Kada je riječ o članstvu u EU, smatram da trenutno postoje određene povoljne prilike. Zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, treba da iskoriste taj trenutak, jer nema garancije da će one tu biti zauvijek. Moguće je da Crna Gora i Albanija uđu u EU, recimo, oko 2028. godine. Tada bi zemlje zapadnog Balkana koje ostanu izvan EU bile u znatno težoj poziciji. Zato snažno pozivamo na maksimalne napore kako bi se ispunili kriteriji za pristupanje EU.
NN: Kakva je pozicija Ujedinjenog Kraljevstva prema BiH, Dejtonskom sporazumu i trenutnoj situaciji, imajući u vidu da brojni političari u BiH sada govore o tome da je Dejton prevaziđen?
DAMA KAREN: UK veoma snažno podržava Dejtonski mirovni sporazum. Podržavamo Ustav kako je utvrđen u Dejtonu, podržavamo jednu državu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Međutim, nije tajna da taj sporazum, star gotovo 30 godina, mora evoluirati kako bi BiH mogla funkcionisati kao moderna država. Tu je presuda "Sejdić i Finci", tu je pitanje državne imovine, kao i pitanje evropskih integracija. Suštinski, Dejtonski mirovni sporazum mora da se razvija. Takođe, OHR mora ući u fazu postepenog gašenja prije nego što BiH može postati članica EU. Mislim da se svi slažu da Dejton mora evoluirati.
NN: Svi se slažu da Dejton treba evoluirati, ali se političari ne slažu u kom smjeru. Na primjer, gospodin Čović kaže da će u Americi i Briselu razgovarati o tome kako on vidi evoluciju Dejtona...
DAMA KAREN: O tome treba da odluče sami građani BiH. Postoji više mogućih modela. Imamo razumijevanja za poteškoće s kojima se suočavaju Hrvati kada je riječ o stvarnoj zastupljenosti u izbornom sistemu, ali to je donekle zasebno i specifično pitanje. Sasvim je moguće imati decentralizovanu državu i istovremeno biti članica EU. Pogledajte Belgiju. Ili izvan EU, pogledajte UK, imamo devoluciju vlasti - Škotsku, Vels i Sjevernu Irsku. Te dvije stvari nisu međusobno suprotstavljene. Voljeli bismo da političko rukovodstvo širom zemlje sjedne i razgovara o ovim pitanjima. Međutim, u ovom trenutku je to preuranjeno. U međuvremenu je potrebno proći kroz 2026. godinu i izbore u oktobru. Prije nego što OHR može započeti svoje postepeno zatvaranje, moraju se ispuniti uslovi "pet plus dva", i toga se držimo.
NN: Mislim da se najveća promjena desila u odnosu kako SAD gledaju Republiku Srpsku i gospodina Dodika. Čini se da administracija Donalda Trampa pozitivno gleda na njegovu viziju BiH. Vaša zemlja je tradicionalno bliska s Amerikom, kako Vi to vidite?
DAMA KAREN: Ne mislim da treba uzimati izjave gospodina Dodika kao mjerilo onoga što misle SAD. Treba gledati šta SAD zaista govore. A ono što govore jeste da podržavaju Dejtonski sporazum i da žele manje da se bave izgradnjom država u Evropi kako bi se više fokusirale na indo-pacifički region. To je sasvim u redu. Tu smo mi, tu je EU, spremni da preuzmemo veću ulogu i pomognemo. Gospodin Dodik ima svoju agendu. SAD snažno podržavaju bezbjednost, stabilnost i prosperitet cijele BiH.
NN: Na koji način se Vaša vlada odnosi prema Srpskoj? Kao što znate, vlast u RS ima prilično negativno mišljenje o vašoj vladi...
DAMA KAREN: Gospodin Dodik ima negativno mišljenje o meni lično!
NN: Ali mislim da je rekao da nema ništa protiv Vaše posjete ovdje...
DAMA KAREN: Gospodin Dodik više nije na vlasti, tako da je to pitanje sada stvar prošlosti. Danas smo se sastali s predsjednikom Vlade i njegovim kolegama, kao i s liderom SDS-a. Sinoć (utorak) smo se sastali i s još troje političara (op. liderima Pokreta "Snaga Srpske"), uključujući dvojicu gradonačelnika. Ovdje dolazim u duhu prijateljstva i partnerstva. Prije više godina boravila sam u Banjaluci i na Palama i uvijek mi je drago da se vratim. Želimo konstruktivan dijalog s onima koje građani Republike Srpske izaberu za svoje lidere. Istovremeno, očekujemo da ti lideri poštuju vladavinu prava i sudske odluke u skladu sa Ustavom, odnosno Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma. Vjerujemo i u što pluralističniju politiku. Vremenom, bilo bi dobro da se udalji od ideje da ljudi glasaju isključivo za političare vlastite etničke pripadnosti i da se političke stranke grade oko konkretnih politika i pitanja. Kada je riječ o Republici Srpskoj, ambasador je ovdje često prisutan, a u Banjaluci imamo i stalnu kancelariju. Taj odnos shvatamo veoma ozbiljno.
NN: Možete li nam dati koji detalj kako su protekli razgovori s premijerom tokom Vašeg boravka u Banjaluci?
DAMA KAREN: Razgovarali smo detaljno o nekim pitanjima koja se odnose na državnu imovinu. U osnovi, razgovor je bio konstruktivan. Uvjerili smo predsjednika Vlade da među građanima UK, uključujući i mene lično, postoji veliko interesovanje i naklonost prema cijeloj BiH. Mi smo prijatelji svih građana. Prijatelji smo i Srbima. Nemamo nikakvu netrpeljivost prema Srbima. Jedino što želimo jeste da BiH uspije i razvija se kao moderna država.
NN: Spomenuli ste OHR, mislite li da on i dalje treba da postoji? I ako treba da se ukine, u kom periodu?
DAMA KAREN: Iskreno, smatram da je greška postavljati tačne datume ili krajnje rokove. Već smo se saglasili oko krajnjeg cilja - ispunjavanja uslova "pet plus dva". To su i dalje dobri i važeći kriteriji. Brzina njihovog ispunjavanja u potpunosti zavisi od političkih lidera BiH. Ako žele brže, mi im nećemo stajati na putu. Ali insistiramo da se ti uslovi ispune u potpunosti, bez prečica. Smatramo da OHR i visoki predstavnik i dalje imaju ulogu, jer je BiH još krhka država i jer neće svi politički lideri uvijek donositi odluke u najboljem interesu građana. Zato beskompromisno podržavamo visokog predstavnika.
NN: Spomenuli ste evropske integracije… Da li mislite da bi trebalo da budemo dio EU?
DAMA KAREN: Nije na nama da to odlučujemo. Ali znamo da su građani BiH jasno rekli da žele članstvo u EU i zato to podržavamo. Spremni smo pomoći vlastima da to ostvare. Mi smo ranije bili članica EU i demokratski smo odlučili da je napustimo. Ipak, smatramo da EU za zemlje zapadnog Balkana predstavlja dobar okvir za stabilnost, bezbjednost i prosperitet. Ukoliko je to demokratska volja građana, snažno ćemo podržati napore ka članstvu - isto važi i za NATO, ukoliko se građani za to odluče.
NN: Upravo sam Vas htio pitati za NATO...
DAMA KAREN: Voljeli bismo da BiH postane članica NATO-a. Prije toga, važno je učešće u zajedničkim vojnim vježbama i mirovnim misijama. To je odluka građana. Individualni prilagođeni partnerski plan (ITPP), koji su krajem prošle godine potpisala sva tri člana Predsjedništva s NATO-om, predstavlja veoma pozitivan znak zajedničke, državne posvećenosti približavanju Alijansi. To je veliki korak i mi ga snažno podržavamo, uključujući i kroz bilateralnu saradnju s Oružanim snagama BiH.
NN: Koliko često Vi i Vaši partneri iz međunarodne zajednice pričate o BiH?
DAMA KAREN: Veliki dio međunarodne pažnje trenutno je usmjeren na Ukrajinu, Gazu i Palestinu, što je razumljivo. Postoji i kriza u Sudanu. Ipak, za UK, kao i za naše NATO i evropske saveznike, BiH i Balkan u cjelini i dalje su među pet najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta.
NN: Zašto su BiH i Balkan toliko visoko na Vašoj listi prioriteta?
DAMA KAREN: Postoji snažna svijest o onome što se dogodilo tokom raspada bivše Jugoslavije - o ratovima i zločinima počinjenim na svim stranama. Tada nas je to šokiralo. Bila je to najveća spoljnopolitička kriza u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Postoji osjećaj da posao nije završen, jer je Balkan okružen EU, ali još uvijek nije njen dio. Tu su i bezbjednosni razlozi - ruski uticaj. Rusiji nije potrebno mnogo da se ponovo aktivnije umiješa, kao što smo vidjeli u pokušaju puča u Crnoj Gori. Ali iznad svega, riječ je o stvaranju Evrope koja je cjelovita, slobodna i utemeljena na demokratskim vrijednostima.
NN: Vi ste vjerovatno svjesni da se na Rusiju u RS gleda veoma pozitivno?
DAMA KAREN: Voljela bih da neko dođe i da mi to objasni! Rusija je nekada bila dobar prijatelj BiH. Bila je dio Kontakt grupe i podržavala je rezolucije Savjeta bezbjednosti. Danas, nažalost, Rusija BiH vidi kao priliku da ospori evropske vrijednosti i demokratiju i da pokuša udaljiti RS od ostatka zemlje.
NN: Zbog čega mislite da to rade?
DAMA KAREN: Dio toga je želja da se Zapadu stavi prst u oko. Dio toga je poruka da Rusija više ne želi slijediti zapadne vrijednosti, iako ih je nekada poštovala u kontekstu BiH. Dio je vezan i za korupciju, a dio za nastojanje Rusije da ostvari veću kontrolu nad dijelovima Evrope.
NN: Mnogo naših čitalaca su Srbi, a oni bi Vam sada vjerovatno rekli da imaju pozitivno mišljenje o Rusiji jer je tokom NATO bombardovanja devedesetih bila na strani Srba.
DAMA KAREN: Znate, mediji poput Vašeg imaju važnu ulogu u iznošenju činjenica. Dejtonski mirovni sporazum je postignut uz rusku pomoć. Rusija je bila članica Kontakt grupe i glasala je u Savjetu bezbjednosti za sve relevantne rezolucije, uključujući i one koje su uvele bonska ovlaštenja. Rusija bi danas to radije zaboravila, ali je tada glasala za sve te odluke. Krajem devedesetih imali smo krizu na Kosovu zbog politike Slobodana Miloševića. Na kraju su se i Rusi pridružili rješenju tog sukoba, što je potvrđeno Rezolucijom 1244. Tek nakon 2005. godine, pod predsjednikom Putinom, Rusija je zauzela otvoreno antagonistički stav prema Zapadu, a Balkan je postao dio tog sukoba. Putin je kasnije odbacio ono na šta je Rusija ranije pristala, ne iz ljubavi prema Srbima, već kako bi izazvao Zapad. Nažalost, najveći remetilački faktor u Evropi danas je predsjednik Putin.
NN: Mislite li da su Ukrajina i Kosovo međusobno povezana pitanja? Možda gospodin Putin povezuje pitanje Kosova i onoga što želi postići u Ukrajini?
DAMA KAREN: Ta pitanja su povezana samo utoliko što u oba slučaja Rusija narušava međunarodno pravo i poredak zasnovan na pravilima. Ne mislim da su direktno povezana, ali predstavljaju različite manifestacije antagonizma predsjednika Putina prema Evropi.
NN: Kakvo je Vaše mišljenje o Kini? Kina ima veoma mnogo investicija ovdje.
DAMA KAREN: Pa, za sada se čini da je kineski uticaj prvenstveno ekonomski. Dok god se poštuju međunarodni standardi zaduživanja i finansiranja, lokalni standardi gradnje i bezbjednosti infrastrukture, to ne mora biti problem. Ali ako to preraste u politički uticaj, posebno ako bi Kina počela pomagati ruske pokušaje destabilizacije BiH, to bi predstavljalo ozbiljan problem.
NN: Koji bi bio Vaš argument RS i Srbima, zašto je njihova budućnost u Evropi?
DAMA KAREN: Znate, građani treba sami da odluče. Ali bih ih pozvala da pažljivo pogledaju slobode i ekonomske prilike u zapadnoevropskim zemljama i da ih uporede s ekonomijom Rusije. Putin je želio obnoviti Rusko carstvo, a rezultat je povratak sovjetske ekonomije. Pogledajte Poljsku - nekad siromašniju od Jugoslavije, danas bogatiju od zemalja Balkana. Srbija je ostvarila značajan ekonomski rast, ali je i dalje siromašnija od najsiromašnije članice EU. To direktno utiče na životni standard građana. I na kraju, velika srpska dijaspora ne odlazi u Rusiju da živi i radi, već na Zapad. Ljudi izborom mjesta života jasno pokazuju gdje vide bolju budućnost.