Danas postoji politička volja za izgradnju koridora 5c i naći ćemo rješenja za sve eventualne probleme u vezi s gradnjom tog autoputa i drugih cesta, rekao je Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH, u intervjuu za "Nezavisne".
U pisanim odgovorima Hadžić je istakao da se BiH suočava s velikim finansijskim problemima sve više i da je jedan od mogućih načina gradnje putem koncesije.
"A1 jug je u FBiH i to svakako može biti jedan koncesijski projekat s učešćem Vlade FBiH oko 25 odsto. A1 sjever ima smisla samo ako bude jedan koncesijski projekat na teritoriji dva entiteta s učešćem Vlade FBiH oko 30 odsto. U tom slučaju ovo ministarstvo i Državna koncesijska komisija bi u okviru nadležnosti i zakona vodili koncesijski projekat", rekao je Hadžić.
Uvjeren je da je to najbolji način nastavka izgradnje autoceste, s obzirom na velike potrebe ulaganja u izgradnju željeznica, vodnog transporta i drugih važnih cesta.
"Entitetski premijeri su shvatili važnost ovakvog pristupa. Mnogi evropski konzorciji zainteresovani su za gradnju u našoj zemlji. Izgradnja njihovih autoputeva je završena, a mehanizacija i ljudstvo na raspolaganju. Ipak, dajemo prednost domaćim konzorcijima jer kao nadležno ministarstvo želimo aktivno učestvovati u ekonomskom oporavku BiH i omogućiti našim ljudima ne samo da rade na izgradnji bh. autoputeva već da uspiju na inozemnom tržištu rada", kaže Hadžić.
NN: Neutrošeno je blizu 300 miliona eura za koridor 5c i za to BiH plaća penale. Ko opstruira gradnju i kako mislite promijeniti tu situaciju?
HADŽIĆ: Ministarstvo finansija i trezora BiH nadležno je ministarstvo za to pitanje. Koliko god da se plaća u smislu penala, makar to bila jedna KM, previše je i nema opravdanja za to. Politička situacija u BiH danas i unazad nekoliko godina potpuno se razlikuje. Ne bih govorio o prošlosti. Reći ću samo da danas postoji politička volja za izgradnju koridor 5c i naći ćemo rješenja za sve eventualne probleme u vezi s gradnjom autoputa i drugih cesta. Koridor 5c je neophodan za napredak zemlje, od ekonomskog do socijalnog.
Koliko god da se plaća u smislu penala, makar to bila jedna KM, previše je i nema opravdanja za to. Danas postoji politička volja za izgradnju koridora 5c, rekao Hadžić
NN: Rok za izgradnju koridora 5c kroz BiH bio je 2017. godina i biće probijen. Kada je realno da građani i država dobiju ovaj autoput?
HADŽIĆ: Kad govorimo o dokumentaciji, različite dionice su u različitom stepenu prireme: Odžak - Karuše, završeni glavni projekti i najavljuje se koncesijski pristup u RS; Karuše - Banlozi (Zenica sjever), glavni projekti će biti finansirani iz IPA sredstava; Tarčin - Konjic, FBiH finansira glavni projekat; Konjic - Mostar, glavni projekti će biti finansirani iz IPA; Mostar - Počitelj, dokumentacija je djelimično urađena. Kad govorimo o završetku izgradnje do kraja 2014. godine mislimo na dionice Svilaj - Odžak (10 kilometara), Banlozi - Drivuša (12 kilometara), Drivuša - Kakanj (15 kilometara, uključujući tunel Vijenac tri kilometra), Jošanica - Vlakovo (12 kilometara (uključujući priključak za Sarajevo), Vlakovo - Tarčin (20 kilometara) i Počitelj - Bijača (20 kilometara). Autocesta na koridoru 5c je na obilaznici Sarajevo, koja se neće plaćati, a podijeljena je na dva dijela A1 sjever (Svila - Jošanica) i A1 jug (Vlakovo - Bijača). Te dvije autoceste su značajno različite po više kriterija i treba ih odvojeno posmatrati jer svaka za sebe čini jednu logičnu cjelinu u pogledu isplativosti, zakonodavne nadležnosti, saobraćaja, industrije, stanovništva, potencijalnih investitora.
NN: Problemi u funkcionisanju javnih emitera prisutni su godinama, kasne digitalizacija i uspostava korporacije javnih emitera. Šta planirate uraditi da ovo bude prevaziđeno?
HADŽIĆ: Uspostava Javnog RTV sistema uporno se opstruira iako je Zakon o Javnom RTV sistemu BiH u parlamentu BiH usvojen prije skoro šest i po godina. Ključni korak nije učinjen - uspostavljanje korporacije javnih emitera (BHRT, FRTV, RTRS) koja je njihov zajednički pravni subjekt i treba da obavlja za njih sve produkciono-tehničke, prenosne i druge zajedničke potrebe kako bi sistem u cjelini mogao funkcionisati. Pojedinim političkim opcijama nije u interesu uspostavljanje reformisanog javnog servisa na nivou BiH iako je to jedan od uslova za BiH na njenom putu u EU. Na njegovoj opstrukciji već godinama rade i upravne strukture javnih emitera, neke od njih u većoj ili manjoj mjeri, i istovremeno se ponašaju kao da postoje sistem i njegova korporacija i po tom osnovu primaju posebne naknade, što je za osudu. Evidentno je da se Zakon o Javnom RTV sistemu BiH ne provodi osim u dijelu raspodjele prihoda od RTV takse. Protivimo se opstruiranju reforme u tom sektoru koju traži EU i stoga planiramo odgovarajuće zakonske izmjene i dopune kojima bi trebalo obezbijediti pretpostavke za uspostavu i funkcionisanje profesionalnog, nezavisnog i samoodrživog javnog servisa u skladu s preporukama EK, a koji će biti u punoj službi svim građanima i narodima u BiH.
Proces digitalizacije dosta kasni. Napravljena je velika pauza u izradi Akcionog plana za realizaciju tog projekta. Intenzivno radimo na tom zadatku i odlučni smo da primijenimo efikasna rješenja kojima ćemo premostiti vremensko zaostajanje i sustići evidentan tehnološki progres u toj oblasti. Ukoliko ne bude nekih nesavladivih okolnosti, planiramo da proces digitalizacije završimo do kraja 2014. godine, šest mjesec prije konačnog roka koji je utvrdila EU.
NN: Kada će BiH preuzeti kontrolu nad svojim nebom? Gdje su problemi?
HADŽIĆ: Sedmog maja će biti testirani sistem i mreža za preuzimanje kontrole letenja bh. nebom u sklopu ATM projekta, koji provodi BHDCA. Krajem ove godine trebalo bi da započne prelazna faza preuzimanja našeg neba. BiH gubi oko 20 miliona KM godišnje jer ne kontroliše svoje nebo. Uspostavljanjem kontrole ostvarujemo dobit u najkraćem periodu. Potpisivanjem FAB-C ugovora i uspostavljanjem funkcionalnih blokova, BiH će započeti s potpunom kontrolom svog neba. Ne očekujemo probleme od strane Hrvatske i Srbije iako za to postoje pretpostavke. Svaka država ima neosporno pravo da kontroliše svoje nebo. U ovom trenutku postoji jedinstven stav na nivou države da se učini sve da što prije preuzmemo naše nebo.
BiH gubi oko 20 miliona KM godišnje jer ne kontroliše svoje nebo
NN: Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, rekao je da mora da se štedi. Kako Vi mislite da štedite?
HADŽIĆ: Već smo započeli sa štednjom. Vijeće ministara BiH trebalo bi da usvoji politiku štednje na državnom nivou. Štednju treba posmatrati integralno, ne pojedinačno. Ministarstvo će prihvatiti usvojene mjere štednje.
NN: Hoće li se neslaganja HDZ BiH i HDZ 1990 sa strankama platforme u vezi s rekonstrukcijom Vlade FBiH reflektovati na saradnju u Vijeću ministara BiH?
HADŽIĆ: Neće uticati na rad Vijeća ministara BiH. Nema razloga za takvo nešto kad su predstavnici oba HDZ-a u Vijeću ministara. Opstrukcija rada Vijeća ministara s njihove strane značila bi diskreditovanje vlastitog položaja unutar Vijeća ministara. Nadamo se da će prestati i stalni pritisak na rekonstrukciju Vlade FBiH. Vlada FBiH biće rekonstruisana ukoliko njen rad ne bude ocijenjen pozitivno, a ne isključivo zbog zahtjeva dva HDZ-a. Čini se da su predsjednici dva HDZ-a ljuti na sebe jer nisu, u isto vrijeme prošle godine, prihvatili jedino ispravno rješenje za formiranje vlasti.
Izbor Vijeća RAK-a
NN: Loši su odnosi između parlamentaraca i Vijeća RAK-a pa je UO BHRT-a još u tehničkom mandatu kao i direktor RAK-a. Kako gledate na ovu situaciju i hoćete li izmijeniti Zakon o komunikacijama kako bi bio promijenjen način izbora Vijeća RAK-a koje je zatražio bh. parlament?
HADŽIĆ: Izbor članova UO BHRT-a je poseban problem, koji je doveo upravnu i poslovodnu funkciju u tom javnom emiteru u duboku krizu i nelegalno djelovanje. Na to nas je više puta upozorila EU.
Rješenje bh. parlamentaraca je dobro. Članovi Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma i Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda trebalo bi da provode izbor članova Vijeća RAK-a i UO BHRT-a. Bio bi to novi impuls da izabrani članovi preuzmu odgovornost za svoj rad u punom smislu. RAK je nezavisna institucija i takva treba da ostane. Parlament BiH treba da stvori pretpostavke za rad članova Vijeća RAK-a i UO BHRT-a s jasnim ovlaštenjima, a mi ćemo Zakon o komunikacijama prilagoditi evropskim standardima.