Za poticaje poljoprivredi u FBiH ove godine biće obezbijeđeno 50 miliona KM, iako je traženo 100 miliona KM, kaže Damir Ljubić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH. Ističe da isplata još nije počela jer sve zavisi od novca u budžetu.
"Kada smo radili rebalans proračuna, ostali smo na 50 miliona KM. Zaključak sa prošle sjednice Vlade je da isplata počne odmah. Ali, vidite kakva je situacija", dodaje Ljubić.
NN: Da li je utvrđena garantovana otkupna cijena pšenice za ovu godinu, s obzirom na to da to treba da pripremite za iduću sjednicu Vlade?
LJUBIĆ: Vlada je zadužila ovo ministarstvo i Ministarstvo finansija FBiH da u razgovoru sa proizvođačima pšenice formiramo cijenu. Nastavićemo razgovore ovaj tjedan. Približili smo stavove i mislim da ćemo naći najbolje moguće rješenje, a osnova nam je da cijena bude kakva je u okruženju, uzimajući naše specifičnosti. Seljaci iz Hrvatske traže 1,25 kuna, što je 0,32 do 0,33 feninga po kilogramu.
NN: Dragan Vukić, zastupnik u Hrvatskom saboru, prošle godine dobio je 76.000 KM bespovratnih sredstava od Vašeg ministarstva. Koji su uopšte kriteriji za dodjelu novca?
LJUBIĆ: Točno je da je Vukić dobio taj iznos. On je registriran u županijskom i općinskom registru poljoprivrednika u općini Ravno. Posjeduje oko 15 hektara breskve i jabuke. Aplicirao je za kapitalne investicije. Jedan je od većih obiteljskih proizvođača u FBiH. Kriteriji su da Vlada FBiH usvoji program, usvoji se naputak za apliciranje i podnese se zahtjev i onda se na osnovu zahtjeva odobri ili ne odobri.
NN: Koliko će prolongiranje stendbaj aranžmana sa MMF-om uticati na poljoprivredu?
LJUBIĆ: Uticaće sigurno na sve segmente. Koliko sam razumio, Svjetska banka i MMF su ostavili otvorena vrata, mogućnost da FBiH ispuni uvjete koje je potpisala u pismu namjere. Vjerujem da ćemo ipak uspjeti završiti taj aranžman.
NN: Kakve refleksije očekujete od primjene Zakona o zaštiti domaće proizvodnje BiH, s obzirom na to da susjedi najavljuju kontramjere?
LJUBIĆ: Moje mišljenje je nepromijenjeno od početka. To je da prije svega, što je bilo zaduženje Vijeća ministara prilikom potpisivanja CEFTA, bude napravljena sveobuhvatna analiza učinaka CEFTA na BiH. To do danas nije urađeno i niti je urađena analiza svega što ovaj zakon donosi. Jesam za zaštitu domaće proizvodnje, ali na osnovu detaljne analize i da na osnovu nje budu utvrđeni ciljevi koje želimo postići. To nismo uradili i bojim se da će kontramjere susjeda dovesti BiH u još goru poziciju.
NN: Više od 50 odsto obradivog zemljišta u FBiH nije iskorišteno. Šta činite da to konačno promijenite?
LJUBIĆ: Ni u bivšoj državi nikada nije urađena strategija, nikada obiteljska poljoprivredna gospodarstva nisu ozbiljno tretirana. Onda smo imali rat. Na kraju rata smo imali siromašnog seljaka sa zaostalom tehnologijom. U poljoprivredi se ne može desiti revolucija, nema brzih rješenja. Ona ima strukturalnih problema i zahtijeva da država strateški, politički donese odluku da poljoprivreda mora biti prioritet, a to znači da se u nju mora više ulagati. Zatražili smo u novom zakonu o novčanim poticajima da iz proračuna bude izdvajano šest odsto, u strategiji koja je usvojena 2007. godine je definirano šest odsto. To bi za ovu godinu bilo referentno 100 miliona KM u proračunu FBiH, pa tu su povoljni krediti koje smo započeli sa Razvojnom bankom i to bi povuklo 150 miliona do 200 miliona KM ulaganja u poljoprivredu. Donijeli smo novi zakon o poljoprivredi, novi zakon o poljoprivrednom zemljištu koji uređuje zaštitu tog zemljišta i promet poljoprivrednim zemljištem, mogućnost izdavanja zemljišta u zakup. Uveli smo određene takse u cilju poticaja za neobrađeno poljoprivredno zemljište. Zahtijevali smo da ne postoji više mogućnost davanja zemljišta pod zakup i ubrzali donošenje odluka za korištenje poljoprivrednog zemljišta, recimo kome se da na obrađivanje. Preostaje nam da svi shvatimo da su poljoprivreda i proizvodnja hrane važni za državu. Bez zajedničke akcije nećemo uspjeti. U prošloj godini smo dobili 80 miliona KM zahtjeva za investiciju u poljoprivredi. Ljudi se žele njom baviti, samo država mora za njih više uraditi. U BiH kakva jeste, sa problemima kakve ima, često poljoprivreda nema mogućnost da zauzme mjesto kakvo joj pripada.
Jedinstveni registar farmi
NN: Kada će FBiH imati jedinstven registar poljoprivrednih gazdinstava?
LJUBIĆ: Pokrenuli smo registar sitnih životinja. Imamo već 690.000 registriranih sitnih životinja, ovaca i koza. Pokrenuli smo sa RS, znači na razini BiH, uspostavu registra obiteljskih gazdinstava, koji će nam pomoći da vodimo kvalitetniju poljoprivrednu politiku. Nadam se da će u naredne dvije godine završiti registar i imaćemo ga prvi put.
Kada je riječ o zdravlju životinja, u proceduri je novi zakon o veterinarstvu. Na razini FBiH smo donijeli operativni program suzbijanja bruceloze. Nedostaje nam edukacija samih farmera i nedostatak je u organizaciji veterinarske službe. Pokrenuli smo inicijativu privatizacije veterinarskih stanica i uređenje te oblasti.