Političari u BiH se moraju vratiti prudskom dogovoru, jer ne postoji alternativa tome, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" Danilo Tirk, predsjednik Slovenije. Pored vraćanja na prudsku stazu, on BiH preporučuje da aktivno radi na ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima, te da energetika bude temelj ekonomskog razvoja BiH.
NN: Koja biste pitanja stavili kao glavni zadatak političkih elita u BiH kada se radi o pristupu EU?
TIRK: Prvo je pitanje unutrašnje strukture i vraćanje ka onim temeljima koji su dogovoreni do sada u Prudu. To je apsolutno najvažnija stvar.
NN: Ali postoji opravdani strah da je prudski proces zamro...
TIRK: Ja se nadam da je to samo privremeno i da će svi shvatiti da nema drugog puta osim traženja kompromisa. Prud je bio sporazum koji je bio korak u pravom smjeru i političari se moraju vratiti na tu stazu. Jednostavno ne postoji drugi put. Druga stvar, treba više uraditi po pitanju pasoša i putovanja, odnosno aranžmana i tehničkih rješenja koji će osigurati slobodan protok ljudi.
Mislim da je to druga tema na političkoj agendi koja mora ići paralelno s Prudom. Treće, mislim da je to pitanje energetike koje je ključno pitanje za ekonomski razvoj vaše zemlje. To bi takođe trebalo biti na vrhu političke agende. Nisam siguran da trenutno u BiH postoji svijest o tome, ali morate shvatiti da je energetski razvoj kritičan za ekonomsku budućnost vaše zemlje. Uprkos tome što to nije pitanje koje bi bilo postavljeno kao uslov za članstvo u EU, mislim da je ono vrlo bitno ako želimo dobru ekonomsku budućnost za BiH. Zbog toga to mora biti postavljeno na samom vrhu političke agende.
NN: Šta Slovenija može uraditi da pomogne u tom poslu?
TIRK: Pitanje energetike spominjem uvijek kada imam priliku da razgovaram sa bh. političarima. I na susretu predsjednika centralnoevropskih zemalja u Novom Sadu ovo sam pitanje ponovo vrlo snažno istakao i stavio na sto. Predsjednik Srbije Boris Tadić me je tada podržao i mi smo zajedno zaključili da bi energetska politika trebalo da bude stalno prisutna tema u pomaganju BiH. Ovo je nova tema, ljudi u BiH se nisu navikli na nju, ali svi se moramo naviknuti na to i pomagati BiH na tom putu ekonomskog razvoja kroz energetiku.
NN: Pitanje koje se u BiH pomno prati je slovenačko-hrvatski granični spor u Piranskom zalivu. Kako riješiti taj problem?
TIRK: Mislim da postoji pogrešno uvjerenje da je u pitanju spor. Ovdje ne postoji nikakav konflikt između Slovenije i Hrvatske. Pitanje je samo postepenog ispunjavanja kriterija od strane Hrvatske za pristup EU. Jedan od tih kriterija je zalaganje za dobrosusjedske odnose, Hrvatska mora tu učiniti mnogo više nego što je učinila do sada. Bilo bi od koristi kada bi u tom procesu Hrvatska više koristila razum a manje emocije. Kada bi bilo tako, vjerujem da bismo u narednim mjesecima mogli postići određeni napredak u rješavanju tog pitanja. Svaku od država kandidata pri tom procesu treba tretirati individualno, u smislu ispunjavanja kriterijuma za članstvo. Kada govorimo o tome, svaka je država u nešto drugačijem položaju. Ono što je u ovom trenutku prioritet za EU je liberalizacija viznog režima za preostale zemlje. To je apsolutno prioritet u 2009. godini zato što treba stvoriti mogućnosti za prirodnu komunikaciju između ljudi iz svih država koje žele postati članice EU i zemalja koje su već članice. Da se normalno i bez ikakvih ograničenja kreću na teritoriji EU.
NN: Šta može EU uraditi da pomogne u rješavanju tog graničnog pitanja?
TIRK: EU i njeni organi donose vrlo konkretne sudove, jer je proces pristupanja proces koji vodi EU. Tu bih upozorio sve zemlje kandidatkinje da prijedloge koje iznosi Evropska komisija uzimaju vrlo ozbiljno. Nije dobro odbijati te prijedloge, govorimo o pomoći, i odbijanje pomoći u obliku prijedloga koji daje Evropska komisija nije pravi put. Slovenija je članica EU koja do sada nije odbila niti jedan prijedlog Evropske komisije, dok su na hrvatskoj strani više puta odbili prijedloge i to nije dobro. Predložio bih im da dobro razmisle o dosadašnjoj praksi te da uzmu u obzir prijedloge koje Komisija pripema ozbiljno i u dobroj namjeri, kao podlogu da o njima ozbiljno razmisle, da u tom kontekstu nađu prava rješenja za ova pitanja.
NN: Ovo u vezi s graničnim sporom Vas pitam iz razloga što u BiH postoji strah da bi, recimo, Hrvatska mogla jednog dana blokirati ulazak BiH u EU na način da neriješena granična pitanja, ili bilo koja druga pitanja, između Hrvatske i BiH koristi kao pritisak na BiH?
TIRK: Mislim da u ovom trenutku BiH ima mnogo važnijih pitanja od toga. Najvažnije pitanje za BiH u ovom trenutku je da vlastiti sistem dovede na nivo efektivnosti koji je neophodan za budući napredak ka članstvu u EU. To je pitanje broj jedan. Sve drugo, uključujući i to što ste pitali, nije eminentno. Ali ako pitate o tome, ja ne vidim većih problema. Ono što nas stvarno u ovom trenutku brine je da BiH nije razvila unutrašnju strukturu da bi mogla da funkcioniše efektivno. To je problem koji nikako ne smijemo potcijeniti, niti je to problem koji može biti riješen preko noći. Politički lideri u BiH ovo pitanje moraju postaviti kao krajnji prioritet, a EU će taj proces pratiti sa velikim interesovanjem.
NN: Da, ali kada jednog dana to uradimo, ako do tada ne riješimo granične sporove sa Hrvatskom, oni bi mogli doći na dnevni red i postati ozbiljan politički problem...
TIRK: Vidite, EU je odlučila da uslov koji se zove dobrosusjedski odnosi bude samo jedan od kriterijuma za članstvo. Naravno, jednom će neko morati napraviti procjenu o tome. Ali ja opet kažem da se u ovom trenutku morate posvetiti pravim pitanjima, a to su pitanja koja sam maločas spomenuo.
NN: Da li je BiH usporila u procesu približavanja EU?
TIRK: Mislim da taj proces nikad nije bio previše brz. Bilo je dosta govora o tempu, odnosno dinamici procesa, i to je problem i to treba otvoreno priznati, iako mislim da taj proces u ovom trenutku i nije baš tako spor. Još jednom bih istakao da je vizna liberalizacija ozbiljno pitanje kome se treba odmah posvetiti i koje treba posmatrati u kontekstu proširenja EU na Balkan i ja bih predložio da dijalog započne tu i da se onda pozabavimo preostalim pitanjima koja su specifična u odnosu na pojedine države kandidate za EU.