Davor Čordaš, potpredsjednik RS, nije optimista da će paket promjena koji su dogovorila tri lidera u Odžaku dobiti podršku bh. parlamenta.
Osnovni kočničari su, dodao je, SBiH i HDZ 1990 zbog čega bi cijeli proces reformi mogao doći u pat poziciju.
Potpredsjednik RS odbacio je navode da Milorad Dodik, premijer RS, vodi politiku Hrvata u BiH i da mu to prepušta rukovodstvo hrvatskog naroda.
''U ovom momentu nijedan od lidera nije spreman da za njega misli neko drugi, pa bio to i Dodik i mogu reći da hrvatski lideri jasno misle svojim glavama'', kazao je on.
NN: Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira pozdravio je dogovor predsjednika SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH u Odžaku, ali i izrazio zabrinutost povodom čestih osporavanja ustavnog poretka BiH i postojanja RS. Kako to komentarišete?
ČORDAŠ: Sporazum tri lidera od izbora do danas najpozitivnija je stvar koja se dogodila na političkoj sceni BiH. Do sastanka u Odžaku bili smo u krizi, u procjepu i potpuno se stalo s pregovorima o novom ustroju BiH. Bilo je i logično da se koncept budućih promjena provjeri na toj razini i ono što je zaključeno u Odžaku dobilo je potporu međunarodne zajednice, a kritiku je dobilo od onih koji nisu bili. Njihovu kritiku doživljavam kao sujetu, a ne kao suštinu, jer ko god pročita šta je dogovoreno, može vidjeti da su prijedlozi prilično usaglašeni sa onim što se dogovaralo.
NN: Ko su kočničari evropskih procesa?
ČORDAŠ: SBiH i HDZ 1990 su glavni kočničari. Oni su burno reagirali iako je SDP BiH ostala otvorena za razgovore, i to je dobro. SBiH i HDZ 1990 osjećale su da nisu bile na bitnom dogovoru i povrijeđeno su se ponašale, ali su prvenstveno zaokupljene svojim problemima oko izbornih rezultata.
NN: Smatrate li da će paket dogovoren u Odžaku dobiti podršku u bh. parlamentu, a ključna stvar su ustavne promjene?
ČORDAŠ: Nisam optimista, jer kakva je sada struktura parlamenta i način na koji se može Ustav promijeniti je dvotrećinska većina. To se vidjelo i prošli put prije dvije i po godine kada je pao aprilski paket da su nedostajala svega dva glasa da se uđe u paket promjena. Nadam se da će u prvim mjesecima naredne godine biti dovoljno vremena da se usaglasi ovo do čega se došlo na sastanku u Odžaku.
NN: Kako buduće ustavno uređenje BiH treba da izgleda?
ČORDAŠ: BiH treba biti uređena kao decentrilizirana demokratska država, a srednja razina vlasti mora biti na regionalnom principu s najmanje četiri regionalne cjeline. Može biti i više, ali u zavisnosti koliko se dogovore svi narodi i moraju biti zastupljena temeljna prava svih naroda, a to je da nema preglasavanja nijednog naroda. Bitna je jednakopravnost svih naroda na isti način neovisno od zastupljenosti.
Temelj ustavnim promjenama bi bila dejtonska struktura BiH i u njoj iznalaženje rješenja gdje bi i Hrvati i Bošnjaci bili podjednako zadovoljni. Ono što se može prevesti kod nas, to je da uz RS postoje još najmanje dvije ili tri druge federalne jedinice gdje bi svaki od naroda praktično imao kroz njih izraženu svoju konstitutivnost.
NN: Znači li to na neki način otvaranje mogućnosti za treći entitet?
ČORDAŠ: Kada se spomene treći entitet, svi reagiraju negativno i ta priča je u domenu fraze. Upravo da bismo eleminirali taj startni pogrešan pristup da tražimo entitet samo za Hrvate, mi smo pristali na dogovor. Mi ne tražimo entitet samo za Hrvate već za sve, ali da bi Hrvati odatale imali svoju konstitutivnost u najboljoj mjeri i to je izraženo na razini BiH. Od te tri jedinice uvijek spominjemo distrikt ili federalnu jedinicu Sarajevo koje kao glavni grad ne može biti samo glavni grad jednog naroda kao štp je to danas.
NN: Premijeru RS Miloradu Dodiku se spočitava da vodi politiku Hrvata i da mu to prepušta rukovodstvo hrvatskog naroda... Kako to komentarišete?
ČORDAŠ: To se nije dogodilo nijednom od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, ali očito da to nekom pogoduje da se širi. Dodik ne vodi politiku Hrvata u BiH. U ovom momentu nijedan od lidera nije spreman da za njega misli neko drugi pa bio to i Dodik i mogu reći da hrvatski lideri jasno misle svojim glavama.
NN: Da li ste zadovoljni odnosom službenog Zagreba prema Hrvatima u BiH?
ČORDAŠ: Političke odluke u BiH donose Hrvati koji ovdje žive, a ne Zagreb. I to je dobro. Nema uplitanja i toga da ne smijemo misliti svojom glavom. A, što se tiče drugih vrsta pomoći, Hrvatska je jedina više nego BiH, naša matična zemlja, koja pomaže više Hrvatima u BiH nego mi sami sebi. Pomoć bi bila i veća, ali dijelom je i do nas, jer nas nema ni u strukturama Sabora, ni Vladi, dok iz FBiH ima Hrvata u vlasti Hrvatske. A, jasno je da što ste bliži vlasti, bliži ste i vatri i bolje se ogrijete...
NN: Predsjedniku Mesiću se često prigovara da se miješa u unutrašnje odnose u BiH i da time izaziva diplomatski skandal između dvije zemlje?
ČORDAŠ: Mesić je predsjednik naše susjedne zemlje i njegove izjave treba doživljavati u pozitivnom smislu. Ali, mi se uhvatimo dijela koji nama ne odgovara i dođe do neke vrste sukoba ili radije bih rekao pogrešnog dijaloga, pa se tako Mesić osudi da se miješa u unutrašnje stanje u BiH. Umjesto da gledamo kako jedni drugima možemo bolje pomoći i okrenemo se budućnosti, vrtimo se ukrug i ostajemo pri svom mišljenju. Kakav je odnos dvije zemlje, treba obratiti pažnju na to kako se Hrvatska odnosi prema BiH, a taj odnos je dobar.
Bolji povratak Hrvata u FBiH nego u RS
NN: Da li ste zadovoljni položajem Hrvata u BiH?
ČORDAŠ: Proces povratka od rata do danas nije išao dinamikom kako smo željeli i znatno je bolje išao na prostoru FBiH nego RS. Time je u konačnici bolji položaj Hrvata u FBiH nego u RS. Ali, nismo tu da kukamo već da uradimo sve što je najbolje za Hrvate u RS, ali i FBiH. Sigurno da proces povratka želimo da držimo otvoreno sve dok se i jedan čovjek želi vratiti, ali to ne znači samo da se naprave kuće i čovjek ostavi bez ičega. Apsurdno je da više od 2.500 ljudi ima izgrađene kuće, a nema struju u kući.